Pratite nas

Rojs i 66. pukovnija izgubili i 13. presudu

Objavljeno

na

66 pukovnijaRojs i 66. pukovnija protiv države su pokrenuli 15 sporova, u kojima na ime izvedenih, a neplaćenih radova traže 560 milijuna kn

Ljubo Ćesić Rojs, koji zastupa 66. pukovniju u sporovima s državom, izgubio je još jednu parnicu.

Naime, kako je priopćilo Državno odvjetništvo, Općinski građanski sud u Zagrebu, odbacio je tužbeni zahtjev kojim je 66. pukovnija, Zadruga za izgradnju prometnica, potraživala 18,7 milijuna kuna sa zateznim kamatama od 1. siječnja 2008. Tužbeni zahtjev odnosio se na izgradnju dionice autoceste Sveta Hela – Komin, a 66. pukovnija je smatrala da je izvela radove koji joj nisu plaćeni.

Inače Rojs i 66. pukovnija vode ukupno 15 parničnih postupka protiv RH u kojima za izvedene, a neplaćene radove na izgradnji prometnica potražuju oko 560 milijuna kuna. Ova je 13 presuda, a sve dosadašnje 66. pukovnija je izgubila. Osim što su izgubili spor, jer je sud prihvatio navode odgovora na tužbu Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, koje u sporu zastupa državu, 66. pukovnija mora platiti i troškove parničnog postupka od 648.080 kuna.

Za izgubljene sporove Rojs i 66. pukovnija do sada su morali platiti ukupno oko 1,8 milijuna troškova parničnog postupka.

večernji list

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica: Pogrešna politika prema Hrvatima izvan RH naškodila je našim nacionalnim interesima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: fah

U odnosu prema Hrvatima izvan Hrvatske brojna pitanja traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”, poput olakšavanja glasovanja, stjecanja državljanstva i povratka u Hrvatsku te poslovnog povezivanja, istaknula je u ponedjeljak hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka sa članovima drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske.

Predsjednica je čestitala članovima novog Savjeta na izboru te ih pozvala na daljnje intenziviranje rada kako bi povezali Hrvatsku i Hrvate koji žive izvan nje, kako je rekla, u “zajedničkom hodu prema cilju koji sam nazvala globalnom Hrvatskom”.

“Na žalost, nakon završetka Domovinskog rata Hrvati izvan Republike Hrvatske neopravdano su stavljeni na rub političkog, gospodarskog i kulturnog interesa hrvatske države”, ustvrdila je predsjednica u govoru članovima savjeta i ocijenila da je “ta pogrešna politika u velikoj mjeri naškodila našim državnim i nacionalnim interesima”.

Rekla je kako danas ima pomaka u odnosu spram Hrvata u inozemstvu, ali da je to tek početak velikog posla s obzirom na brojnost tema koje traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”.

Grabar-Kitarović je istaknula kako treba što prije riješiti olakšanje procedure za stjecanje hrvatskog državljanstva, omogućavanje dopisnog glasovanja i povećanje broja biračkih mjesta u inozemstvu, te unaprijeđenje sustava hrvatskih škola i učenja hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu i stipendiranje dolaska mladih Hrvata u Hrvatsku na školovanje.

Predsjednica je rekla kako za posjeta Hrvatima u iseljeništvu često čuje primjedbe da država Hrvatska nema zadovoljavajuću politiku prihvata Hrvata koji bi se željeli vratiti i naseliti u Hrvatskoj.

To bi trebao biti strateški dio politike prema Hrvatima u svijetu te u tom segmentu treba najviše poraditi, ocijenila je.

Grabar -Kitarović je rekla kako bi voljela da se “intenzivnije i s jasnim ciljevima” otvore pitanje ulaganja i poslovnog povezivanja te zaključila kako, osim toga, “treba napokon otvoreno i ambiciozno otvoriti pitanje povratka, odnosno naseljavanja Hrvata iz svijeta u Hrvatsku”.

“Ne smijemo više dopustiti da nove generacije mladih koje imaju želju vratiti se nailaze na obeshrabrujuće zapreke kojima se njihov rad i postignuća ne priznaju, a želje za povratkom ignorira”, rekla je i napomenula da u tom pogledu očekuje žurnu izgradnju novog strukturnog i zakonskog okvira i sustavnu razradu ekonomskih i drugih mjera kojima će se to omogućiti.

Poseban interes za Hrvate u BiH

“Kada je riječ o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, tu je otvoren poseban set pitanja, i ovom ću prigodom naglasiti kako je državni i nacionalni interes da Hrvati u Bosni i Hercegovini opstanu i žive kao ravnopravan i konstitutivan narod”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović te ponovila poruku Hrvatima u BiH “Hrvatska je s vama” koju je uputila na ranijem susretu s Hrvatima u BiH.

Zajedništvo Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata izvan domovine bilo je “ključno za uspjeh stvaranje neovisne Hrvatske i njene obrane u domovinskom ratu”, rekla je predsjednica napomenuvši kako prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman tu politiku počeo graditi još šezedesetih godina.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Zvonko Milas predstavio je sastav novog Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske 2017.-2020.

Članovi Savjeta iz redova pripadnika Hrvata izvan Hrvatske predstavnici su udruga, organizacija i institucija hrvatskih zajednica. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od četiri godine i volonteri su.

Predsjednik novog savjeta je Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskih iseljenika u Kanadi, a četvero potpredsjednika savjeta dolazi iz BiH, Mađarske, Švicarske i Australije.

Grbešić je u svom obraćanju zahvalio predsjednici “što je otvorila vrata dijaspori” dodavši kako bi, umjesto o dijaspori, bolje bilo govoriti o “Hrvatima izvan Hrvatske, Hrvatima u iseljeništvu”.

Za članove savjeta prve godine su bile “teške” jer su dolazili u Zagreb i davali prijedloge ali bez rezultata, rekao je, među ostalim, Grbešić. “S promjena u vladi, na Pantovčaku i vodstvu ureda za Hrvate izvan Hrvatske osjećamo nakon prošle godine pozitivno ozračje i želju za gradnjom mosta koji je postojao tijekom Domovinskog rata”, ocijenio je.

Savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke Crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. (Hina)

Foto: fah

Andrej Plenković: Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Predrag Peđa Mišić: Već viđen scenarij kod Pupovca sad u režiji Milakovića

Objavljeno

na

Objavio

I OPET ON TUPI

Već viđen scenarij od Pupovca sad u režiji Milakovića

Nekad sam mislio da to što priča radi da bi umanjio moć svog učitelja, međutim ne, on i dalje s 472 glasa propovjeda kao Irinej o vječnoj ugroženosti Srba, vječnom problemu.

Milakoviću koliko je Srba zaposleno, pomognuto tvojom aktivnošću.

Ne pojma ti nemaš pričaš da bi se pričalo ,zaboravih bitan detalj plaća ide,petnaestak tisuća kuna mjesečno, znaju li oni što ti dadose glas da imaš toliko

Znaju li oni da na gradskom vijeću ili ne progovoriš ni riječ, ponekad i dođeš i naravno šutiš

Tko su ti srbi o kojima pričaš i prozivaš premijera, možda jesu ugroženi, možda su im uskraćena prava ali oni Srđane žive u Srbiji.

Kakav paradoks prozivas Hrvatskog premijera da rješava prava Srba u Srbiji.

Još ovaj mandat i njima će biti jasno da si ih prevario

A što ćes onda Srđane

DUNJIN DIDA

Srđan Milaković

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari