Pratite nas

Kronika

Rojsova inženjerija je otvorila put do Knina

Objavljeno

na

Ljubo Ćesić Rojs po mnogima je jedan od najvažnijih i sudionika akcije Oluja. Tada sa činom brigadira, bio je glavna spona između hrvatskih snaga, pripadnika Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane, odnosno zapovjednika, general-pukovnika Ante Gotovine, s ratnim ministrom obrane Gojkom Šuškom te predsjednikom i vrhovnim zapovjednikom, dr. Franjom Tuđmanom, ali i jedan od najzaslužnijih za rijetko viđene inženjerijske pothvate na vrhu tamošnjih planina. Poslije te akcije je dobio i čin ratnog general-bojnika.

– Kada gledate papirnato, zapovjedno, od moje uloge nećete naći puno, a operativno sam imao možda i najveće ovlasti. Sjećam se kada me ministar Šušak nazvao 5. kolovoza oko pola 6 ujutro i pitao kako ide operacija, a ja sam mu rekao da ide sve po planu. Tražio je i zapovjednika – generala Antu Gotovinu, a s nama je u uredu još bio general Rahim Ademi. Potom je i Tuđman razgovarao s Gotovinom i rekao da šalje nekoga u Knin da se ne dogodi nekakva odmazda ili zločin u toj euforiji. Pa smo krenuli Ademi i ja. Na Crvenim zemljama pretekli samo naše tenkove i imali čast među prvih pet, šest ljudi ući u Knin. Predali smo oko 150 civila koje smo tamo zatekli, među kojima je bio i dr. Igor Torbica koji danas živi u Beogradu, kanadskom bataljunu koji je bio smještan u Južnoj vojarni. On je tada u njihovu krugu dao izjavu i rekao da se Hrvatska vojska profesionalno ponašala. A nakon što je i pokojni general Ivan Korade ušao u Knin, popeli smo se na kninsku tvrđavu. Potom su za dva sata stigli i pripadnici 4. gardijske brigade, na čelu sa zapovjednikom, generalom Damirom Krstičevićem – sjeća se Ljubo Ćesić.

Prvi put u povijesti ratovanja

Što se tiče uloge inženjerije, kaže da to nigdje prije u povijesti ratovanja nije primijenjeno na taj način. Izveli su tenkove na Veliku Duvjakušu, Veliki bat i Troglav, vrh Dinare, visok 1913 metara. Kada su četnici vidjeli da su tenkovi gore na planinama, više nisu znali što se događa, kaže nam. Ističe i važnost velikih strojeva, američkih caterpillara i japanskih kamatsua jer je Dinara surova planina i zimi je znalo biti i minus 40 stupnjeva.

– A hrvatski su ljudi sa svojom pameću i sposobnostima bili u tim strojevima. Sve gardijske brigade imale su svoju dobro opremljenu inženjeriju, ali s malo lošijim strojevima. A glavna inženjerijsko-pontonjerijska bojna, od koje je poslije nastala često spominjana 66. pukovnija za izgradnju cesta, kojoj sam izravno bio zapovjednikom, pokrivala je sve to. Znali smo da je planina surova, velike bukve i borova šuma, te da se hrvatski vojnik može zadržati u njima i po nepristupačnom terenu četiri, pet dana, ali onda nastupa nervoza – ako bude ranjen, osjeća se nesigurnim jer zna da do njega ne može doći sanitet i da može iskrvariti. Uvijek smo uspijevali probiti ceste u tih nekoliko dana do prve crte, da sanitet može prići. Radili smo ugrubo, samo da mogu proći vozila na četiri kotača, poput pinzgauera, i omogućiti dopremu torpeda, te logistika izvući ranjene. Imali smo i helikopter s pomoću kojega smo dopremali i bacali iz zraka kontejnere teške oko 2 i pol tone, da se vojnici mogu skriti u vrijeme jakih nevremena kakvih gore zna biti. Cijela operacija nama je zapravo trajala osam mjeseci i šest dana, od 30. studenoga 1994. do 5. kolovoza 1995. godine. I povjesničari bi trebali napisati istinu o tome kako je zauzeto glavno četničko uporište u Hrvatskoj. Preko noći je sve palo, tako da su se i oni iznenadili. Pobjegli su glavom bez obzira, zatekli smo čak i toplu kavu u Martićevu uredu u Kninu – govori nam Rojs.

Neriješen status

Zadovoljstvo zbog prisjećanja dobro obavljenog posla i danas mu narušava činjenica da pripadnici te postrojbe, koji su bili iz BiH, svoj status do danas nisu riješili. Ćesić podsjeća da su u RH poslije izgradili 102 kilometra autocesta, 350 kilometara lokalnih cesta i nekoliko sakralnih objekata.

– Nazivaju je “famoznom”, a to su bili strojari, mehaničari i građevinski inženjeri, geodeti i arhitekti, svi na jednom mjestu. Imali smo 2312 ljudi, koji su u svako doba dana i noći, po nevremenu, bili spremni odraditi najzahtjevnije zadaće. Takve da nigdje nisam pročitao da je ijedna vojska u povijesti ratovanja napravila to što je napravila ta inženjerija. No, Tuđmanovom smrću nastala je golgota za pripadnike te pukovnije. I sada se po sudovima borim za te ljude, nažalost umrlo ih je dosad oko 400, pa i sada osjećam veliki teret jer to je jedina zadaća koju nisam izvršio do kraja, iako i dalje hodam po svim institucijama. Sudbina tih ljudi ne bi trebala biti samo na mojim rukama, nego bi im se Hrvatska trebala odužiti, jer bez njihova rada i žrtve nikada ne bismo ovladali masivom Dinare i iz tog pravca ušli u Knin. Nego bismo morali ući partizanskim načinom ratovanja i imali još nekoliko tisuća mrtvih. I pitanje je kako bismo to i uspjeli osloboditi jer su pred nama bile jake utvrde – zaključuje svoje sjećanje Ljubo Ćesić, piše glas-slavonije.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

DORH odbacio kaznenu prijavu protiv Gabrijele Žalac

Objavljeno

na

Objavio

Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima donijelo je rješenje o odbacivanju kaznene prijave podnesene protiv zbog kaznenog djela izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu.

Na internetskim stranicama Državnog odvjetništva objavljeno je priopćenje vezano za prometnu nesreću koju je izazvala ministrica Žalac u ožujku.

U njemu stoji kako je općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima 10. srpnja 2019., na temelju čl. 206. st. 1. toč. 4. Zakona o kaznenom postupku, donijelo rješenje o odbačaju kaznene prijave podnesene protiv hrvatske državljanke zbog kaznenog djela izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu.

Podsjetili su kako je Žalac 9. ožujka 2019. oko 10 sati u Vinkovcima, upravljajući osobnim vozilom i kršeći odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, skrivila prometnu nesreću u kojoj je dijete koje je rođeno 2009. godine zadobilo teške tjelesne ozljede.

“Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima je po primitku obavijesti Postaje prometne policije Vinkovci o prometnoj nesreći koja se dogodila 9. ožujka 2019. oko 10,00 u Ulici Ćirila i Metoda kod kbr. 42A (Vinkovci), a u kojoj je ozlijeđeno dijete, provelo izvide, da bi potom 18. ožujka 2019. zaprimilo i kaznenu prijavu jedne političke stranke.
Na temelju tako prikupljenih podataka, državno odvjetništvo je provelo i istraživanje, tijekom kojeg je pribavljena relevantna medicinska dokumentacija, karton vozača službene evidencije Policijske uprave vukovarsko-srijemske, a provedene su i dokazne radnje ispitivanja svjedoka i osumnjičenice, kao i dokazna radnja kombiniranog sudsko-medicinskog i prometnog vještačenja.

Iz rezultata svih, tijekom izvida i provedenog istraživanja prikupljenih dokaza i podataka, proizlazi da ne postoji osnovana sumnja da je navedena 40-godišnja hrvatska državljanka svojom vožnjom prekršila odredbe čl. 51. st. 1. ni čl. 38. st. 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao niti da je kršenje odredbe čl. 196. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u uzročno-posljedičnoj vezi s nastupjelom posljedicom.
Stoga ne postoji osnovana sumnja da je kršenjem navedenih odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama počinila kazneno djelo izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona ili eventualno neko drugo kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti”, stoji u priopćenju.

Podsjetimo, ministrica Žalac je još u travnju kazala: “Neka DORH radi posao koji treba raditi, a ja očekujem kako će u narednom vremenu biti obznanjeni rezultati oko te istrage. Meni je najvažnije da je dijete dobro i očekujem odbacivanje optužbe”, rekla je tada, prenosi N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Tužiteljstvu BiH dostavljena zamolba Hrvatske za izručenjem Zdravka Mamića

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo pravosuđa Bosne i Hercegovine dostavilo je Tužiteljstvu BiH zamolbu Hrvatske za izručenjem bivšeg Dinamova čelnika Zdravka Mamića, potvrđeno je u petak za Hinu iz Suda BiH koji treba donijeti odluku o tome jesu li ispunjeni uvjeti za to.

“Ministarstvo pravosuđa BiH obavijestilo je Sud BiH da je molba za izručenje s prilozima dostavljena Tužiteljstvu BiH na postupanje”, navodi se u odgovoru Suda BiH na upit o statusu Mamićeva slučaja.

Sud BiH je 11. lipnja odbio zahtjev da se Mamiću odredi pritvor na temelju tjeralice koju je za njim raspisala Hrvatska, ali mu je odredio mjeru oduzimanja putnih isprava BiH i obvezu redovitog javljanja policijskoj postaji u Čitluku.

Idući korak je odluka o tome može li on biti izručen, a nakon što Tužiteljstvo BiH na temelju zahtjeva iz Hrvatske zauzme stajalište o tome, održat će se ročište pred Sudom BiH koje donosi odluku jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje na temelju međudržavnog sporazuma koji su Hrvatska i BiH sklopile 2012. godine.

Konačna odluka o tome hoće li Mamić biti izručen ipak ovisi o tome hoće li je potpisati ministar pravosuđa BiH.

Izručenje Mamića Hrvatska traži na temelju druge optužnice koja je protiv njega potvrđena pred Županijskim sudom u Osijeku. Osim Mamića optuženi su i njegov sin Mario, brat Zoran, bivši direktor Dinama Damir Vrbanović, poduzetnici Sandro Stipančić i Igor Krota te menadžer Nikky Artur Vuksan.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari