Pratite nas

Pregled

Hrvatska zaostaje za Austrijom jer su partizani poubijali društvenu elitu

Objavljeno

na

O radu bivše jugoslavenske službe državne sigurnosti i posljedicama njezine djelatnosti, kao i o zločinima partizana neposredno nakon II. svjetskog rata, posebice stratištu Huda Jama, sa slovenskim publicistom i istražiteljem arhiva UDBA-e Romanom Leljakom razgovarao je Ivica Kruhoberec

‘Posao, i to ne bilo gdje, kao i stipendije, osiguravala je UDBA suprugama i djeci svojih članova i suradnika.
Oko 35 posto današnjih Slovenaca imalo je u svojim obiteljima nekoga tko je imao koristi od UDBA-e. Isto toliko vrijedi i za Hrvatsku.
Stoga ne čudi što dio naših građana ne želi ni danas promjene ni istinu.
Zbog proteka vremena danas više ne možemo provesti lustraciju zakonom koji bi članovima i suradnicima UDBA-e zabranio bavljenje javnim poslom, ali možemo istinom, ovakvim popisima, da se zna tko je nekada što bio’, rekao je Roman Leljak pri kraju nedavno održane tribine tijekom koje je, uz projekciju filma o istraživanju oko tri tisuće ubijenih u Hudoj Jami, prikazao i popis osoba s varaždinskog područja za koje je ustvrdio da su radile za UDBA-u.
Na tribini koju je vodio Denis Peričić, a priredila Inicijativa građana Varaždina, Leljak je spomenuo niz svojih knjiga o radu UDBA-e. Među njima su i dvije od triju planiranih s imenima djelatnika i suradnika UDBA-e u Sloveniji, a krajem ovog tjedna izlazi mu iz tiska i knjiga s propisima po kojima je radila spomenuta služba državne sigurnosti.
‘Poznato je da sam bio ne samo svjedok, nego i sudski vještak u postupku protiv Josipa Perkovića i Zdravka Mustača koji se vodio u Njemačkoj.
Do toga je došlo zahvaljujući Boži Vukušiću i za to mu treba dati priznanje.
On me zamolio da pomognem oko rasvjetljavanja okolnosti ubojstva Stjepana Đurekovića pa sam se prihvatio tog posla. U Sloveniji, međutim, nisam našao neke dokumente.
No, našao sam hrpu dokumenata Milana Doriča koji je u Münchenu pratio hrvatsku emigraciju. Vidio sam nekoliko pisama kojima se dopisivao s Đurekovićem.
Moje svjedočenje, međutim, uglavnom se odnosilo na zakone i pravilnike po kojima je radila UDBA. Tako sam našao pravilnik o njezinu radu u inozemstvu, zatim akcijama u inozemstvu, radu sa suradnicima, kako se rade likvidacije i drugo.
Tim sam dokumentima pomogao njemačkom sudu u razrješavanju dvojbe tko je odgovoran za ubojstvo Đurekovića, budući da je njegova obrana tvrdila kako je to vojna služba sigurnosti’, rekao je Leljak govoreći o svojoj, kako je ustvrdio, bibliji UDBA-e koja na više od tisuću stranica sadrži dokumente od 1944., kada je osnovana OZNA, pa do 1990. godine.Zajedno s Leljakom, koji je rođen u Krapini, na tribinu je iz Maribora došao Franc Breznik, zastupnik u slovenskom parlamentu koji je ukazao zašto je bitno suočiti se s istinom o događajima u zločinima pobjednika u II. svjetskom ratu i novijoj povijesti.
‘Pitao sam se i proučavao zašto kod nas demokracija i gospodarski sustav nisu kao drugdje. Zašto Slovenija i Hrvatska nisu kao Austrija? Nisu jer su uHudoj Jami i drugim stratištima 1945. stradali i pripadnici društvenih elita koje su izgradile ove  lijepe zgrade u centru Varaždina i Hrvatskoj. Stradali su ljudi čiji su preci stvarali možda i petsto ili šesto godina.
To su bili članovi sposobnih obitelji, obitelji obrtnika i vlasnika tvornica.
A tko ih je ubio? Ljudi koji su do rata bili nitko i ništa, a zatim su preuzeli tvornice i skupa sa svojom djecom vladali 45 godina. To vam je bilo tako, kao kad bismo danas maknuli najbolje svoje na Olimpijadi, a onda poslali na natjecanje neke koji se uopće nisu bavili sportom.
Naš je lumpenproletarijat ubio našu gospodarsku, kulturnu i drugu elitu. Sve su pobili.
To trebamo znati jer zbog toga danas nismo to što bismo trebali biti, naglasio je Breznik napominjući da je 1939. godine Dravska banovina zaostajala tek 20 posto za austrijskom Štajerskom, dok je bilo razvijenija od Koruške.
Titu ponuđeno preseljenje Mercedesa u Varaždin
Odmah nakon II. svjetskog rata krenula je obnova porušene Europe pa je u sklopu toga 1946. godine Josipu Brozu Titu ponuđeno preseljenje tvornice Mercedes u Varaždin, ako se osiguraju uvjeti za smještaj njemačkih inženjera, ali on je to odlučno odbio navodeći da ne želi imati posla s fašistima. Ovaj, dosad potpuno nepoznat i gotovo nevjerojatan detalj iz varaždinske novije povijesti otkrio je Roman Leljak, slovenski publicist i istražitelj arhiva UDBA-e.

Budući da u zemljama zapadne Europe nisu ubijali vlastitu elitu, kako je dodao, danas su one razvijenije, a njihove su lijeve stranke nešto sasvim drugo u odnosu na one u Sloveniji i Hrvatskoj koje imaju kapitaliste u lijevim strankama kao nigdje, a čine ih zapravo komunisti koji uopće nemaju veze s ljevicom.

‘U Jugoslaviji ste imali genocid klasa. Uništena je sposobnija klasa od strane one druge koja je vladala 45 godina. Komunisti su već 1930-ih godina imali planove za revoluciju i preuzimanje vlasti.

Sada nam govore da se ne bavimo tom poviješću. Da sve prepustimo povjesničarima i arhivima. A zašto su ih spalili i očistili? Vele da ne objavljujemo knjige o tom klasnom genocidu bez kojeg oni, njihova djeca, kćeri i sinovi pa i unuci, nikada ne bi bili direktori i šefovi poduzeća i banaka koje su preuzeli ili kasnije kupili. Jednostavno, bez nasilja i prema građanskim kriterijima, nikada ne bi postali to što jesu bili u Jugoslaviji, od gospodarstva do pravosuđa. A nakon raspada Jugoslavije napravili su monopole.

U Sloveniji imamo Petrol, a vi imate INA-u, mi Triglav, vi CO itd. Takvi danas financiraju stranke koje birate, a uopće ništa novo ne dobivate jer ostaje isti sustav’, ustvrdio je slovenski zastupnik.Zbog svega toga, kako je naglasio, nužna je lustracija.’Treba nam komunistički Nürnberg. Treba osuditi sustav, a tek nekoliko pojedinaca.
Vele da to nije danas moguće zbog proteka vremena.
A kako je moguće da se danas sudi nekom starcu od 98 godina koji je nešto bio u nacističkoj Njemačkoj? Ali kada upozorite na to ili pitate nešto slično, odmah ste ustaša ili domobran, iako smo svi mi antifašisti, ali zapadnog tipa Adenauera i Moneta koji su napravili novu Europu, a ne tipa Tita ili Staljina koji su dali ubijati ljude zato što su drugačije razmišljali te su stvarali jednoumlje i diktaturu. I zbog toga treba očistiti naše društvo, kako bi naša djeca i unuci živjeli bolje od nas, što nije moguće bez istine’, zaključio je slovenski zastupnik dodajući da je zbog ranijeg sustava naslijeđena loša administracija i visoka centralizacija Slovenije i Hrvatske u kojima je gotovo sav novac u Ljubljani i Zagrebu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Ivica Todorić uplatio jamčevinu od milijun eura

Objavljeno

na

Objavio

Bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić u utorak je položio jamčevinu od 7,5 milijuna kuna kojom, prema prošlotjednoj odluci izvanraspravnog vijeća, može zamijeniti istražni zatvor.

Na zagrebačkom Županijskom sudu se doznaje da je jamčevina uplaćena na sudski račun te da je za 15 sati zakazano ročište na koje će biti doveden iz Remetinca gdje se nalazi od izručenja Hrvatskoj. Todorić će se na tom ročištu obvezati da će se odazivati na sudske pozive, a morat će predat i putovnicu koja se trenutno nalazi na zatvorskom pologu, kazao je glasnogovornik suda Krešimir Devčić.

Uz polaganje putovnice Todorić na slobodi bez sudskog odobrenja neće smjeti napuštati Zagreb, svoje mjesto prebivališta.

Todorića će nakon ročišta sa suda vratiti u Remetinec, gdje će se razdužiti, a potom izaći na slobodu, najvjerojatnije u kasnim poslijepodnevnim ili večernjim satima.

Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u srijedu 15. studenoga zaključilo je da Todorić može istražni zatvor zamijeniti mjerama opreza i jamčevinom od 7,5 milijuna kuna u gotovini, a njegova je obrana ranije tvrdila da toliko novca nemaju.

Todorić je zajedno sa svojim sinovima Ivanom i Antom, ali i 12-ero Agrokorovih menadžera te revizora osumnjičen zbog nezakonitog pribavljanja više od milijardu kuna iz Agrokora. Istraga je naknadno proširena i zbog zajmova što ih je investicijski fond Nexus Private Equity Partneri preko tvrtke Nexus ulaganja dao Agrokoru.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ministar Ćorić: LNG Hrvatska nije više komercijalni projekt, to je strateški projekt

Objavljeno

na

Objavio

LNG Hrvatska odabrao je od koga će kupiti plutajući terminal. Brod za uplinjavanje stiže od norveške tvrtke Golar Power Limited. Početak rada planiran je za 2021. godinu.

Kako napreduje projekt LNG-a, kakav je interes za zakup, tko će biti dobavljači, hoće li se isplatiti, kako će to osjetiti građani? Gosti u HRT-ovoj emisiji Otvoreno bili su Tomislav Ćorić – ministar zaštite okoliša i energetike, Barbara Dorić – direktorica LNG-a Hrvatska, Erik Fabijanić – predsjednik Glavnog odbora SDP-a i Marko Biočina – izvršni urednik Jutarnjeg lista.

Ministar Ćorić rekao je da je tijekom današnjih sastanaka sa katarskim emirom Tamim bin Hamad bin Khalifa Al Thanijem bilo razgovora i o LNG-u na Krku. “Katar je jedan od najvećih izvoznika LNG plina i nama u Hrvatskoj je zanimljiv taj dobavni pravac”, rekao je ministar. Naglasio je da je posljednjih godinu i četiri mjeseca učinjeno puno po pitanju realizacije LNG projekta, te da vjeruje da će vrijeme koje dolazi donijeti pozitivan ishod tog procesa.

“Ukoliko se u predstojećem razdoblju donese investicijska odluka, tada će se potvrditi narudžba broda koji bi trebao doći između 30.9. i 30.10.2020.”, rekla je Dorić, te dodala da bi 1.1.2021. postao operativan. Istaknula je da su uvažavajući mišljenja lokalne zajednice dodatno bodovali tehnička rješenja koja omogućuju mehaničko čišćenje, da se u procesu rada, iako je to normalni standard, ne koristi klor iz mora u procesu elektrolize. “Brod je iz 2005. godine i riječ je o LNG tankeru. On će u prvom kvartalu 2019. ići u brodogradilište u konverziju kako bi iz tankera postao FSRU (brod za uplinjavanje). Konverzije u prosjeku traju 10-12 mjeseci”, istaknula je te dodala da brod koji su nabavili košta 159,6 milijuna eura.

“Zakon je donesen kao nametnuto rješenje. I općina Omišalj i Primorsko-goranska županija podržavali su LNG terminal znajući za stratešku važnost samog projekta, ali samom dokumentacijom, bilo lokalnom ili regionalnom, LNG je predviđen na kopnenom dijelu otoka”, rekao je Fabijanić. Naglasio je da je studija koja je vezana za kopneni terminal financirala Europska unija. “Imamo dokaze iz Europske komisije, da je Hrvatska slučajno aplicirala za kopneni terminal ona bi dobila financije za kopneni terminal, a ne plutajući. Kopneni terminal se može već sutra realizirati. Netko se odlučio za brod, a onda po tom brodu odlučio raditi zakon za LNG”, istaknuo je.

“Projekt LNG-a traje jako dugo i mislim da ga to najviše obilježava. Činjenica je da je kupljen brod vrlo specifičnih karakteristika – malog kapaciteta s tehnologijom koja ne koristi klor – to nije bilo lako i to je važan korak naprijed, ali ne i presudan”, rekao je Biočina.

“Kada je projekt krenuo prije dosta godina Hrvatska je bila u dubokoj ekonomskoj krizi, potrošnja plina je padala, a domaća proizvodnja bila dosta visoka. U tom kontekstu se krenulo u projekt koji je tada bio regionalan i koji ne bi opteretio domaće potrošače i industriju. To je tada bio komercijalni projekt. Okolnosti su se od tada potpuno promijenile – sada uvoz preuzima dominantnu ulogu u domaćoj potrošnji plina.

Dva su rješenja: ulaganjem u infrastrukturu otvaraju se novi dobavni pravci i otvara se konkurencija među dobavljačima plina; otvaranjem skladišnih kapaciteta omogućava se kupnja jeftinijeg plina i njegovo skladištenje. LNG terminal kakav je sada predložen je relativno brzo rješenje za spomenuta dva problema – povećava sigurnost i stvara novu konkurenciju. Promatrati taj projekt kao isključivo komercijalni projekt danas više nije realno”, istaknuo je.

Na pitanje tko će zakupiti kapacitete Dorić je rekla da je realno da će to učiniti opskrbljivači tj. trgovci plinom u Hrvatskoj i susjednim državama. “Potencijalni LNG dobavljači direktno s dobavljačima pregovaraju oko cijene. Postoji nekoliko velikih firmi u Hrvatskoj koje se bave opskrbom i trgovinom plinom i to su potencijalni korisnici LNG terminala”, rekla je Dorić.

Ministar Ćorić je napomenuo da je kapacitet terminala 2,6 mlrd. kubnih metara, a da je otprilike tolika i potražnja u Hrvatskoj. “Hrvatska iz domaće proizvodnje namiruje 40% potreba, a ostalo se uvozi. Bilo kakva plinska kriza može uzrokovati kolaps opskrbe na ovom području. Za svaku zemlju EU-a sjeverno od nas sigurnost opskrbe su vrlo bitni momenti i vjerujemo da upravo zbog toga postoji interes za namirenje dijela potreba iz LNG-a Hrvatske”.

Istaknuo je da u ovom trenutku na razini EU-a funkcioniraju 23 LNG terminala, tri od njih su plutajući, a njihov broj će rasti. “LNG Hrvatska ne može se promatrati kao komercijalni projekt. To je strateški projekt”, naglasio je ministar Ćorić.

 

Višnja Starešina: Lustracijski efekt LNG-a na Krku

 

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Gradnja LNG terminala bitna za energetsku neovisnog Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari