Pratite nas

Pregled

Roman Leljak: Hrvatski i slovenski arhivi su „očišćeni“ od važne dokumentacije još 1990. godine

Objavljeno

na

Foto: Sisačka biskupija

„Maribor: Najveće stratište Hrvata“ naziv je nove knjige i dokumentarnog filma publicista i istražitelja jugo-komunističkih zločina Romana Leljaka, predstavljenih u četvrtak 1. ožujka u prepunoj Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu. Predstavljanju su nazočili i sisački biskup Vlado Košić te generalni vikar mons. Marko Cvitkušić.

Knjiga i film govore o partizanskim zločinima u Teznom kraj Maribora gdje je u svibnju 1945. stradalo 30 tisuće Hrvata, a njihova posebnost je i to što su napravljeni samo temeljem arhivske građe koju je autor dobio u Vojnom arhivu u Beogradu.

Govoreći o svom istraživanju Leljak je rekao kako su hrvatski i slovenski arhivi „očišćeni“ od važne dokumentacije još 1990. godine, za razliku od Srbije gdje se nije mijenjala politička situacija jer je Milošević kao šef Centralnog komiteta ostao na vlasti. „Zato sam tamo i mogao pronaći sve ove dokumente koji govore što su partizani radili.

Ono što sam našao je dokumentacija partizanskih jedinica, partizanskog glavnog štaba Hrvatske i partizanskog generalštaba JNA, a govore tko je bio odgovoran i tko je rukovodio s ratnim zarobljenicima te koliko je tih zarobljenika bilo na križnom putu. Ono što je posebno važno što sada sa sigurnošću znamo jest da je Tito bio upoznat sa svim zločinima i da je iz Zagreba nadzirao provođenje egzekucije.

Velik problem vidim u tome što je nas istraživača jako malo. S područja Slovenije i Hrvatske, koliko znam, ja sam jedini koji odlazim u te arhive, ali sve što sam pronašao u cijelosti sam kopirao i predat ću u Hrvatski državni arhiv.

U tim dokumentima se jasno vidi i brojka koliko je civila i vojnika likvidirano završnom operacijom između 9. i 15. svibnja 1945. godine u Mariboru. Titovi su partizani tada likvidirane zakopavali u protutenkovske rovove na Teznom. Iz dijela tog rova 1999. godine ekshumirani su posmrtni ostaci 1187 žrtava zbog gradnje autoceste Lendava-Ljubljana, ostali, njih približno 28000, čekaju na dostojanstven pokop“.

U nastavku Leljak je upozorio kako tamo do sada nije postavljeno nikakvo spomen obilježje, niti jedan križ. „Ostaci tih ljudi još su uvijek u Tezenskoj šumi koja se planira posjeći te se planira pretvorba u poljoprivredna zemljišta.

Danas se gotovo svaki narod u Europi pobrinuo se za svoje mrtve iz Drugoga svjetskog rata, osim Hrvatske i Slovenije. Sada smo iz partizanskih dokumenata našli pravu istinu i ona mora biti zapisana u povijesti”, rekao je Leljak te dodao kao mu je želja napraviti i film o drugom najvećem mjestu stradanja Hrvata u Sloveniji, a to je Kočevski Rog te ulasku Druge armije u Zagreb i 62 zagrebačka stratišta. „Već nekoliko mjeseci radim i na projektu dokumentarnog filma o radnom i sabirnom logoru Jasenovac.

Cilj mi je da na osnovu dokumenata pokažem stvarnu istinu o tom logoru, ništa ne oduzimajući, dodajući ili uljepšavajući, ma kakva god da ta istina bila“, zaključio je na kraju Leljak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Hrvatskom časniku u Kabulu uručena afganistanska Medalja časti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministarstvo obrane (MORH) izvjestilo je u srijedu kako je pukovnik Ivica Kolobarić 22. rujna odlikovan Medaljom časti Islamske Republike Afganistan za suradnju Specijalnih snaga Republike Hrvatske i Specijalne policije Islamske Republike Afganistan te za unapređenje međuljudskih odnosa, sigurnosti i časno obnašanje službe u Islamskoj Republici Afganistan.

Pukovnik Ivica Kolobarić prvi je pripadnik Oružanih snaga RH koji je dobio to iznimno vrijedno priznanje, navodi MORH i dodaje kako mu je priznanje dodijelio ministar unutarnjih poslova Afganistana.

Kolobariću je to četvrta misija u Afganistanu, a druga na dužnosti zapovjednika hrvatskog Savjetničkog tima za specijalne operacije (Special Operations Advisory Team – SOAT) koji se bavi provođenjem obuke i savjetovanjem u Središtu za obuku specijalne policije u Kabulu, izvijestio je MORH.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Lovro Kuščević o potpisima: Tko izgubi, ima pravo da se ljuti

Objavljeno

na

Objavio

Ministar uprave Lovro Kuščević rekao je u srijedu da Vlada podržava referendume kao demokratski oblik izjašnjavanja volje građana i nikome ne zamjera inicijative, ali zamjera organizatorima prikupljanja potpisa za dva referenduma nepravilnosti koje su radili.

“Vlada podržava referendum kao demokratski oblik izjašnjavanja volje građana. Naravno da se to nikome ne zamjera, zamjera se organizatorima nepravilnosti koje su radili. O tim nepravilnostima, njihovom broju, broju važećih, odnosno nevažećih potpisa možemo razgovarati nakon što prezentiramo izvješće. Povjerenstvo je završilo svoj posao, predalo je izvješće, a ja ću ga danas prezentirati Vladi”, rekao je Kuščević novinarima pred Banskim dvorima.

Upitan idemo li na referendum, odgovorio je: “Vidjet ćemo danas kada Vlada primi na znanje izvješće i uputi ga u Sabor”. Na novinarsku konstataciju da će nastati pobune s ove ili one strane, bez obzira na rezultate, pogotovo jer inicijativama nije dopustio promatrače, Kuščević je poručio – “tko gubi ima pravo da se ljuti”.

Odbacio je nagađanja da je pogriješio kada organizatorima referendumskih inicijativa nije dopustio promatranje. “Nema tu pogriješili ili ne pogriješili. Nisam ja donio odluku samovoljno. Hrvatski zakon ne omogućava promatranje. Ne radi se tu o mojoj volji, radi se o poštivanju hrvatskih zakona”, poručio je.

Ustvrdio je da njegov osobni stav, kao i stav Vlade oko referendumskog pitanja nema nikakve veze sa stručnim, objektivnim i u skladu za zakonom prebrojavanjem potpisa. “Ovi rezultati su rezultati rada stručnog povjerenstva koje niti na jedan način nije pristrano. Ukoliko su iz inicijativa skupili dovoljan broj potpisa bit će referendum, ako nisu – neće biti referenduma”, rekao je.

Nije etično ni moralno buditi emocije u ljudima kako bi se zadržale sinekure u Saboru

Smatra kako bi bilo korektno da se udruga Narod odlučuje registrira kao stranka pa krene u političku utrku. Svatko tko ima političkih ambicija mora izraditi dobar, kvalitetan program i okupiti ljude koji su spremni taj program realizirati.

“Na ovaj način, pokušavajući probuditi emocije kod ljudi da bi dobili političku vidljivost i zadržali svoje sinekure u Saboru, to nije ni etično niti moralno niti u skladu s političkim djelovanjem”, kazao je ministar uprave.

Na upit trebaju li referendumska pitanja o Istanbulskoj konvenciji i promjeni izbornih pravila ići na Ustavni sud da se vidi jedu li u skladu s Ustavom, Kuščević smatra da je to pitanje koje mora procijeniti Sabor.

Mi ćemo Saboru proslijediti izvješće, a dalje je na Saboru da procijeni što će dalje s tim pitanjem, rekao je Kuščević.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari