Pratite nas

Pregled

Roman Leljak: Hrvatski i slovenski arhivi su „očišćeni“ od važne dokumentacije još 1990. godine

Objavljeno

na

Foto: Sisačka biskupija

„Maribor: Najveće stratište Hrvata“ naziv je nove knjige i dokumentarnog filma publicista i istražitelja jugo-komunističkih zločina Romana Leljaka, predstavljenih u četvrtak 1. ožujka u prepunoj Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu. Predstavljanju su nazočili i sisački biskup Vlado Košić te generalni vikar mons. Marko Cvitkušić.

Knjiga i film govore o partizanskim zločinima u Teznom kraj Maribora gdje je u svibnju 1945. stradalo 30 tisuće Hrvata, a njihova posebnost je i to što su napravljeni samo temeljem arhivske građe koju je autor dobio u Vojnom arhivu u Beogradu.

Govoreći o svom istraživanju Leljak je rekao kako su hrvatski i slovenski arhivi „očišćeni“ od važne dokumentacije još 1990. godine, za razliku od Srbije gdje se nije mijenjala politička situacija jer je Milošević kao šef Centralnog komiteta ostao na vlasti. „Zato sam tamo i mogao pronaći sve ove dokumente koji govore što su partizani radili.

Ono što sam našao je dokumentacija partizanskih jedinica, partizanskog glavnog štaba Hrvatske i partizanskog generalštaba JNA, a govore tko je bio odgovoran i tko je rukovodio s ratnim zarobljenicima te koliko je tih zarobljenika bilo na križnom putu. Ono što je posebno važno što sada sa sigurnošću znamo jest da je Tito bio upoznat sa svim zločinima i da je iz Zagreba nadzirao provođenje egzekucije.

Velik problem vidim u tome što je nas istraživača jako malo. S područja Slovenije i Hrvatske, koliko znam, ja sam jedini koji odlazim u te arhive, ali sve što sam pronašao u cijelosti sam kopirao i predat ću u Hrvatski državni arhiv.

U tim dokumentima se jasno vidi i brojka koliko je civila i vojnika likvidirano završnom operacijom između 9. i 15. svibnja 1945. godine u Mariboru. Titovi su partizani tada likvidirane zakopavali u protutenkovske rovove na Teznom. Iz dijela tog rova 1999. godine ekshumirani su posmrtni ostaci 1187 žrtava zbog gradnje autoceste Lendava-Ljubljana, ostali, njih približno 28000, čekaju na dostojanstven pokop“.

U nastavku Leljak je upozorio kako tamo do sada nije postavljeno nikakvo spomen obilježje, niti jedan križ. „Ostaci tih ljudi još su uvijek u Tezenskoj šumi koja se planira posjeći te se planira pretvorba u poljoprivredna zemljišta.

Danas se gotovo svaki narod u Europi pobrinuo se za svoje mrtve iz Drugoga svjetskog rata, osim Hrvatske i Slovenije. Sada smo iz partizanskih dokumenata našli pravu istinu i ona mora biti zapisana u povijesti”, rekao je Leljak te dodao kao mu je želja napraviti i film o drugom najvećem mjestu stradanja Hrvata u Sloveniji, a to je Kočevski Rog te ulasku Druge armije u Zagreb i 62 zagrebačka stratišta. „Već nekoliko mjeseci radim i na projektu dokumentarnog filma o radnom i sabirnom logoru Jasenovac.

Cilj mi je da na osnovu dokumenata pokažem stvarnu istinu o tom logoru, ništa ne oduzimajući, dodajući ili uljepšavajući, ma kakva god da ta istina bila“, zaključio je na kraju Leljak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Tolušić i Demetlika na rubu incidenta

Objavljeno

na

Objavio

Što će se dogoditi s Uljanikom – restrukturiranje ili stečaj? Kako će Vlada odgovoriti na zahtjeve radnika koji odluku traže odmah? Sindikati najavljuju daljnje akcije, tvrde da ih uništavaju marginalci, a Vladu prozivaju da kupuje vrijeme i igra se s gladnim ljudima.

Na ta i druga pitanja u Otvorenom su odgovarali Samir Hažić iz Stožera za obranu Uljanika, Đino Šverko –povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u Uljaniku, potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić, saborski zastupnik IDS-a Tulio Demetlika i Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke – reformisti. U emisiju se nije odazvao nitko iz Uprave Uljanika.

– Bili smo sigurni da će ovog tjedna na Vladi biti donesena odluka. Više nam je to puta bilo obećavano. Nismo spremni opet izaći na ulice i nešto izvoditi, a kako su radnici očekivali od nas neku akciju – zatvorili smo porte, kazao je Đino Šverko. Dodao je kako im je iz Vlade puno puta obećavano da se kroz restrukturiranje Uljanik može spasiti i oni su vjerovali u to.

Tomislav Tolušić mu je odgovorio kako Vlada ne želi brzopleto donositi odluke, a sve što je za Uljanik napravila radila je kako je mogla, u skladu s propisima. Ako je itko svjestan važnosti brodogradnje onda je to ova Vlada, ali moramo biti i odgovorni. Licitiranje brojkama za njega je – neozbiljno. Iz proračuna je, dodao je – plaćeno 3,1 milijarde kuna za brodove koji ne postoje. Sad očekujete rješenje preko noći. Dozvolite da sagledamo sve, poručio je.

– ‘Rescue aid’ je Upravi Uljanika dala vaša Vlada, bez da ju je pitala za što. Tražili smo da Vlada imenuje svoje članove u Upravu ili NO kako bi izbjegli plaćanje 3,1 mlrd. kuna. Izabrali smo Upravu, i Končar je bio tamo. Brojke su bile čiste i tako smo išli prema Ministarstvu. Da se reagiralo na vrijeme platili bi puno manje, možda milijardu, a radnici ne bi bili bez plaće. Koji je dio ovde brzoplet, šest mjeseci, sedam mjeseci ili šest godina?, upitao je Samir Hažić. Toušić mu je odgovorio kako se radi o dva projekta restrukturiranja i o budućim jamstvima od nekoliko milijardi.

Čačić: Restrukturiranje nema nikakvog smisla i nema ga tko sprovesti

– Stečaj nije likvidacija. Mi se igramo crno-bijelih ekstrema, a vrijeme prolazi i uskoro nećemo imati što likvidirati. Radnici nestaju. Restrukturiranje – ono nema nikakvog smisla i nema ga tko sprovesti, kazao je Radimir Čačić. Dodao je kako su jedini ozbiljni ljudi s kojima je radio i koji su se dokazali bili ljudi iz Uljanika – ne iz Kraljevice, Brodosplita, Brodotrogira ili Trećeg maja.  Još 2010. su tražili da izađu iz sustava potpora kako im ne bi bio nametnut strateški partner i nekontrolirana privatizacija. To su i dobili – postali su potpuno nezavisni. Tad je pred njih stavljen ultimatum – ili ćete biti državni (pa će država postaviti NO i Upravu) ili se privatizirajte. Kad se s privatnom tvrtkom ugovaraju brodovi za državno brodogradilište – za to se ide u zatvor, kazao je Čačić.

Dodao je kako je zakon promijenjen, a Upravi Uljanika omogućeno da plati između 10 i 30 posto ‘nominale’ – radnici su postali vlasnici, oni su postavili Upravu, a sve državno u Uljaniku ostalo je na 25 posto. To je bila greška, zaključio je. Do 2012. svi su brodovi bili realizirani, nijedno jamstvo nije palo. Potom su došle nove uprave i uslijedilo je 7 godina neodgovornosti i nesposobnosti, ustvrdio je.

Ministar Marić o Uljaniku: Radnici kažu da su izigrani, to mogu reći i porezni obveznici

Tolušić i Demetlika na rubu incidenta

Tulio Demetlika je kazao kako je Vlada odluku trebala donijeti jučer. “Većina stečajeva je završila loše. Zato se IDS zalagao za strateškog partnera i restrukturiranje. Za pet dana bi odluku trebao donijeti Trgovački sud”, kazao je Demetlika te podsjetio kako se zakon o Agrokoru “donio preko noći, a radi se o privatnoj firmi”. Preuzmite odgovornost za onih 25 % koliko ste vlasnik Uljanika, poručio je Tolušiću te zaključio kako su mišljenja različita – čak i dva ključna ministra različito misle.

Burno je reagirao ministar Tomislav Tolušić na ove Demetlikine navode tako da je razgovor u emisiji bio na rubu incidenta. – Ne mogu vjerovati da imate obraza to pričati. 29 godina krčmite tamo po tom Uljaniku. 29 godina haračite i postavljate Uprave, može vas biti sram, kazao je Tolušić. Demetlika mu je cinično odgovorio kako je “na mjesto ministra došao iz najuspješnije hrvatske županije. Nakon nadglasavanja prekinuo ih je Samir Hažić koji je kazao kako ne želi da se “sedam mjeseci bez plaće i glad radnika – pretvori u politički obračun u Otvorenom”.

“Ako će se igrati poker, plaćat ćemo mi i porezni obveznici”

Na pitanje kakav scenarij priželjkuju radnici Samir Hadžić je kazao: “Kakvo god! Za stečaj s preustrojem je kasno. Siguran sam da je Uprava Uljanika dostavila točne cifre. Ali ako će se igrati poker, plaćat ćemo mi i porezni obveznici. Uljanik djeluje i na grad Pulu. Dajte da to riješimo. Ako je kraj, nek netko skupi hrabrosti i kaže. Kako god. A mi smo napravili sve što možemo. Radi se punom parom, šta bi trebali još – dati bubreg?”, upitao je.

– Ova Vlada neće donositi odluke na način kako su donošene prije. Vlada ne može donijeti odluku kakvu biste vi htjeli. Sve to kontrolira EU, kazao je Tomislav Tolušić. Nije želio odgovoriti na pitanje je li propao još jedan pokušaj izbora strateškog partnera te stoji li Brodosplit iza Vlade. Potvrdio je da se radi na iznalaženju rješenja i za Uljanik i za Treći maj.

Radimir Čačić je kazao kako je on protiv restrukturiranja na način kako ga nudi Tomislav Debeljak. “Kad pogledate što piše u toj ponudi onda vidite da vas netko gleda u oči i veli vam ‘Vi ste bedaki’, kazao je.

 

Milijan Brkić: Uljanik je jedan od obrazaca vladavine IDS-a u Istri

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Svjetski dan voda – Pogledajte prekrasne vode Hrvatske! (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

“Voda je opće nasljedno dobro, čiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakog da s njom gospodari i da je brižljivo koristi.” (iz Rezolucije UN).

Svjetski dan voda (World Water Day) obilježava se svake godine 22. ožujka. Opća skupština UN je svojom rezolucijom A/RES/47/193 od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujka svake godine obilježi kao Svjetski dan voda.

Ideja se sastoji u tome da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse.

Naš plavi planet čini 97,5 posto morske vode koju čovjek ne može koristiti, a dostupan je samo jedan posto od ukupne slatke vode, dok je ostatak zaključan u snijegu i ledu na polovima.

“Voda je opće nasljedno dobro, čiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakog da s njom gospodari i da je brižljivo koristi.” (iz Rezolucije UN).

Prema procjenama čak 1,1 milijardu ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta. Svakodnevno zbog nedostatka pitke vode umire 3800 djece.

Naša domovina obiluje obiljem morske i kopnene vode, te je po vodenim resursima među prvim državama svijeta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentari

Kliknite Facebook sviđalicu