Pratite nas

Povijesnice

Roman Leljak otkrio dnevnik jugoslavenskoga krvnika Tita – Donosimo neka zapažanja

Objavljeno

na

“Jedan me pijani seljak kod Iloka prostački opsovao zato što sam pucao na vrane, rekao sam oficirima da ispitaju ko je on…“

Nakon 70 godina slovenski istraživač i publicist Roman Leljak otkrio je dnevnik jugoslavenskoga diktatora i krvnika Tita. U prošlome broju objavili smo dijelove toga dnevnika , posebno naglasivši one u kojima se Tito osvrće na tada zatvorenoga kardinala Alojzije Stepinca. U ovom dijelu objavljujemo još neka Titova zapažanja zapisana u dnevniku.

Upozorili su me dragi čitatelji i prijatelji da nikako ne spominjem ime Josipa Broza uz nadimak Tito. Oni su uvjereni da jugoslavenski diktator i jedan od najvećih ratnih zločinaca u povijesti nema veze sa Josipom Brozom. To je Tito i samo Tito. Taj se nikada nije ni potpisivao s Josip Broz pa nema razloga da ga i mi nazivamo Josipom Brozom.

Evo, dakle, još nekih elemenata iz toga dnevnika, dokumenta koji svjedoči o jednome mračnome razdoblju nametnute hrvatske povijesti.

7. XI. 1950.

Prije podne sam primio američkoga novinara, suradnika New York Timesa, Sulbergera. Gnjavio me je više od jednoga sata sa vrlo delikatnim pitanjima, jer sam mu morao dobro razmisliti odgovore zbog toga što mi se dogodilo da mi iskrivi intervju i prikaže onako kako nisam odgovarao.

Čitam izjave nekih drugova koji su poznavali i izdali…. u vezi sa…. Neke od njih zbilja ne bi smio nazvati drugarima jer su okoreli špijuni, a nekim se zaista može vjerovati kao naprimjer S. Zlatiću,… i slično. Čovjeku prosto pamet stane kad vidi kakvima se sve metodama služe rukovodioci SSSR-a u vrbovanju vodećih članova partije za najprljavije špijunske stvari. Oni su vrbovali ljudi iz moje partije i tako velikog oslobodilačkog rata za rat u njihovu korist, tj. u korist SSSR-a i poslije rata oni će kroz te svoje agente pratiti naše rukovodeće drugove u vrijeme kada smo bili u prijateljskim odnosima sa Sovjetskim Savezom. Poslije ti agenti širili su razne klevete s ciljem da politički onemoguće i kompromitiraju neke drugove kao primjer, o Đilasu i drugima.

8. XI. 1950.

Mnogo sam danas razmišljao o tome kako su iskreni drugovi mogli učiniti takvu glupost da upadnu u Koreju i da se zakače sa snagama Ujedinjenih Nacija. Neće li to imati fatalnih posljedica za samu Kinesku Narodnu Republiku. Ko ih je gurnuo u tu avanturu u ovom času kada je mladoj Kineskoj Narodnoj Republici najviše potreban mir radi ekonomskoga jačanja? Što će biti ako hiljade borbenih američkih aviona počnu rušiti prenaseljene kineske gradove i unište ono malo industrije što Kina ima? Koliko je ta odluka kineskih drugova antilenjinistička…..

9. XI. 1950.

Danas sam imao sjednicu Politbiroa na kojoj su prisustvovali članovi Politbiroa KPHRV sa Bakarićem. Na dnevnom redu je bilo pitanje izvještaja o stanju u Dalmaciji koga je podnio drug Popivoda u ime part. Komisije…

Ovakve informacije mi šaljemo u sve oblasti zemlje i one su se pokazale kao vrlo efikasne jer ne samo da se upoznaju o tačnom stanju na terenu o raznim slabostima u radu, o o ekonomskom funkcioniranju…. neka daju konkretnu pomoć drugovima na terenima.

Kardelj mi danas poslao depešu u kojoj govori da naša delegacija na Ujedinjenim Nacijama smisli da mi moramo po pitanju Kineske agresije, tj. ako do nje dođe u Koreji, zauzeti isti stav kao i većina delegata Ujedinjenih nacija. Razumije se da i mi ovdje mislimo tako jer inače bi bili …. prema vlastitom gledanju na agresije koga smo zauzeli u našem stavu u govorima u predlaganjima na sjednicama Ujedinjenih Nacija.

12. XI. 1950.

Nedjelja je, namjeravao sam danas poći s drugom Markom u lov na fazane na Karađorđevo, ali sam odustao zbog daljine i kratkoće vremena koje sam imao na raspolaganju. Došao sam kod Iloka u vinograd da bi se barem malo odmorio na svježem vazduhu…. ali sam došao kući nezadovoljan zbog jednoga malog incidenta… na putu s jednim pijanim seljakom … koji me… prostački opsovao zbog toga što sam pucao na vrane. Ne znam šta bi se dogodilo s takvim čovjekom, recimo u SSSR-u, u informbirovskim zemljama ili u bilo kojoj zemlji na svetu da učini nešto takvo. Ja sam samo kazao oficirima da se ispita ko je on da bi se saznalo zbog kakvih je pobuda to učinio?

13. XI. 1950.

Drugovi Marko i Đido došli su da pročitamo drugi dio Žnjidarićeve ispovijedi. Imamo utisak da je popustio najviše zbog toga što mu je….. vrlo teško… Riješili smo

15. XI. 1950.

Drug Kidrić mi je prije podne pričao o svojim utiscima s plenuma Osvobodilne fronte Slovenije. Kaže da je …….. zahvatio prilične razmjere ne samo u društvima inteligencije već i kod drž. službenika. U Sloveniji se najizrazitije ispoljava pomodno oživljavanje sitnoburžuarskoh tendencija i shvatanja. Ti elementi smatraju da ja sada došao čas da isplivaju napolje. Naše teškoće zbog suše i trošenje pomoći…. okuražilo je pritajene kapitalističke elemente da se sada može praviti na nas pritisak… Izgleda da se ti elementi još nisu opametili toliko da shvate da je njima zauvijek odzvonilo.

Poslije podne sam primio dvadeset delegata invalida na konferencijama koji su mi napravili da su izvršili ….1946. u kojoj su obećali da će do 1950. u svojoj… uspjeti….

Briga o invalidima od strane narodne vlasti, odnosno pravilno rješenje toga pitanja uticalo je i utiče na naše invalide narodno i politički i baš zbog toga oni se zalažu ovim svojim snagama da se budu na teret već na korist našoj socijalističkoj zajednici.

16. XI. 1950.

Pročitao sam danas Đilasov članak u kome se teoretski nastoji obrazložiti degeneraciju Sovjetskog saveza u pravcu državnog kapitalizma i sve izrazitije oformljenje birokratske, vladajuće kaste koja ozbiljno preti da upropasti tekovine Oktobarske Revolucije – Lenjinovo djelo. Taj dio članka je dosta dobar, ali drugi dio koji govori o ….. nije dovoljno jasan i može se krivo protumačiti od protivnika.

17. XI. 1950.

Sa drugovima iz generalštaba sam danas pretresao pitanje pojedinačne neorganizacije Minist. … narodne obrane. Odbacili smo neke forme u rukovođenju narodima vojske koje smo bili uzeli od sovjetske…

Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. ‘JNA’ okupirala Okučane (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Kada su pripadnici specijalne policije uspjeli 17. kolovoza 1991. slomiti velikosrpsku pobunu na području Okučana, Jugoslavenska narodna armija je otvoreno stala na stranu terorista.

Moćne snage 265. mehanizirane brigade 32. korpusa, pod zapovjedništvom kasnijeg zapovjednika vojske pobunjenih Srba, potpukovnika Milana Čeleketića, pristigle su iz Bjelovara, a uskoro su dobile i pomoć iz Bosne i Hercegovine otkuda je napao oklopni bataljun 329. oklopne brigade 5. korpusa.

Istodobno su srpski pobunjenici napali policijsku stanicu u Staroj Gradiški i položaje branitelja kod kanala Strug–Nova Sava. Pod ovako silovitim udarima hrvatske snage s civilima povlače se prema Novom Varošu.

JNA je postigla cilj; zauzela je Okučane pretvorivši ih u takozvanu tampon-zonu, dočim su kod Stare Gradiške uspostavili mostobran preko kojega su poslije uvodili svježe snage.

Time glavni agresori u zapadnoj Slavoniji postaju moćne snage 5. banjalučkog korpusa koje zajedno s domaćim Srbima i sve većim brojem dobrovoljaca iz Srbije kreću u drugu fazu napadačke operacije kako bi se spojili s 32. varaždinskim korpusom.

Domaći branitelji, snage specijalne policije, odnosno 1. i 3. brigade Zbora narodne garde grčevito su i uz velike žrtve donekle uspjeli zaustaviti proboj, među ostalim i miniranjem mosta Strug kod Okučana.

Ipak agresija nije jenjavala nego je naprotiv već 19. kolovoza izbila na području Pakraca, zatim Daruvara, Grubišnog Polja, Novske odnosno cijelog prostora zapadne Slavonije. Intervencijama JNA stvorena su još čvršća uporišta za daljnje napade koji su zaustavljeni tek preustrojem obrane početkom listopada i imenovanjem pukovnika Rudija Stipčića za zapovjednika Operativne grupe Posavina.

Nažalost u obrani od velikosrpske agresije na zapadnu Slavoniju ubijeno je i ranjeno je iznimno mnogo civila i hrvatskih branitelja.

(HRT)

 

Plenković u Okučanima: Došli smo iskazati poštovanje svim hrvatskim braniteljima

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1990. započela tkz ‘Balvan revolucija’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 17. kolovoza 1990. u okolici Knina počela je otvorena oružana pobuna Srba poznata pod imenom Balvan revolucija.

Hrvatski Srbi blokirali su 17. kolovoza 1990. prometnice uokolo Knina čime su fizički započeli oružanu pobunu koja je zbog stavljanja velikih balvana i krupnog stijenja prozvana „balvan revolucijom“.

Na današnji dan prije 29 godina na cestama u okolici Knina osvanule su prve barikade uz koje su stražarili naoružani civili.

Takozvana balvan-revolucija početak je oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane vlasti.

Krajnji cilj bilo je pripajanje dijela teritorija Hrvatske paradržavnoj tvorevini u sladu s planovima o stvaranju Velike Srbije. Dva dana nakon postavljanja barikada na prometnicama, pokrenut je i referendum za srpsku autonomiju unutar Hrvatske.

U Obrovcu i Kninu oružje rezervne policije podijeljeno je srpskim civilima i milicajcima te su pobunjenici organizirali straže te kamenjem, drvećem i vozilima blokirali prometnice. Time je prekinuta veza između kontinentalne Hrvatske i Dalmacije, i to usred turističke sezone.

Predsjednik općine Knin Milan Babić proglasio je ratno stanje, iako je to ubrzo negirao na Radio Kninu. Bio je to šok i sramota za zemlju koja je veliki dio novca ostvarivala upravo od turizma.

Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je hitnu intervenciju. Oklopne transportere koji su krenuli Ličkom magistralom u Titovoj Korenici zaustavilo je srpsko stanovništvo pa su se povukli prema Slunju.

Također su poslana tri helikoptera s pripadnicima specijalne policije koje su kod Ogulina presrela tri MIG-a Jugoslavenske narodne armije i prisilila ih da odustanu od obavljanja zadaće.

Iako su Srbi 20. rujna kod Civljana pucali na policijsku ophodnju situacija se za nekoliko dana smirila. Ipak „balvan revolucija“ jasno je najavila da će Hrvatska svoju slobodu i samostalnost od agresije morati braniti oružjem.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari