Pratite nas

Povijesnice

Roman Leljak otkrio dnevnik jugoslavenskoga krvnika Tita – Donosimo neka zapažanja

Objavljeno

na

“Jedan me pijani seljak kod Iloka prostački opsovao zato što sam pucao na vrane, rekao sam oficirima da ispitaju ko je on…“

Nakon 70 godina slovenski istraživač i publicist Roman Leljak otkrio je dnevnik jugoslavenskoga diktatora i krvnika Tita. U prošlome broju objavili smo dijelove toga dnevnika , posebno naglasivši one u kojima se Tito osvrće na tada zatvorenoga kardinala Alojzije Stepinca. U ovom dijelu objavljujemo još neka Titova zapažanja zapisana u dnevniku.

Upozorili su me dragi čitatelji i prijatelji da nikako ne spominjem ime Josipa Broza uz nadimak Tito. Oni su uvjereni da jugoslavenski diktator i jedan od najvećih ratnih zločinaca u povijesti nema veze sa Josipom Brozom. To je Tito i samo Tito. Taj se nikada nije ni potpisivao s Josip Broz pa nema razloga da ga i mi nazivamo Josipom Brozom.

Evo, dakle, još nekih elemenata iz toga dnevnika, dokumenta koji svjedoči o jednome mračnome razdoblju nametnute hrvatske povijesti.

7. XI. 1950.

Prije podne sam primio američkoga novinara, suradnika New York Timesa, Sulbergera. Gnjavio me je više od jednoga sata sa vrlo delikatnim pitanjima, jer sam mu morao dobro razmisliti odgovore zbog toga što mi se dogodilo da mi iskrivi intervju i prikaže onako kako nisam odgovarao.

Čitam izjave nekih drugova koji su poznavali i izdali…. u vezi sa…. Neke od njih zbilja ne bi smio nazvati drugarima jer su okoreli špijuni, a nekim se zaista može vjerovati kao naprimjer S. Zlatiću,… i slično. Čovjeku prosto pamet stane kad vidi kakvima se sve metodama služe rukovodioci SSSR-a u vrbovanju vodećih članova partije za najprljavije špijunske stvari. Oni su vrbovali ljudi iz moje partije i tako velikog oslobodilačkog rata za rat u njihovu korist, tj. u korist SSSR-a i poslije rata oni će kroz te svoje agente pratiti naše rukovodeće drugove u vrijeme kada smo bili u prijateljskim odnosima sa Sovjetskim Savezom. Poslije ti agenti širili su razne klevete s ciljem da politički onemoguće i kompromitiraju neke drugove kao primjer, o Đilasu i drugima.

8. XI. 1950.

Mnogo sam danas razmišljao o tome kako su iskreni drugovi mogli učiniti takvu glupost da upadnu u Koreju i da se zakače sa snagama Ujedinjenih Nacija. Neće li to imati fatalnih posljedica za samu Kinesku Narodnu Republiku. Ko ih je gurnuo u tu avanturu u ovom času kada je mladoj Kineskoj Narodnoj Republici najviše potreban mir radi ekonomskoga jačanja? Što će biti ako hiljade borbenih američkih aviona počnu rušiti prenaseljene kineske gradove i unište ono malo industrije što Kina ima? Koliko je ta odluka kineskih drugova antilenjinistička…..

9. XI. 1950.

Danas sam imao sjednicu Politbiroa na kojoj su prisustvovali članovi Politbiroa KPHRV sa Bakarićem. Na dnevnom redu je bilo pitanje izvještaja o stanju u Dalmaciji koga je podnio drug Popivoda u ime part. Komisije…

Ovakve informacije mi šaljemo u sve oblasti zemlje i one su se pokazale kao vrlo efikasne jer ne samo da se upoznaju o tačnom stanju na terenu o raznim slabostima u radu, o o ekonomskom funkcioniranju…. neka daju konkretnu pomoć drugovima na terenima.

Kardelj mi danas poslao depešu u kojoj govori da naša delegacija na Ujedinjenim Nacijama smisli da mi moramo po pitanju Kineske agresije, tj. ako do nje dođe u Koreji, zauzeti isti stav kao i većina delegata Ujedinjenih nacija. Razumije se da i mi ovdje mislimo tako jer inače bi bili …. prema vlastitom gledanju na agresije koga smo zauzeli u našem stavu u govorima u predlaganjima na sjednicama Ujedinjenih Nacija.

12. XI. 1950.

Nedjelja je, namjeravao sam danas poći s drugom Markom u lov na fazane na Karađorđevo, ali sam odustao zbog daljine i kratkoće vremena koje sam imao na raspolaganju. Došao sam kod Iloka u vinograd da bi se barem malo odmorio na svježem vazduhu…. ali sam došao kući nezadovoljan zbog jednoga malog incidenta… na putu s jednim pijanim seljakom … koji me… prostački opsovao zbog toga što sam pucao na vrane. Ne znam šta bi se dogodilo s takvim čovjekom, recimo u SSSR-u, u informbirovskim zemljama ili u bilo kojoj zemlji na svetu da učini nešto takvo. Ja sam samo kazao oficirima da se ispita ko je on da bi se saznalo zbog kakvih je pobuda to učinio?

13. XI. 1950.

Drugovi Marko i Đido došli su da pročitamo drugi dio Žnjidarićeve ispovijedi. Imamo utisak da je popustio najviše zbog toga što mu je….. vrlo teško… Riješili smo

15. XI. 1950.

Drug Kidrić mi je prije podne pričao o svojim utiscima s plenuma Osvobodilne fronte Slovenije. Kaže da je …….. zahvatio prilične razmjere ne samo u društvima inteligencije već i kod drž. službenika. U Sloveniji se najizrazitije ispoljava pomodno oživljavanje sitnoburžuarskoh tendencija i shvatanja. Ti elementi smatraju da ja sada došao čas da isplivaju napolje. Naše teškoće zbog suše i trošenje pomoći…. okuražilo je pritajene kapitalističke elemente da se sada može praviti na nas pritisak… Izgleda da se ti elementi još nisu opametili toliko da shvate da je njima zauvijek odzvonilo.

Poslije podne sam primio dvadeset delegata invalida na konferencijama koji su mi napravili da su izvršili ….1946. u kojoj su obećali da će do 1950. u svojoj… uspjeti….

Briga o invalidima od strane narodne vlasti, odnosno pravilno rješenje toga pitanja uticalo je i utiče na naše invalide narodno i politički i baš zbog toga oni se zalažu ovim svojim snagama da se budu na teret već na korist našoj socijalističkoj zajednici.

16. XI. 1950.

Pročitao sam danas Đilasov članak u kome se teoretski nastoji obrazložiti degeneraciju Sovjetskog saveza u pravcu državnog kapitalizma i sve izrazitije oformljenje birokratske, vladajuće kaste koja ozbiljno preti da upropasti tekovine Oktobarske Revolucije – Lenjinovo djelo. Taj dio članka je dosta dobar, ali drugi dio koji govori o ….. nije dovoljno jasan i može se krivo protumačiti od protivnika.

17. XI. 1950.

Sa drugovima iz generalštaba sam danas pretresao pitanje pojedinačne neorganizacije Minist. … narodne obrane. Odbacili smo neke forme u rukovođenju narodima vojske koje smo bili uzeli od sovjetske…

Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

19. listopada 1991. – Bitka za Novi Farkašić jedna od najvažnijih pobjeda u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1991. godine odigrala se konačna bitka za Novi Farkašić, malo mjesto na desnoj obali Kupe.

Novi Farkašić, selo na lijevoj strani rijeke Kupe, potkraj listopada 1991. bilo je poprište velike bitke kombinirane tenkovsko-pješačke postrojbe agresorske JNA te pobunjenih Srba s malobrojnim gardistima Prve satnije 2. brigade ZNG-a, legendarnih Crnih mambi.

Sudeći prema zapovijedima JNA, konačni cilj napadača bio je prodor preko Kupe i spajanje s postrojbama JNA kod Velike Gorice, ne bi li u predviđenim deblokadama vojarni JNA bili izravna prijetnja gradu Zagrebu. No u Novi Farkašić samo nekoliko dana prije stiglo je 20-ak pripadnika Crnih mambi koji su brzo uočili njegovu stratešku važnost kao jedinog pravca kojim se agresorska vojska morala kretati, piše HRT

Uz pomoć nekoliko domaćih branitelja pripremili su kružnu obranu, iskopali rovove na rubovima sela koje su osigurali protutenkovskim minama. 18. listopada, nakon zračnog i topničkog bombardiranja, slijedio je kombinirani tenkovsko-pješački napad mnogo nadmoćnijeg neprijatelja iz dva smjera, Vratečkog i Donjih Mokrica. Trajao je cijeli dan, a završio je potpunim porazom agresora kojemu je onesposobljeno više tenkova i borbenih vozila te je iz stroja izbačen velik broj pješaka.

Nakon ostvarene pobjede, branitelji su izvidjeli rezervni položaj neprijatelja koji se pripremao za novi napad. Ustanovili su da unatoč tome što je dodatno ojačan ljudstvom i tehnikom, zbog velikih gubitaka u redovima protivnika vlada rasulo i zbunjenost.

Stoga su rano izjutra, 19. listopada 1991. izveli iznenađujući napad koji je nadmoćnog neprijatelja demoralizirao i natjerao u panično povlačenje. Ojačana satnija Crnih mambi krenula je u progon te nekoliko dana poslije doprla skroz do Glinske poljane gdje se neprijatelj napokon uspio reorganizirati.

Sam uspjeh motivirao je zapovjedništvo u Sisku za daljnje protunapade i oslobađanje niza okolnih sela. Pobjeda Davida nad Golijatom kod Novog Farkašića omogućila je prvo oslobađanje okupiranog teritorija Hrvatske 1991. godine i stoga se s pravom obilježava kao Dan branitelja Sisačko moslavačke županije.

 

Predsjednica u Novom Farkašiću: Obrana Sisačko-moslavačke županije bila je presudna za obranu Hrvatske

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Masakr u Lovasu – 51 Hrvat natjeran u minsko polje

Objavljeno

na

Objavio

Nismo znali kamo idemo i na što nas tjeraju. Kada smo došli na minsko polje natjerali su nas da se primimo za ruke, raširimo i da pješice krenemo kroz polje. Ubrzo smo naletjeli na mine. Znali smo da smo osuđeni na smrt.

Tako je strašni 18. listopada 1991. opisala jedna od žrtava masakra nad civilima koji se dogodio u minskom polju nedaleko od sela Lovas u Vukovarsko srijemskoj županiji.

Srpske postrojbe natjerale su 51 Hrvata u polje djeteline puno mina. Kada je pod tijelom jednog od mještana eksplodirala ubojita naprava, vojnici su istodobno otvorili vatru na nesretnu skupinu ljudi.

Ubili su 21 čovjeka a 14 ranili. Crne brojke bile bi još crnje da u međuvremenu na mjesto zločina nije došao jedan časnik JNA i zaustavio akciju paravojnih snaga JNA i tako spasio preostalih 30 života.

Lovas je privremeno okupiran tjedan dana prije brutalnog masakra, a povod je bila dezinformacija da se u selu nalazi između 300 i 400 pripadnika Zbora narodne garde.

Čim su četničke postrojbe Dušan Silni i Beli Orlovi ušli u Lovas odmah su ubili 23 mještana. Radi raspoznavanja naredili su Hrvatima da na ruci nose bijele vrpce a na kuće da izvjese bijele plahte.

Dok je trajala okupacija, zvjerski su pendrecima, šipkama, kabelima i raznim spravama mučili one koje su zatekli. Uništavali su i pljačkali imovinu Hrvata i nesrba. Katoličku crkvu svetog Mihaela zapalili su i potpuno uništili, kao i kapelicu na mjesnom groblju. Sudbinu Lovasa dijelio je i obližnji Opatovac.

Kada su se za vrijeme mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja ljudi onamo počeli vraćati, iz masovne grobnice ekshumirano je 68 tijela i još 10 iz pojedinačnih grobnih mjesta.

U Beogradu su 2012. nakon višegodišnjeg suđenja za zločine u Lovasu optuženima izrečene presude od 4 do 20 godina zatvora.

 

Masakr u Lovasu – jedan od najsurovijih nekažnjenih srpskih zločina u Domovinskom ratu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari