Pratite nas

Povijesnice

Roman Leljak otkrio dnevnik jugoslavenskoga krvnika Tita – Donosimo neka zapažanja

Objavljeno

na

“Jedan me pijani seljak kod Iloka prostački opsovao zato što sam pucao na vrane, rekao sam oficirima da ispitaju ko je on…“

Nakon 70 godina slovenski istraživač i publicist Roman Leljak otkrio je dnevnik jugoslavenskoga diktatora i krvnika Tita. U prošlome broju objavili smo dijelove toga dnevnika , posebno naglasivši one u kojima se Tito osvrće na tada zatvorenoga kardinala Alojzije Stepinca. U ovom dijelu objavljujemo još neka Titova zapažanja zapisana u dnevniku.

Upozorili su me dragi čitatelji i prijatelji da nikako ne spominjem ime Josipa Broza uz nadimak Tito. Oni su uvjereni da jugoslavenski diktator i jedan od najvećih ratnih zločinaca u povijesti nema veze sa Josipom Brozom. To je Tito i samo Tito. Taj se nikada nije ni potpisivao s Josip Broz pa nema razloga da ga i mi nazivamo Josipom Brozom.

Evo, dakle, još nekih elemenata iz toga dnevnika, dokumenta koji svjedoči o jednome mračnome razdoblju nametnute hrvatske povijesti.

7. XI. 1950.

Prije podne sam primio američkoga novinara, suradnika New York Timesa, Sulbergera. Gnjavio me je više od jednoga sata sa vrlo delikatnim pitanjima, jer sam mu morao dobro razmisliti odgovore zbog toga što mi se dogodilo da mi iskrivi intervju i prikaže onako kako nisam odgovarao.

Čitam izjave nekih drugova koji su poznavali i izdali…. u vezi sa…. Neke od njih zbilja ne bi smio nazvati drugarima jer su okoreli špijuni, a nekim se zaista može vjerovati kao naprimjer S. Zlatiću,… i slično. Čovjeku prosto pamet stane kad vidi kakvima se sve metodama služe rukovodioci SSSR-a u vrbovanju vodećih članova partije za najprljavije špijunske stvari. Oni su vrbovali ljudi iz moje partije i tako velikog oslobodilačkog rata za rat u njihovu korist, tj. u korist SSSR-a i poslije rata oni će kroz te svoje agente pratiti naše rukovodeće drugove u vrijeme kada smo bili u prijateljskim odnosima sa Sovjetskim Savezom. Poslije ti agenti širili su razne klevete s ciljem da politički onemoguće i kompromitiraju neke drugove kao primjer, o Đilasu i drugima.

8. XI. 1950.

Mnogo sam danas razmišljao o tome kako su iskreni drugovi mogli učiniti takvu glupost da upadnu u Koreju i da se zakače sa snagama Ujedinjenih Nacija. Neće li to imati fatalnih posljedica za samu Kinesku Narodnu Republiku. Ko ih je gurnuo u tu avanturu u ovom času kada je mladoj Kineskoj Narodnoj Republici najviše potreban mir radi ekonomskoga jačanja? Što će biti ako hiljade borbenih američkih aviona počnu rušiti prenaseljene kineske gradove i unište ono malo industrije što Kina ima? Koliko je ta odluka kineskih drugova antilenjinistička…..

9. XI. 1950.

Danas sam imao sjednicu Politbiroa na kojoj su prisustvovali članovi Politbiroa KPHRV sa Bakarićem. Na dnevnom redu je bilo pitanje izvještaja o stanju u Dalmaciji koga je podnio drug Popivoda u ime part. Komisije…

Ovakve informacije mi šaljemo u sve oblasti zemlje i one su se pokazale kao vrlo efikasne jer ne samo da se upoznaju o tačnom stanju na terenu o raznim slabostima u radu, o o ekonomskom funkcioniranju…. neka daju konkretnu pomoć drugovima na terenima.

Kardelj mi danas poslao depešu u kojoj govori da naša delegacija na Ujedinjenim Nacijama smisli da mi moramo po pitanju Kineske agresije, tj. ako do nje dođe u Koreji, zauzeti isti stav kao i većina delegata Ujedinjenih nacija. Razumije se da i mi ovdje mislimo tako jer inače bi bili …. prema vlastitom gledanju na agresije koga smo zauzeli u našem stavu u govorima u predlaganjima na sjednicama Ujedinjenih Nacija.

12. XI. 1950.

Nedjelja je, namjeravao sam danas poći s drugom Markom u lov na fazane na Karađorđevo, ali sam odustao zbog daljine i kratkoće vremena koje sam imao na raspolaganju. Došao sam kod Iloka u vinograd da bi se barem malo odmorio na svježem vazduhu…. ali sam došao kući nezadovoljan zbog jednoga malog incidenta… na putu s jednim pijanim seljakom … koji me… prostački opsovao zbog toga što sam pucao na vrane. Ne znam šta bi se dogodilo s takvim čovjekom, recimo u SSSR-u, u informbirovskim zemljama ili u bilo kojoj zemlji na svetu da učini nešto takvo. Ja sam samo kazao oficirima da se ispita ko je on da bi se saznalo zbog kakvih je pobuda to učinio?

13. XI. 1950.

Drugovi Marko i Đido došli su da pročitamo drugi dio Žnjidarićeve ispovijedi. Imamo utisak da je popustio najviše zbog toga što mu je….. vrlo teško… Riješili smo

15. XI. 1950.

Drug Kidrić mi je prije podne pričao o svojim utiscima s plenuma Osvobodilne fronte Slovenije. Kaže da je …….. zahvatio prilične razmjere ne samo u društvima inteligencije već i kod drž. službenika. U Sloveniji se najizrazitije ispoljava pomodno oživljavanje sitnoburžuarskoh tendencija i shvatanja. Ti elementi smatraju da ja sada došao čas da isplivaju napolje. Naše teškoće zbog suše i trošenje pomoći…. okuražilo je pritajene kapitalističke elemente da se sada može praviti na nas pritisak… Izgleda da se ti elementi još nisu opametili toliko da shvate da je njima zauvijek odzvonilo.

Poslije podne sam primio dvadeset delegata invalida na konferencijama koji su mi napravili da su izvršili ….1946. u kojoj su obećali da će do 1950. u svojoj… uspjeti….

Briga o invalidima od strane narodne vlasti, odnosno pravilno rješenje toga pitanja uticalo je i utiče na naše invalide narodno i politički i baš zbog toga oni se zalažu ovim svojim snagama da se budu na teret već na korist našoj socijalističkoj zajednici.

16. XI. 1950.

Pročitao sam danas Đilasov članak u kome se teoretski nastoji obrazložiti degeneraciju Sovjetskog saveza u pravcu državnog kapitalizma i sve izrazitije oformljenje birokratske, vladajuće kaste koja ozbiljno preti da upropasti tekovine Oktobarske Revolucije – Lenjinovo djelo. Taj dio članka je dosta dobar, ali drugi dio koji govori o ….. nije dovoljno jasan i može se krivo protumačiti od protivnika.

17. XI. 1950.

Sa drugovima iz generalštaba sam danas pretresao pitanje pojedinačne neorganizacije Minist. … narodne obrane. Odbacili smo neke forme u rukovođenju narodima vojske koje smo bili uzeli od sovjetske…

Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

12. prosinca 1519. Papa Leon X. – ‘Hrvatska je predziđe kršćanstva – Antemurale Christianitatis’

Objavljeno

na

Objavio

Bilo je to doba snažnog pritiska Turaka na Dalmaciju, kad se činilo da bi cijela ta hrvatska pokrajina mogla pasti pod tursku vlast, kao što se to ranije dogodilo s Bosnom

Sintagma „Predziđe kršćanstva“ ili „latinski „Antemurale christinaitis“ prati Hrvate još od 1519., i ako se neslužbeno koristila i 30-ak godina ranije u raznim neformalnim i formalnim prepiskama.

Taj naslov je papa Leon X. dao na današnji dan našoj Hrvatskoj u pismu hrvatskom banu i junaku u borbama protiv Turaka nepobjedivom banu Petru Berislaviću. To nije bio jedini takav naslov koji je dobila neka zemlja i narod, istu titulu dobili su Mađari i Poljaci.

Naime, bilo je to doba snažnog pritiska Turaka na Dalmaciju, kad se činilo da bi cijela ta hrvatska pokrajina mogla pasti pod tursku vlast, kao što se to ranije dogodilo s Bosnom.

Protiv višestruko brojčano jačih turskih osvajača, Hrvati su vodili najžešće ratove u 16. i 17. stoljeću koja su nazvana “duo plorantes saecula Croatiae” (“dva plačuća stoljeća Hrvatske”).

Većinu obrane financirali su austrijski unutarnji staleži (otprilike iznad 95%), a u obrani granice nije sudjelovao isključivo hrvatski etnički element, već i njemački, mađarski, te etnicitet kojeg se obično u povijesnim dokumentima naziva “vlaški”, a čiji su pripadnici uglavnom (ne isključivo) bili pravoslavne vjeroispovijesti.

U skoro 400 godina dugom ratovanju protiv osmanlijskih osvajača proslavili su se mnogi imenima znani i neznani hrvatski ratnici i junaci.

Najpoznatiji među njima bili su: branitelj Zemuna Marko Skoblić kojeg su Turci svezanog bacili pod bijesnog slona jer se nije htio odreći Krista i poturčiti, ban Petar Berislavić (1475.-1520.) koji je zbog sjajne pobjede kod Dubice na Uni god. 1513. dobio na dar blagoslovljeni mač i klobuk od pape Leona X., senjski kapetan Petar Kružić (1491.-1537.) koji je punih 15 godina branio okruženi Klis, vrhovni kapetan Nikola Jurišić ( 1490.-1545.) koji je god. 1532. sa samo 700 Hrvata zaustavio 140.000 Sulejmanovih vojnika na njihovom vojnom pohodu za Beč te obranio tvrdi grad Kiseg, ban Nikola Šubić Zrinski (1508.-1566.) koji je god. 1542. s 400 Hrvata spasio Peštu od sigurne propasti.

Godine 1566. Sulejmana II. koji je krenuo s preko 100.000 vojnika osvojiti Beč i potom čitavu Europu, zaustavio je pod Sigetom Nikola Šubić Zrinski s 2 500 uglavnom hrvatskih junaka, pri čemu je stradalo preko 30.000 Turaka, a sami branitelji su zbog hrabrosti i junačke smrti “ušli u legendu” svjetske ratne i vojne povijesti.

Da ne spominjemo iz prebogate herojske hrvatske povijesti pobjednika kod Siska Tomu Erdödya, bana Ivana III. Draškovića („defensor Croatie“), bana Nikolu Zrinskog, bana Petra Zrinskog, Krstu Frankopana, bana Petra Keglevića, generala Ivana Lenkovića i mnoge druge junake Hrvate koji su zaustavili Turke na prodoru u Europu, piše narod.hr

Svi oni su svojom hrabrošću i vjerom zaslužili spomen kod hrvatskog čovjeka danas i uvijek. Svojim djelovanjem potpuno su opravdali časni naziv Hrvatske i Hrvata „predziđe kršćanstva“.

Tako su branitelji Europe, od kojih su najveći teret iznijeli Mađari i Hrvati, ušli u povijest kao oni koji su „stari kontinent“ obranili od imperijalnih Turaka i omogućili da Europi ostane u kršćanska i u krilu kršćanske kulture i okružja doživi svoj procvat.

 

VIKTOR ORBAN: Mađarska, uz Hrvatsku i Poljsku, nosi častan naziv „predziđe kršćanstva“

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

VIDEO – ‘Samo je jedna Hrvatska i zbog toga, volite je, gradite je, biti će onakva kakvi ćemo mi biti…’

Objavljeno

na

Objavio

VIDEO – Dr. Franjo Tuđman iseljeništvu 1990-te

Dr. Franjo Tuđman (1922-1999)

“Gospodine predsjedniče, Vi ste zadužili svoj narod jer ste mu u povijesnim trenucima bili na čelu i omogućili stvaranje države. Ali kao i svi veliki ljudi, niti Vi nećete dočekati izraze zahvalnosti za to. Učinit će to tek dolazeće generacije. Ali vjerujte, učinit će. Vi ćete biti veliki čovjek hrvatske povijesti, ali ne za života, već kada ocjene budu donesene hladnom glavom.” – dr. Henry Kissinger o prvom hrvatskom predsjedniku, dr. Franji Tuđmanu – vizije i postignuća – UHIP, 2002., str. 141.

10. prosinca 2019. obilježavamo 20. godišnjicu njegove smrti. Počivao u miru Božjem. Čovjek u koga se možemo ugledati.

“Mr. President, you have indebted your people because you have been at the forefront of history and made possible the creation of a state. But like all great people, you will not be around to receive appreciation for it. Only the generations to come will do so. But trust me, they will do so. You’ll be a great man in Croatian history, but not during your life, rather when judged by cooler heads.” – Dr. Henry Kissinger about Croatia’s first President, Dr. Franjo Tudjman – Visions and Achievements – UHIP, 2002, p.141.

December 10, 2019 marks the 20th anniversary of his passing. May he rest in peace. A man to look up to.

“Vraćaj te nam se u Domovinu. Dolazite u Domovinu. Jačajte spone između domovinske i iseljene Hrvatske…. Samo je jedna Hrvatska i zbog toga, volite je, gradite je, biti će onakva kakvi ćemo mi biti – mi u Domovini i vi ovdje.” (Dr. Franjo Tuđman – Norval, 1990) (Video snimio 15 godišnjak, Ivan Grbešić)

Ivan Grbešić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari