Pratite nas

Pregled

Roman Leljak: Pokušavam ljudima pokazati da je komunizam najveće zlo koje se moglo dogoditi

Objavljeno

na

U večerašnjoj Bujici gostovao je Roman Leljak, publiscist i istraživač komunističkih zločina, prenosi direktno.hr

[ad id=”93788″]

Voditelj Velimir Bujanec na početku je malo šokirao gledatelje tmurnom objavom u stilu nekadašnjih vijesti kako je prošlo 36 godina od smrti Josipa Broza Tita – no, naravno, riječ je bila o šali.

Leljak se podsjetio da je vijest o Titovoj smti dočekao dok je boravio u Sarajevu.

“Ja dolazim iz komunističke države. Komunizam u Sloveniji vlada od ’41. do danas. Nije sišao s vlasti. Svakog dana sve više u svakom pogledu ta crvena boja raste. Jugoslavena ima mogo, dominantni jesu, priznajem, ali morate znati, da je do ’45., kao i u Hrvatskoj, umro najveći cvijet slovenstva, kao i hrvatstva. Da su umrli pravi domoljubi, koji su nosili i gospodarstvo uz to što su voljeli domovinu. Ostali smo bez te srednje klase. Nijemci svoje znanje nisu poslali u rat, oni su ostali, i zato je njihovo gospodarstvo nakon par godina postalo snažno i moćno,  a naše se nakon 75 godina ne može riješiti te bijede, tog komunizma. Pokušavam u knigama otvoriti oči ljudima što je radio komunizam i Udba. Pokušavam ljudima pokazati da je to najveće zlo koje se moglo dogoditi. U petom mjesecu ’45. umrlo je dva posto Hrvata, preko sedam posto Hrvata u čitavom ratu, a Nijemaca koji su napali cijeli svijet umrlo je oko pet posto. To su grozni podaci”, rekao je Leljak u Bujici.

Bujanec je u emisiji pokazao Leljakovu knjigu ‘Špiclji Udbe’ (Suradnici Udbe) u kojoj je objavio sve udbaše u Sloveniji sa slikama i adresama. Leljak je kazao da su mnogi od njih na direktorskim mjestima, u bankama, u medijima…

Kakve je sve problem imao?

“Ta knjiga je već drugi mjesec na slovenskom tržištu, moram reći da o tome još pišu mediji, mnogo je tih koji misle da su takvi popisi nepotrebni, da moramo ići u budućnost, da ostavimo prošlost. Nije tako. Mi to moramo, ako ne riješimo problem ideologije kao takve, zbog straha da o povijesti govorimo na isti način, mi se sramimo povijesti. Trebamo reći tko smo bili, tko su bili ljudi koji su 45. drugačije govorili o komunizmu, tek onda ćemo moći normalno razmišljati o gospodarstvu”.

Dodao je da Udba u Sloveniji kontrolira gospodarske tokove, što se najbolje vidi po tome što su nakon propasti Jugobanke osnovane nove banke na čijim čelnim mjestima sjede nekadašnji pripadnici Udbe ili sada već njihovi nasljednici.

U Bujici je zatim puštena snimka ispitivanja mladog Hrvata Stjepana Crnogorca koju je Leljak našao u slovenskim arhivima.

“Stjepan Crnogorac je veliki Hrvat i student koji je 70-ih u Salzburgu studirao teologiju. Znao je 7 jezika, radio dva posla, imao svoj bend, no 3.7.1972. slovenska Udba je po zadatku savezne hrvatske Udbe, organizirala njegovu otmicu, te ga tajno odvela u Sloveniju. Već  4.7. je počelo saslušanje. U slovenskom arhivu sam našao sve te dokumente o njemu, 250 stranica Stjepanovih izjava, snimke saslušanja, a oteli su ga jer su ga povezivali s grupom Feniks. Iako nije bio, prema izjavama povezan s tom grupom, Stjepan Crnogorac nestaje 15.7. i do danas se ne zna gdje je pokopan. Molim Hrvate koji mogu pomoći da mi se jave i da pritisnemo austrijske i slovenske vlasti kako bi netko odgovarao za taj zločin”, ispričao je Leljak.

Nastavio je Leljak da je od voditelja istrage u Salzburgu dobio informaciju da se “politika u Austriji direktno miješa u slučaj”. “Silvo Gorenc kao šef jugoslovenske Udbe prijeti da će, ukoliko bude izručen Austriji, reći sve tajne dogovore”, dodao je.

Otkrio je Leljak da je Josip Broz Tito 19. travnja 1972. osnovao vlastitu tajnu službu.

“Ni Hitler, ni Staljin nisu imali privatnu tajnu službu, no diktator Tito ju je imao. Kada mu se dogodio Ranković, promijenili su sve zakone da bi mogli tu službu 1972. i osnovati. To je bila Služba za pitanje državne bezbednosti kod predsjedništva SFRJ, Stane Dolanc je bio prvi šef, a služba je pratila i usmjeravala čak i Udbu. Mislim da je baš ta služba diktirala ubojstva Hrvata po Jugoslaviji”, rekao je Leljak.

Osvrnuo se i na ime zagrebačkog Trga maršala Tita, te na osnivanje Udruge Huda jama.

“I u Sloveniji postoji 11 ulica koje nose njegovo ime, no u Ljubljani ipak ne postoji trg nazvan po njemu jer je Ustavni sud to spriječio. Volio bih da trg u Zagrebu dobije ime po Titovim žrtvama”, naglasio je Leljak.

“U Hudu jamu sam ušao već 1990. godine, no trebalo je 20 godina da je otvorimo da bi 2009. tu strahotu ljudi imali prilike vidjeti. Ne vidim razloga zašto 3000 žrtava iz Hude jame, uglavnom Hrvata, nisu pokopani do danas. Prošle godine sam osnovao Udrugu Huda jama s ciljem da pokopamo te žrtve na dostojanstven način. Donijeta je odluka i za realizaciju tog projekta je iz slovenskog proračuna osigurano 680 000 eura. Huda jama nije jednini rudnik!  Prema Celju postoji rudnik Pečovnik u kojem je bilo živo zakopanih 12 000 Hrvata. Želio bih i da te žrtve dobiju svoj grob”, istaknuo je Leljak.

O zločinu počinjenom u Hudoj jami govorio je i Jakov Sedlar koji je i redatelj dokumentarnog filma nazvanog Huda jama.

“Svi Hrvati moraju biti zahvalni Leljaku za sve što je otkrio i razjasnio što se sve dogodilo Hrvatima u Sloveniji. Film Huda jama je jedan in memoriam za sve žrtve tog zločina . U filmu će biti naglasak i na zvjerstvima počinjenima nad ženama od kojih su neke bile i trudnice, a koje su zasigurno bile nevine. Premijera će biti u Torontu jer su upravo tamošnji Hrvati pomogli pri realizaciji filma”, kazao je Sedlar u telefonskom javljanju u emisiju.

Dodao je Leljak da je šefu Ozne 1945. godine, Ivanu Mačeku Matiji, krivcu za zločin u Hudoj jami, u Sloveniji podignut spomenik.

“To je kao da u Dahauu postave spomenik Hitleru ili u Vukovaru Slobodanu Miloševiću. Hrvatske vlasti nisu reagirale. Netko se ruga iz Slovenije, a netko iz Hrvatske”, ocijenio je Leljak.

Na pitanje voditelja kako u Sloveniji gledaju na novog hrvatskog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, Leljak je kazao da je “Zlatko Hasanbegović najbolji ministar u proteklih 25 godina u Hrvatskoj, ali i Sloveniji”.

“Nadam se da će Hasanbegović predložiti zakon o otvaranju arhiva koji u Sloveniji već postoji, kako bi bez straha konačno mogli govoriti o svojoj povijesti”, rekao je Leljak i dodao da će dan i noć raditi na tome da objavi popis udbaša u tom slučaju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Današnji moderni turisti ne traže više samo sunce i more

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otvorila je u četvrtak navečer u vinogradima Pavlomira kraj Novog Vinodolskog tradicionalnu manifestaciju Ružica Vinodola, tijekom koje će se jedanaest djevojaka natjecati u igrama povezanim s vinarstvom i vinogradarstvom te običajima Vinodola, među ostalim i u vještinama branja i mašćenja grožđa.

Grabar-Kitarović je otvarajući manifestaciju govorila na čakavštini, kazavši kako “misli da je red da pozdravi na domaćoj čakavštini.” “Jako je lijepo biti ovdje s vama, ovo nije prvi puta da sam tu, a niti zadnji, jako se veselim što ćemo zajedno provesti vrijeme,” kazala je dodavši da može reći “da smo mi čakavci jako, jako prionili toj našoj čakavštini” te da je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg, koji je bio nazočan na manifestaciji, “naučio reći č umjesto ć tek kada su ga u Banskim dvorima natjerali”.
Predsjednica je potom na engleskom jeziku poželjela dobrodošlicu svim gostima i turistima.

U nastavku je kazala da je ova godina iznimno bitna za Novi Vinodolski spomenuvši da je njena rodna Grobinšćina supotpisnica Vinodolskog zakonika, čija se 730. obljetnica slavi ove godine. Taj zakonik je u to vrijeme bio jedan od modernijih, ako ne i od najmodernijih u Europi, koji je postavio prava i pravice za sve, kazala je. Naglasila je da se ove godine slavi i 140. obljetnica turizma u Novom Vinodolskom i 15. obljetnica Ružice Vinodola.

Predsjednica je, na upit novinara kako se snalazi u vinogradu i je li ikada gazila grožđe odgovorila “naravno.” “Moj nonić je imao vinograd u mjestu Meje iznad Ričine i ja sam kao mala često s njim išla u vinograd, pomagala mu u vinogradu, meni su to bila prekrasna vremena. Nakon berbe svi smo gazili grožđe,” kazala je dodavši da ne zna kako bi joj to išlo danas, ali da je to nešto što ju jako vezuje uz djetinjstvo i uz rodni kraj.

Na tvrdnju da se možemo ponositi ovakvim manifestacijama, spajajući novo i staro, predsjednica je potvrdno odgovorila. “Apsolutno, ovo je ključ razvoja turizma, današnji moderni turisti ne traže više samo sunce i more, to nije dovoljno. Oni traže ne samo prekrasnu prirodu, koju je Bog podario i sve kulturne spomenike koje imamo, već i oživljavanje nacionalnih, starih narodnih običaja, koji su za njih prekrasni,” kazala je dodavši da smatra da bi “mnogi turisti uživali da i oni malo gaze grožđe.”

Na upit o razvoju vinodolskog kraja, predsjednica je kazala da bi se mogao razviti upravo na poljoprivredi. “Mislim da upravo u EU možemo naći tu nišu za sigurne biološke proizvode, tlo je ovdje čisto, nekontaminirano, proizvodnja je tradicionalna i mislim da imamo sve preduvjete za uspjeh,” rekla je.

Po usmenoj predaji iz doba hrvatske plemićke obitelji Frankopana, nakon završetka berbe u vinogradu se među beračicama birala Ružica, najljepša i najmarljivija djevojka. Ružicu bi ovjenčali vinovom lozom i uz zvuke narodnih glazbala odveli bi ju u grad. Po zapisima, posljednji put Ružica je, prije nego što je običaj obnovljen, izabrana 1880.

Današnja Ružica Vinodola obnovljena je na osnovi te predaje. Osmišljene su igre i natjecanja za Ružice, po uzoru na stare sajmove priređuje se prodaja ekoloških i ručno izrađenih proizvoda, vina i drugog, a cijelu manifestaciju prate tradicionalna jela, glazba i ples.

Završno natjecanje, kada će biti proglašena ovogodišnja Ružica Vinodola, bit će u subotu, 18. kolovoza.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatski vojnici na mimohodu Oružanih snaga Republike Poljske

Objavljeno

na

Objavio

Foto: 2. HRVCON

Pripadnici 2. hrvatskog kontingenta Borbene grupe u sklopu NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Republici Poljskoj sudjelovali su 15. kolovoza 2018. u svečanom mimohodu u povodu Dana poljskih Oružanih snaga, kojim se ujedno obilježava 98. obljetnica pobjede poljske vojske nad Rusima kojom je Poljska stekla svoju neovisnost, priopćio je MORH

Hrvatski vojnici, zajedno s pripadnicima vojski SAD-a, Velike Britanije i Rumunjske, predstavljali su NATO na svečanosti na kojoj su Poljske Oružane snage imale prigodu predstaviti svoje postrojbe i naoružanje kojim trenutno raspolažu. Profesionalnim vojnicima u mimohodu su se priključile i brojne povijesne postrojbe kao dokaz bogate poljske vojne povijesti.

U svom govoru, poljski predsjednik Andrej Duda, osvrnuo se na izazove s kojima su se pripadnici Poljske vojske susretali tijekom svoje povijesti, na sve misije u kojima danas diljem svijeta sudjeluju, od Latvije, preko Kosova do Afganistana i zahvalio im na njihovom profesionalizmu i žrtvi, kao i njihovim obiteljima koje ih na tom putu podupiru.

Posebno je spomenuo važnost nazočnosti NATO-a u Poljskoj, kao znak potpore i snage Saveza ovdje na njegovim sjeverioistočnim granicama i zahvalio pripadnicima Borbene grupe na zajedništvu i suradnji koje demonstriraju kroz zajedničku obuku i vježbe zajedno s poljskim domaćinima.

Republika Poljska važan je partner i saveznik Republike Hrvatske, pa je tako i vojni izaslanik Republike Poljske puknovnik Tomasz Gora nazočio svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 23. obljetnici vojno redarstvene operacije Oluja, 5. kolovoza 2018. u Kninu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari