Pratite nas

Pregled

Roman Leljak: Pokušavam ljudima pokazati da je komunizam najveće zlo koje se moglo dogoditi

Objavljeno

na

U večerašnjoj Bujici gostovao je Roman Leljak, publiscist i istraživač komunističkih zločina, prenosi direktno.hr

[ad id=”93788″]

Voditelj Velimir Bujanec na početku je malo šokirao gledatelje tmurnom objavom u stilu nekadašnjih vijesti kako je prošlo 36 godina od smrti Josipa Broza Tita – no, naravno, riječ je bila o šali.

Leljak se podsjetio da je vijest o Titovoj smti dočekao dok je boravio u Sarajevu.

“Ja dolazim iz komunističke države. Komunizam u Sloveniji vlada od ’41. do danas. Nije sišao s vlasti. Svakog dana sve više u svakom pogledu ta crvena boja raste. Jugoslavena ima mogo, dominantni jesu, priznajem, ali morate znati, da je do ’45., kao i u Hrvatskoj, umro najveći cvijet slovenstva, kao i hrvatstva. Da su umrli pravi domoljubi, koji su nosili i gospodarstvo uz to što su voljeli domovinu. Ostali smo bez te srednje klase. Nijemci svoje znanje nisu poslali u rat, oni su ostali, i zato je njihovo gospodarstvo nakon par godina postalo snažno i moćno,  a naše se nakon 75 godina ne može riješiti te bijede, tog komunizma. Pokušavam u knigama otvoriti oči ljudima što je radio komunizam i Udba. Pokušavam ljudima pokazati da je to najveće zlo koje se moglo dogoditi. U petom mjesecu ’45. umrlo je dva posto Hrvata, preko sedam posto Hrvata u čitavom ratu, a Nijemaca koji su napali cijeli svijet umrlo je oko pet posto. To su grozni podaci”, rekao je Leljak u Bujici.

Bujanec je u emisiji pokazao Leljakovu knjigu ‘Špiclji Udbe’ (Suradnici Udbe) u kojoj je objavio sve udbaše u Sloveniji sa slikama i adresama. Leljak je kazao da su mnogi od njih na direktorskim mjestima, u bankama, u medijima…

Kakve je sve problem imao?

“Ta knjiga je već drugi mjesec na slovenskom tržištu, moram reći da o tome još pišu mediji, mnogo je tih koji misle da su takvi popisi nepotrebni, da moramo ići u budućnost, da ostavimo prošlost. Nije tako. Mi to moramo, ako ne riješimo problem ideologije kao takve, zbog straha da o povijesti govorimo na isti način, mi se sramimo povijesti. Trebamo reći tko smo bili, tko su bili ljudi koji su 45. drugačije govorili o komunizmu, tek onda ćemo moći normalno razmišljati o gospodarstvu”.

Dodao je da Udba u Sloveniji kontrolira gospodarske tokove, što se najbolje vidi po tome što su nakon propasti Jugobanke osnovane nove banke na čijim čelnim mjestima sjede nekadašnji pripadnici Udbe ili sada već njihovi nasljednici.

U Bujici je zatim puštena snimka ispitivanja mladog Hrvata Stjepana Crnogorca koju je Leljak našao u slovenskim arhivima.

“Stjepan Crnogorac je veliki Hrvat i student koji je 70-ih u Salzburgu studirao teologiju. Znao je 7 jezika, radio dva posla, imao svoj bend, no 3.7.1972. slovenska Udba je po zadatku savezne hrvatske Udbe, organizirala njegovu otmicu, te ga tajno odvela u Sloveniju. Već  4.7. je počelo saslušanje. U slovenskom arhivu sam našao sve te dokumente o njemu, 250 stranica Stjepanovih izjava, snimke saslušanja, a oteli su ga jer su ga povezivali s grupom Feniks. Iako nije bio, prema izjavama povezan s tom grupom, Stjepan Crnogorac nestaje 15.7. i do danas se ne zna gdje je pokopan. Molim Hrvate koji mogu pomoći da mi se jave i da pritisnemo austrijske i slovenske vlasti kako bi netko odgovarao za taj zločin”, ispričao je Leljak.

Nastavio je Leljak da je od voditelja istrage u Salzburgu dobio informaciju da se “politika u Austriji direktno miješa u slučaj”. “Silvo Gorenc kao šef jugoslovenske Udbe prijeti da će, ukoliko bude izručen Austriji, reći sve tajne dogovore”, dodao je.

Otkrio je Leljak da je Josip Broz Tito 19. travnja 1972. osnovao vlastitu tajnu službu.

“Ni Hitler, ni Staljin nisu imali privatnu tajnu službu, no diktator Tito ju je imao. Kada mu se dogodio Ranković, promijenili su sve zakone da bi mogli tu službu 1972. i osnovati. To je bila Služba za pitanje državne bezbednosti kod predsjedništva SFRJ, Stane Dolanc je bio prvi šef, a služba je pratila i usmjeravala čak i Udbu. Mislim da je baš ta služba diktirala ubojstva Hrvata po Jugoslaviji”, rekao je Leljak.

Osvrnuo se i na ime zagrebačkog Trga maršala Tita, te na osnivanje Udruge Huda jama.

“I u Sloveniji postoji 11 ulica koje nose njegovo ime, no u Ljubljani ipak ne postoji trg nazvan po njemu jer je Ustavni sud to spriječio. Volio bih da trg u Zagrebu dobije ime po Titovim žrtvama”, naglasio je Leljak.

“U Hudu jamu sam ušao već 1990. godine, no trebalo je 20 godina da je otvorimo da bi 2009. tu strahotu ljudi imali prilike vidjeti. Ne vidim razloga zašto 3000 žrtava iz Hude jame, uglavnom Hrvata, nisu pokopani do danas. Prošle godine sam osnovao Udrugu Huda jama s ciljem da pokopamo te žrtve na dostojanstven način. Donijeta je odluka i za realizaciju tog projekta je iz slovenskog proračuna osigurano 680 000 eura. Huda jama nije jednini rudnik!  Prema Celju postoji rudnik Pečovnik u kojem je bilo živo zakopanih 12 000 Hrvata. Želio bih i da te žrtve dobiju svoj grob”, istaknuo je Leljak.

O zločinu počinjenom u Hudoj jami govorio je i Jakov Sedlar koji je i redatelj dokumentarnog filma nazvanog Huda jama.

“Svi Hrvati moraju biti zahvalni Leljaku za sve što je otkrio i razjasnio što se sve dogodilo Hrvatima u Sloveniji. Film Huda jama je jedan in memoriam za sve žrtve tog zločina . U filmu će biti naglasak i na zvjerstvima počinjenima nad ženama od kojih su neke bile i trudnice, a koje su zasigurno bile nevine. Premijera će biti u Torontu jer su upravo tamošnji Hrvati pomogli pri realizaciji filma”, kazao je Sedlar u telefonskom javljanju u emisiju.

Dodao je Leljak da je šefu Ozne 1945. godine, Ivanu Mačeku Matiji, krivcu za zločin u Hudoj jami, u Sloveniji podignut spomenik.

“To je kao da u Dahauu postave spomenik Hitleru ili u Vukovaru Slobodanu Miloševiću. Hrvatske vlasti nisu reagirale. Netko se ruga iz Slovenije, a netko iz Hrvatske”, ocijenio je Leljak.

Na pitanje voditelja kako u Sloveniji gledaju na novog hrvatskog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, Leljak je kazao da je “Zlatko Hasanbegović najbolji ministar u proteklih 25 godina u Hrvatskoj, ali i Sloveniji”.

“Nadam se da će Hasanbegović predložiti zakon o otvaranju arhiva koji u Sloveniji već postoji, kako bi bez straha konačno mogli govoriti o svojoj povijesti”, rekao je Leljak i dodao da će dan i noć raditi na tome da objavi popis udbaša u tom slučaju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

U Moskvi predstavljeno rusko izdanje knjige Zlatka Dalića ‘Rusija naših snova’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Rusko izdanje knjige Zlatka Dalića “Rusija naših snova“ predstavljeno je u petak u Moskvi, na dan kada je prije godinu dana počelo Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, na kojemu je hrvatska nogometna reprezentacija, predvođena izbornikom Dalićem, ostvarila povijesni uspjeh.

U povodu Dana državnosti Republike Hrvatske, a s ciljem pozicioniranja Hrvatske na gospodarskoj i turističkoj mapi svijeta, Podravka, kojoj je Dalić brend ambasador, u Moskvi je priredila prigodan program uz promociju, te u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji i Hrvatskom turističkom zajednicom, okupila brojne uzvanike, među kojima je bio i izbornik ruske reprezentacije Stanislav Čerčesov.

Zlatko Dalić je tom prigodom rekao kako mu je bio poseban osjećaj doći u Rusiju i osvježiti sjećanja na veličanstven uspjeh, a veseli ga što je njegova knjiga sada dostupna i na ruskom jeziku kao “zahvala ruskom narodu na gostoprimstvu i svim lijepim trenucima koje nikada nećemo zaboraviti.“

Predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar podsjetio je na više od 50 godina dugu vezu Podravke i Rusije. “Sve je započelo s Vegetom, a danas su na stolovima naših potrošača u Rusiji omiljeni i brojni drugi naši proizvodi”, napomenuo je.

Iz Podravke je priopćeno kako su na promociji bili i Mario Zorko, glavni urednik Sportskih novosti koje su objavile knjigu, bivši Vatreni Stipe Pletikosa i Ivica Olić koji su dio svoje karijere proveli u Rusiji, Tomislav Car, veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji Tomislav Car, a na svečanosti je nastupio Petar Grašo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U pripremi stroži zakon o sportskim huliganima

Objavljeno

na

Objavio

Zbog suzbijanja nereda i nasilja koji često prate sportska natjecanja Ministarstvo unutarnjih poslova priprema izmjene Zakona o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima, i to tako da se znatno prošire ponašanja koja će se sankcionirati visokom novčanom kaznom od 1000 do 25.000 kuna, zatvorom do 60 dana i zabranom odlaska na utakmice, piše u petak Jutarnji list.

Policija predlaže da se ubuduće kažnjava već samo posjedovanje odjevnih predmeta za maskiranje. U Zakon o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima vratila bi se i djela sudjelovanje u tučnjavi i organiziranje tučnjave, zatim uništavanje stvari ili imovine manje vrijednosti, ali i odbijanje testiranja na alkohol i droge, navodi dnevnik.

I za ova ponašanja, ističe Jutarnji, sudovi bi mogli odrediti spomenute novčane kazne, do dva mjeseca zatvora, te najvažnije zabraniti odlazak na utakmice.

Iz obrasca prethodne procjene za nacrt prijedloga izmjene Zakona o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima, koji je MUP uputio na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, vidljivo je kako su policija i sudovi u nizu situacija koje vode u nered i nasilje na sportske susrete bili nemoćni zbog ‘rupa’ u zakonu.

Posebno se to odnosi na primjenu zaštitne mjere zabrane prisustvovanja sportskom natjecanju koja se pokazala kao jedno od najefikasnijih sredstava za suzbijanje huliganizma, piše Jutarnji list. Dnevnik navodi da bi se i za razbijeno svjetlo na autobusu koji prevozi navijače nasilnik ubuduće mogao oprostiti od odlaska na tribine.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari