Pratite nas

Povijesnice

Ronald Reagan proglasio je 10. travnja Hrvatskim danom neovisnosti

Objavljeno

na

“Svijet se 5. lipnja 2004. oprostio od Ronalda Reagana, 40. predsjednika SAD-a, koji je posebno je podržavao hrvatski narod u njegovoj borbi za neovisnu državu”, istaknuo je to umirovljenik Nikola Kirigin iste godine u intervjuu za Večernji list.

Kirigin je rodom s Brača, inženjer agronomije, koji je svoj radni vijek proveo u Kaliforniji.

“Hrvati u dijaspori oduvijek su se borili za neovisnu Hrvatsku. Od prvog dana boravka u Kaliforniji uveli smo hrvatski radio, svake godine demonstrirali pred jugoslavenskim konzulatom i puno smo pridonijeli da danas imamo svoju državu. Godine 1966. podržali smo Ronalda Reagana pri izboru za guvernera Kalifornije, a on je bio poznat po tomu da se zalagao za neovisnost malih naroda. No u Hrvatskoj je manje poznato da je još 1968. godine kao guverner Ronald Reagan vlastoručno potpisao Proklamaciju kojom je dan 10. travnja proglasio Hrvatskim danom neovisnosti”, otkrio je Kirigin, pokazavši nam presliku Proklamacije i fotografije snimljene u uredu tadašnjeg guvernera Kalifornije Ronalda Reagana, piše VečernjiList

U znak zahvale hrvatskog naroda, naš je čitatelj Ronaldu Reaganu poklonio zlatnik s likom kralja Zvonimira.

“Nakon Reaganova potpisa na proklamaciji, isti je dokument izglasala i Skupština Kalifornije. No, tada je jugoslavenski i srpski lobi bio jak, napravili su pritisak i Skupština je povukla svoju izglasanu Proklamaciju o hrvatskoj neovisnosti. Ali tadašnji guverner Ronald Reagan nije želio povući svoj potpis s tog dokumenta na koji je bio jako ponosan. Bio je to njegov veliki doprinos uspostavi neovisne hrvatske države i to daleke 1968. godine. Osim Hrvatske, Reagan je podržavao i druge male narode u borbi za svoju samostalnu državu, a redovno je, kao predsjednik SAD-a, primao delegacije Organizacije društva zarobljenih naroda”, napomenuo je ovaj hrvatski iseljenik.

Iz Proklamacije

Foto: Večernji list

U Reaganovoj Proklamaciji Dana hrvatske neovisnosti stoji da se “hrvatski narod još od 7. stoljeća bori za svoju neovisnost i prije gotovo 1000 godina kreirao je jedan od najstarijih parlamentarnih tijela, a to je Sabor. Sedamdesetih godina Hrvatska je bila pod silom i terorom koji provodi Jugoslavija koja je spriječila izbore predstavnika Sabora i lišila je Hrvate osnovnih ljudskih prava samoopredjeljenja, slobodnih izbora, samostalne ekonomije, kulture, religije i jezika.

Više od 150.000 Amerikanaca hrvatskog podrijetla živi u Kaliforniji sudjelujući u njenoj ekonomiji, gospodarstvu, kulturnom i političkom razvoju i životu Zlatne države Kalifornije. Stoga ja, Ronald Regan, Proklamacijom proglašavam 10. travnja Hrvatskim danom neovisnosti i pozivam sve građane na privrženost i podršku opravdanim težnjama svih ljudi za nacionalnu neovisnost i ljudsku slobodu”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1997. – Alojzije Stepinac proglašen kršćanskim mučenikom vjere

Objavljeno

na

Objavio

Dana 11. studenoga 1997. Kongregacija za proglašenje svetaca proglasila je zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca mučenikom kršćanske vjere.

Nakon saslušanja 86 svjedoka, katolika i nekatolika, prikazanih ozdravljenja i uslišanja zagovornih molitava, uvezani su dokumenti u 114 svezaka na 38.000 stranica.

Ti prerađeni i pročišćeni dokumenti su proslijeđeni Kongregaciji za proglašenje svetaca na 6000 stranica temeljem kojega su teolozi konzultori 11. studenog 1997. donijeli jednoglasnu odluku kako se život i smrt kardinala Stepinca na temelju patnji zadobivenih i proživljenih u zatvoru proglašuju mučeništvom.

Njegov progonitelj bio je komunistički režim koji je htio iskorijeniti Crkvu i kršćanstvo. Na tom putu, upravo u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj naišao je na snažan otpor, a posebice u njezinom pastiru nadbiskupu Stepincu.

Budući da nije htio Katoličku Crkvu odvojiti od sveopće crkve i stvoriti nacionalnu hrvatsku crkvu, doživio je progone, blaćenja i nepravednu osudu komunističkog režima, a na kraju i trovanje i fizičko ubojstvo. Svojim držanjem i vjerom nasljedovao je Kristov put do smrti.

Lik kršćanskog mučenika sadrži u sebi spremnost na mučeništvo, zatim prihvaćanje mučeništva iz ljubavi prema vjeri, Crkvi i Kristu, te napokon opraštanje i ljubav prema svojim neprijateljima, u ovom slučaju komunistima. Alojzije Stepinac je uistinu sve te sastavnice posjedovao i stoga je mučenik vjere i Katoličke Crkve.

Papa Ivan Pavao II., proglašujući ga blaženikom u Mariji Bistrici 3. listopada 1998., istaknuo je kako se u njemu spaja „cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu tijekom ovoga stoljeća obilježena trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom.

On (Stepinac) sada je u nebeskoj slavi okružen svima onima koji su, kao i on, dobar boj bili, kaleći svoju vjeru u kušnjama i nevoljama. Zato u njega danas s pouzdanjem upiremo svoj pogled ištući njegov zagovor.“

 

Alojzije Stepinac-pravednik među narodima

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

10. studenoga 1991. Bogdanovci – pad štita Vukovara značio je početak kraja

Objavljeno

na

Objavio

Bogdanovci su svakako jedno od mjesta u Hrvatskoj koje je najviše dalo za stvaranje neovisne i slobodne Hrvatske. Bili su štit grada Vukovara. Dovoljno je reći da je iz ovoga sela ubijeno ili se i danas vode kao nestali 89 mještana. 

Dana 10. studenoga 1991. u ruke JNA potpomognutim fašističkim četničkim milicijama pada herojsko selo pored Vukovara – Bogdanovci.

Bogdanovci su bili selo-simbol otpora neprijatelju. Zbog izuzetne hrabrosti branitelja i junačke obrane Bogdanovci su postali poznati širom Hrvatske kao zadnji štit obrane Vukovara.

Tuga i plač su tih dana bili u mnogim domovima Hrvata jer se predosjećala velika katastrofa u Vukovaru. Prethodni događaji, razaranja i ubojstva civila širom Hrvatske nagoviještala su tragediju u hrvatskom gradu na Dunavu.
U Domovinskom ratu tijekom opsade Vukovara, jedina veza Vukovara sa svijetom bio je “kukuruzni put” prema Vinkovcima ,  preko Bogdanovaca, Marinaca i Nuštra.

Padom Marinaca u listopadu 1991., Bogdanovci su ostali jedina oaza u vukovarskoj općini koja je (uz Vukovar) pružala otpor osvajaču.

Od 19. listopada 1991. bila je posve presječena veza između Bogdanovaca i Vukovara. Satnija 204. brigade Zbora narodne garde, koja se nalazila u opkoljenim Bogdanovcima, potom sasvim samostalno uz pomoć lokalnih domoljuba odolijeva napadima srpske vojske.

Unatoč višemjesečnoj hrabroj obrani u kojoj su sudjelovali mještani, pripadnici policije, Zbora narodne garde, te HOS-a, Bogdanovci, mjesto od nekoliko stotina stanovnika, bilo je prisiljeno predati se pred agresorskom vojskom i četničkim parapostrojbama koji su iz više smjerova s više od tisuću i pol ljudi ušli u ovo gotovo 100-postotno hrvatsko mjesto.

Bogdanovci su svakako jedno od mjesta u Hrvatskoj koje je najviše dalo za stvaranje neovisne i slobodne Hrvatske.  Dovoljno je reći da je iz ovoga sela ubijeno ili se i danas vode kao nestali 89 mještana. Uz 89 stradalih Bogdanovčana ovdje je život izgubilo i 40 junaka iz cijele Hrvatske koji su im tih najtežih dana došli pomoći u obrani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari