Pratite nas

Politika

ROTACIJA U DIPLOMACIJI: Novi veleposlanici u Italiji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u…

Objavljeno

na

Novi hrvatski veleposlanik u Rimu bit će Jasen Mesić. Taj je magistar podvodne arheologije i ministar kulture u Vladi Jadranke Kosor jedan od desetak potvrđenih diplomata koji će u sljedećem mandatu u inozemstvu predstavljati Hrvatsku, piše Večernji list

Proces rotacije 20-ak veleposlanika, koji su odradili mandat, a koji se očekivao već neko vrijeme, time dolazi u završnu fazu.

Prema informacijama iz diplomatskih krugova, novi veleposlanik Republike Hrvatske u Njemačkoj bit će dosadašnji veleposlanik RH u Mađarskoj Gordan Grlić Radman, dok će Hrvatsku u Grčkoj predstavljati Aleksandar Sunko. Pristanak države primateljice – neophodan korak u proceduri – stigao je iz Londona za Igora Pokaza, novog veleposlanika u Velikoj Britaniji otkuda nakon gotovo pet godina odlazi Ivan Grdešić. Pokaz se tako vratio u diplomaciju nakon što se iz privatnih razloga povukao s dužnosti veleposlanika RH u Rusiji 2015. nakon čega je to mjesto – do imenovanja Tončija Staničića ranije ove godine – bilo upražnjeno.

Također, agreman (pristanak) je prije nekoliko dana stigao i za Pjera Šimunovića, novog veleposlanika u Washingtonu. On će na toj dužnosti zamijeniti Joška Para, veleposlanika čiji je rad izazivao kritike i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koji je sada i službeno razriješen. Već je razriješen i dosadašnji veleposlanik u Francuskoj Ivo Goldstein, još jedan čije imenovanje i rad nije u dijelu javnosti i političara bio dobro ocijenjen.  No i on je, usprkos kritikama, dočekao kraj mandata.

Kraj mandata dočekao je i veleposlanik u Italiji Damir Grubiša. U Rimu će ga uskoro zamijeniti Jasen Mesić, političar i stručnjak za podvodnu arheologiju. Završio je Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova te magistrirao na poslijediplomskom studiju u Italiji. Mesić je bio HDZ-ov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika na lokalnim izborima 2009., a u vladi Jadranke Kosor obnašao je dužnost ministrom kulture.

Velike promjene očekuju se u Njemačkoj gdje je dužnosti veleposlanika razriješen Ranko Vilović, a dužnosti konzula u Düsseldorfu Zvonko Plećaš. Hrvatsku će tako u Njemačkoj predstavljati Gordan Grlić Radman, dosadašnji veleposlanik u Mađarskoj. Grlić Radman diplomatsku je karijeru počeo u Švicarskoj kamo odlazi odmah po osamostaljenju Hrvatske sa zadaćom ustrojavanja hrvatske diplomatsko-konzularne mreže. Diplomatsko je iskustvo stjecao je u hrvatskim veleposlanstvima u Sofiji i Budimpešti.

Zadnji je mandat odradio u Mađarskoj, a upravo je prije 10-ak dana izabran za predsjednika Dunavske komisije. Dužnosti su razriješeni i veleposlanik u Beogradu Gordan Markotić, potom veleposlanici iz Finske, Slovačke i Maroka, no novi kandidati još nisu prošli sve potrebne korake u imenovanju. Zato je procedura pri samom kraju za Aleksandra Sunka, kojega se kao profesora klasičnih jezika koji jako dobro govori novogrčki, sjećaju i učenici nekadašnjeg Obrazovnog centra za jezike u Zagrebu, koji je u to vrijeme pohađao i premijer Andrej Plenković. Sunko je potom iz obrazovanja otišao u diplomaciju, posljednjih je godina ministar savjetnik u Veleposlanstvu RH u Ateni, a sada će na novoj će dužnosti zamijeniti dosadašnjeg veleposlanika Ivana Velimira Starčevića.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari