Pratite nas

Politika

RS: Rat u BiH bio je građanski

Objavljeno

na

Narodna skupština Republike Srpske prihvatila je deklaraciju prema kojoj se posljednji rat u BiH karakterizirao kao građanski te je zatraženo procesuiranje zločina za koje se tvrdi da ih je nad Srbima počinila Hrvatska vojska na prostoru BiH.

Deklaraciju je pripremila Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) a njezinu prihvaćanju u Narodnoj skupštini RS-a usprotivile su se većinske bošnjačke stranke čije je sjedište u Federaciji BiH, SDP BiH i SDA.

U jednome od trinaest zaključaka Deklaracije od pravosudnih tijela u BiH traži se da se procesuiraju ratni zločini koje je nad srpskim narodom počinila regularna vojska Hrvatske na prostorima BiH. Istodobno se od Vijeća sigurnosti UN-a traži provođenje revizije rada Haškog suda.

U deklaraciji se navodi i da je tragični oružani sukob u BiH od 1992. do 1995. imao karakter građanskog i višenacionalnog rata, s visokim stupnjem uključenosti međunarodnog faktora.

U objašnjenju uzroka izbijanja oružanih sukoba u BiH se navodi da se radilo o dijelu procesa raspada SFRJ, izazvan majorizacijom srpskog naroda u BiH.

Izražava se nezadovoljstvo i radom Suda i Tužiteljstva BiH zbog slabog procesuiranja slučajeva ratnih zločina nad Srbima u BiH i traži preispitivanje presuda izrečenim pred Sudom BiH na temelju Kaznenog zakona kojega je nametnula međunarodna zajednica 2003. kojim se predviđa izricanje većih zatvorskih kazni od zakona koji su vrijedili u vrijeme počinjenjenja zločina.

Većina zastupnika skupštine zaključili su i da BiH može opstati samo dogovorom njezina tri konstitutivna naroda i dva entiteta, poštujući Daytonski mirovni sporazum.

Zastupnici Stranke demokratske akcije i SDP-a BiH glasovali su protiv ovoga dokumenta smatrajući da je jednostran i neprihvatljiv te da neće imati nikakve učinke. Istodobno, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Sveučilišta u Sarajevu ocijenio je da je protekli rat bio međunarodni oružani sukob i agresija Savezne republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) te Hrvatske na BiH.

Pri tome su optužili Republiku Srpsku i Herceg-Bosnu da su bile paradržavne tvorevine i kolaboracionistička tijela vlasti. Institut je istaknuo da je protekli rat kao cilj uspostave jedinstvene srpske države imao za posljedicu agresije na BiH i genocida nad Bošnjacima na čijim je temeljima nastao današnji entitet Republika Srpska.

bljesak.info

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari