Pratite nas

Događaji

RTL Sučeljavanje Kolinda Grabar Kitarović i Ivo Josipović

Objavljeno

na

Točno tjedan dana pred najneizvjesnije izbore u hrvatskoj povijesti na RTL-u u 20 sati počinje sučeljavanje dvoje preostalih predsjedničkih kandidata.

duel

Dvoje kandidata u drugi krug izborne utrke kreću s gotovo izjednačene pozicije po dobivenim glasovima iz prvoga kruga. Josipović i SDP su promijenili komunikacijsku strategiju, krenuli su s oštrim napadima na Kolindu Grabar Kitarović, tako da se od ovog RTL-ovog duela očekuje puno žustrija atmosfera.

Josipović je nakon dolaska u RTL-ov studio rekao da očekuje zanimljivu debatu, misli da je i prva emisija na RTL-u bila zanimljiva, a od ove očekuje još više.

“Očekujem zanimljivu debatu, da će se otvoriti najvažnija pitanja te da ćemo ja i Kolinda Grabar Kitarović iznijeti svoja stajališta. Pobijedio sam u prvom krugu, nadam se da će takav, i bolji, rezultati biti u drugom krugu”, rekao je Josipović.

Ocijenio je kako je bolje biti u debati s jednim protukandidatom nego više njih. Smatra kako će biti više fokusiran te da će biti još zanimljivije. Kaže kako nije imao posebne pripreme već se koncentrirao na doradu prezentacije prema biračima kako bi mogao jasno artikulirati svoje stavove.

Uvodni prilog o Ivi Josipoviću bio je kao da ga je on sam radio, sami panegirici, ni riječi o ZAMP-u, izvlačenju novca iz štedionice Kovanice, Posmrtnoj pripomoći, susretima sa srbijanskim veleposlanikom Radivojem Cvetićaninom i sl. Nasuprot tome, Kolindi RTL nije zaboravio spomenuti korištenje službenog auta u privatne svrhe, a Josipović se slobodno može mjesecima okolo vozikati u državnom autu u svrhu ove predsjednike kampanje.

Predsjednička kandidatkinja HDZ-a kaže kako se potpuno opravila te da je apsolutno spremna za duel. Na pitanje voditelja kako se pripremala debatu, Kolinda je odgovorila kako nije radila ništa posebno.

“Posljednja tri mjeseca putujem Hrvatskom, razgovaram s ljudima. Kako žive ljudi u Hrvatskoj, toje najbitnije”, poručila je Kolinda.  Komentirala je kako je ovo zaključni tjedan kada se odlučuje ne samo o predsjedniku Hrvatske već i  smjeru kojim će krenuti zemlja.

Dodala je kako je optimistična. “Nudi se program svim građanima Hrvatske, vjerujem u ovu zemlju i narod, možemo i hoćemo bolje”, poručila je Grabar Kitarović.

RTL-duel

Svoju pristranost takozvana nepristrana televizija, govorimo o RTL-u, televiziji na kojoj se novinarom, između ostaloga, postaje, gotovo doslovno, je*anjem pred kamerama, odnosno, u Big Brotheru ( zanimljivo, postati novinarom jer ste se skidali u BB-u ), pokazala je i ovog puta tako što je postavila  pravu sačekušu predsjedničkoj kandidatkinji HDZ-a, Kolindi Grabar Kitarović, dok je Ivu Josipovića predstavila kao čovjeka bez mrlje koji je praktički spašavao branitelje u Domovinskom ratu, iako se tada isključivo bogatio. Josipović u obrani Hrvatske nije sudjelovao.

Naime, kad su predsjednički kandidati stigli na RTL spomenuta TV kuća prikazala je dvije reportaže o predsjedničkim kandidatima. Naravno, Josipovićev životni put, prema RTL-u bio je besprijekoran, bez i jedne afere, dok su put Kolinde Grabar Kitarović oslikali kao put prepun afera, put koji je, prema toj smiješnoj TV kući, oslikao Ivo Sanader, iako su zapravo Sanaderovci smješteni u najvećoj mjeri na Pantovčaku. Glede afera, što je s aferom Lex Perković, što je sa sastankom Ive Josipovića i bivšeg srbijanskog veleposlanika, Cvetičanina, što je sa ZAMP-om, Zlaticom, što je s Rakarom….?

Ukratko, ‘je*ačka’ televizija, prešutjevši govor mržnje Ive Josipovića i njegovih suradnika, Rakara te usuđujemo se odgovorno reći – lažljivice Mladenke Šarić, pokazala je pristranost kakva se mogla očekivati od TV kuće koja konobarice pretvara u novinare. Treba li spominjati nebuloze bivše Sanaderove spin doktorice, ostarjele Sanje Modrić, koja se svojedobno hvalila da dolazi iz Sanaderovog miljea, Sanader je u zatvoru, Sanja Modrić, iako iz njegovog miljea, dakle, Sanaderovog, nije?

tinolovka-news.com/direktno.hr/kamenjar.com


Što su sve rekli:

1. JA PREDSJEDNIK

Gospodine Josipović, zašto gospođa Kolinda Grabar-Kitarović ne bi bila dobra predsjednica Republike Hrvatske?

Josipović: Birajući predsjednika, biramo i put kojim će naša domovina ići narednih pet godina. Znamo da smo u teškim problemima, gospodarska kriza je tu, mnogi ljudi teško žive, mladi ljudi nažalost odlaze iz zemlje. I pitanje je zašto da li kandidati imaju program. Ja program imam. Predlažem velike, radikalne reforme, kakve se do sada nije usudila provesti nijedna vlada i nijedna politička garnitura. Riječ je o tome da želim spriječiti bahatost elita, rascjepkanost zemlje, zakrčenost instituacija i nesposobnost da rješavaju probleme, dokinuti nejedinstvo i nejednakost ljudi. I želim naravno kriminal i dalje prevernira i kažnjava kao što je to bilo od kad sam ja došao na poziciju predsjednika Republike. U svakom slučaju treba omogućiti ljudima da svojim radom steknu dovoljno prihoda i da ne odlaze iz zemlje. Život na kredi više ne može biti pravilo. Trebamo omogućiti ljudima da se riješe kredita i da budu slobodni od dugova.

Gospođo Grabar-Kitarović, zašto mislite da gospodin Ivo Josipović ne zaslužuje novi mandat?

Grabar-Kitarović: Gospodin Josipović ne zaslužuje novi mandat zato što u pet godina nije učinio apsolutno ništa. Pet godina je šutio i u doba njegove vlasti zapravo to je pet godina najgorih u povijesti Hrvatske. Kad je riječ o hrvatskom gospodarstvu, o siromaštvu, o broju blokiranih osoba i deložiranih osoba najveće u njegovom mandatu. On je pokazao da ove ustavne ovlasti, koje je imao, nije koristio, nije znao ili nije želio koristiti. Prema tome, ne znam temeljem čega traži novi mandat kada dosada nije pokazao da je učinio apsolutno ništa. Tvrdim da nam treba osoba koja ima hrabrost, viziju, odlučnost, program. Pročitala sam vrlo detaljno program gospodina Ive Josipovića i u njemu ne vidim izlaz iz sadašnje krize. Ustavne promjene ne mogu otvoriti nova radna mjesta, ne mogu zaposliti ljude, ne mogu riješiti pitanje siromaštva. Za to su nam potrebne duboke, korjenite promjene, porast gospodarstva, socijalna stabilnost i sve ostalo što ja predlažem.

Josipović (replika na Grabar-Kitarović): Uveo sam zemlju u Europsku uniju, doveo sam do toga da pretvorbeni kriminal ne zastarijeva, Udruzi Franak sam sa svojih 20 mjera, i ne samo njima, nego i drugima, omogućio da lakše otplaćuju kredite. I konačno, najveći efekt mog rada se vidi po tome što su birači u biračkoj jedinici Remetinec mene stavili na zadnje mjesto, a gospođu Kolindu Grabar-Kitarović na prvo.

Grabar-Kitarović (replika na repliku Josipovića): Ova posljednja izjava je deplasirana. Prije svega, ističem da nije gospodin Ivo Josipović uveo Hrvatsku u Europsku uniju, nego je to učinio hrvatski narod, građani, i sve sukcesivne hrvatske vlade, da nije on uveo borbu protiv korupcije, nego upravo HDZ na čelu s Karamarkom 2008. godine kad je krenula borba protiv korupcije.

Predsjednik se u pravilu postaje s milijun glasova, znamo to po dosadašnjem iskustvu, vi imate ispod 700 tisuća? Gdje i kako planirate pronaći tih 300 tisuća? Hoćete li tražiti glasove srpske nacionalne manjine, npr.?

Josipović: Ja tražim građane svih građanki i građana, neovisno o njihovoj pripadnosti, neovisno o stranačkoj pripadnosti. Moja protukandidatkinja govori o jednom apstraktnom jedinstvu, bez sadržaja. Govori o jedinstvu dok na Facebook stranicama imamo govor mržnje. S druge strane, ja nudim jedinstvo i glasačima HDZ-a i glasačima drugih stranaka, koje možda mene do ovog trenutka ne podržavaju, na vrlo konkretnom programu. Program koji nudim je ostvariv, realan i donosi dramatične promjene u društvu. Pozitivne promjene, temeljem kojih će se u Hrvatskoj bolje živjeti. I to će biti dovoljno za još 300 tisuća jer građani i građanke prepoznaju tko nudi realni program. Dakle, ne fraze, ne prazne floskule, nego vrlo konkretan program. Regionalizacija Hrvatske, više radnih mjesta, moderna ekonomija 21. stoljeća, nastavak borbe protiv korupcije.

duell

Grabar-Kitarović (replika na Josipovića): Kad je riječ o govoru mržnje, ne znam o čemu priča gospodin Josipović. Ja sam se ogradila od bilo kakvih izjava koje idu prema tome da se dijeli ovaj narod. Dosta je bilo podjela, potrebno nam je jedinstvo. Ali nisam čula gospodina Josipovića da se ograđuje niti od izjava svog savjetnika, koji je naše branitelje prozvao ku klux klanom, niti od gospodina iz Varaždina, koji je rekao da je ’45. trajala malo duže, 90-e se ne bi ni dogodile, niti od izjave Milanovića koji HDZ naziva zločinačkom organizacijom.

Gospođo Grabar-Kitarović, također imate ispod 700.000 glasova. Hoće li vam za pobjedu biti dovoljni glasovi HDZ-ovih birača i partnera, ili želite iskoristiti priliku da pozovete birače s ljevice da glasuju za vas?

Grabar-Kitarović: Bit ću apsolutno predsjednica svih građana Republike Hrvatske. Obraćam se svim građanima. Poznato je da ljude ne dijelim ni na ljevicu ni na desnicu, ni na naše ni na njihove. Obraćam se svim građanima koji žele bolji život, koji žele gospodarski napredak, koji žele bolju socijalnu situaciju. Ne dijelim ljude ni po kojem načelu i ne želim se dodvoravati apsolutno nikome, ničijim biračima, jer mislim da je to neiskreno. Mislim da je bitno da ljudi prepoznaju program, a moj program jest za bolju Hrvatsku. Nudim vrlo konkretne mjere, ne apstraktne, profesorske mjere, promjene ustava ili zakonodavstva, već rad, red, hrabrost, viziju, državništvo, i sve ono što je potrebno da bi se državu izvelo iz krize. Potrebne su nam žurne i hitne mjere, a ne godine i godine prepisivanja zakona, pisanja novoga ustava i slično, zato što je Hrvatska u teškoj gospodarskoj i socijalnoj krizi. Sada mislim o vama građanima, bit ću vaš glas i vaša predsjednica.

Josipović (replika na Grabar-Kitarović): Ako pogledamo program gospođe Grabar-Kitarović, nema zaista nijedne mjere konkretne koju predlaže. Gospođa Grabar-Kitarović se zalaže za ciljeve. Svi se zalažemo za te ciljeve, ja isto o njima govorim. Hoćemo smanjiti nezaposlenost, učiniti da mladi ne odlaze, da nam gospodarstvo procvjeta… To svi hoćemo, samo je pitanje kako. Sadašnja garnitura u HDZ-u, kojoj pripada i gospođa Grabar-Kitarović je protiv bilo kakvih reformi. Vidjeli smo, žele i dalje Hrvatsku sa toliko županija i lokalnih jedinica, u kojima se 2,5 milijarde kuna godišnje koristi na sinekure, uglavnom kadrova HDZ-a.

Grabar-Kitarović (replika na repliku): Ja sam apsolutno za reforme – da nam državna uprava bude učinkovita, da bude na servis građana, da bude ljubazna prema građanima. Ali isto tako, nisam za pisanje novih zakona, već za mjere koje će donijeti promjene odmah i sada. Jedna od mjera, primjerice, jest moratorij na ovrhe građanima koji su trenutno bez posla. 

Mislite li gospodine Josipović da ste potrošili previše novca do sad u izborima, čini mi se 5,8 milijuna kuna?

Josipović: Ako prošetate gradom, vidjet ćete daje omjer jumbo plakata negdje 1:10 u korist moje protukandidatkinje. Vidjet ćete da je tu bilo puno kazupa, kristalnih dvorana, dok su uglavnom moji svi skupovi bili na otvorenom. Nadam se da će državna revizija pregledati te troškove jer smo vidjeli da je ogromna razlika i u propagandi koja je korištena, a bome mi se čini da ne odgovara i stanje i omjer financija. Krećemo se u okviru zakona i tako će i završiti kampanja bez i jedne kune koja ne bi bila korištena sukladno zakonu. Kada je riječ o novcu u kampanji. Bit ću slobodan i reći odakle su oni. Oni su najvećim dijelom od stranaka koje me podupiru i donacija pravnih osoba i građana, pri čemu su sve te donacije deklarirane sukladno zakonu.

Grabar-Kitarović (replika na Josipovića): Ovakve insinuacije o nepravilnosti rada su tipične za SDP i stranku kojoj pripada gospodin Josipović. Naše je financiranje sasvim transparentno, potrošili smo manje novaca. Pozivam i državnu reviziju, a u konačnici i državno odvjetništvo, da istraži bilo što, bilo koji segment moje kampanje. Odgovorno tvrdim – sve je u redu, sve je po zakonu, sve je transparentno, i sve će se naposljetku dokazati da je rađeno pošteno.

Gospođo Grabar-Kitarović, kako ćete vi vratiti ovaj novac koji ste, primjerice, dobili za prvi krug (nešto manje od milijun kuna), što ste bili obećali kad je došlo iz ministarstva uprave obrazloženje da je to nemoguće?

Grabar-Kitarović: Obrazloženje je da je nemoguće, ali tražimo načine kako da se to učini. Vjerujem da postoje načini ukoliko Vlada ima volju i snagu za to. Ja bih voljela da ti novci odu potrebitima u Hrvatskoj i da nas Vlada posluša barem u tom jednom segmentu. Ja to vraćam u proračun, ali oni mogu iz proračunske zalihe ekvivalent tih novaca isplatiti nekome kome je to potrebito. Mi ćemo im predložiti nekoliko projekata. Jedan od njih će biti, primjerice, sigurna kuća, odnosno, dom za majke koje žele roditi svoju djecu, a koje nemaju gdje biti. Dakle, imamo projekata koji mogu biti vrlo kvalitetni, koji mogu izravno pomoći građanima. Ja ne želim da ti novci, kojih se odričemo ja i stranka, u ime naše hrvatske države i naroda, a ne državnog proračuna, kojim Milanović i njegova nesposobna Vlada ne znaju upravljati, da ti novci odu u konkretnu svrhu koja će pomoći ovome narodu.

Gospodine Josipoviću, tvrdite da su ovlasti predsjednika dovoljno velike. Zašto ih niste iskoristili za ono što nudite tek sada u drugom mandatu?

Josipović: Itekako sam ih koristio. Podsjetit ću, predložio sam i koristio sam najjaču ovlast koju predsjednik ima. Dakle, tražio sam promjenu ustava. Temeljem te promjene ustava dokinuta je zastara zločina u pretvorbi i privatizaciji. 75 osoba je temeljem te odredbe u postupku, sva velika uhićenja su se dogodila upravo temeljem te inicijative. Prema tome, ništa tu HDZ nije napravio, kao što kaže moja protukandidatkinja. Stvar je išla od promjena ustava prema pravosudnim institucijama, koje su znale neki put bit i opstruirane od strane izvršne vlasti u prethodnom mandatu. Isto tako, bio sam od onih koji su olakšali dužničku krizu. Sjetite se 20 mjera, onoga što je Udruga Franak radila sam ja konkretizirao i anticipirao. dokinute su ovrhe za jedini stambeni prostor, obračun kamata je promijenjen i evo sada je oprošten dio dugova. A bilo je i još drugih mjera koje pokazuju moju socijalnu osjetljivost.

Grabar-Kitarović (replika na Josipovića): Tvrdim da gospodin Josipović opet obmanjuje narod. Nije on taj koji je donio ustavne promjene koje su omogućile nezastarijevanje pretvorbenog kriminala i privatizacije, kao i ratnog profiterstva. To je učinio HDZ sa svojim ustavnim promjenama. HDZ je započeo tu borbu, a kad je riječ o ovrhama i kad je riječ o tome koliko je deložacija napravljeno u ovome mandatu, u mandatu gospodina Josipovića je bilo više ovrha i više deložacija u cijeloj povijesti moderne Hrvatske.

Josipović (replika na repliku): Istaknuti ću da je HDZ zajedno sa drugim strankama u Saboru, točno, prihvatio ustav, ali nakon ogrmongo političkog pritiska javnosti koji sam ja generirao. Nisu mogli to odbiti. A kada je riječ o ovrhama, koje jesu možda bile u ovom vremenu, ali su temeljem dugova iz vremena HDZ-a, iz vremena vlade u kojoj je sudjelovala i moja protukandidatkinja.

Gospođo Grabar-Kitarović, koje biste ovlasti iskoristili, a mislite da aktualni predsjednik nije?

Grabar-Kitarović: Ja bih citirala aktualnog predsjednika u njegovom prvom intervjuu koji je dao Nacionalu nakon stupanja na dužnost predsjednika Republike, gdje je rekao: ‘Iako predsjednik nema izravne ovlasti nad ekonomijom, može pokretati inicijative’, čini mi se u okviru one treće košarice njegovih ovlasti. Dakle, ima puno ovlasti koje gospodin Josipović nije iskoristio. Prvo, pozvat ću i prozvat ću Vladu gospodina Milanovića na odgovornost. Sazvat ću tematsku sjednicu Vlade – prvo na temu gospodarstva i socijalnog stanja, a onda i ostale tematske sjednice Vlade, odnosno inicirati njihovo sazivanje, pa da vidim hoće li gospodin Milanović to odbiti, i na njima ćemo raspraviti o stvarnom stanju u Republici Hrvatskoj. Ako to nije moguće, onda neka jednostavno ostave prostor onima koji znaju, mogu i hoće, jer Hrvatska si više ne može priuštiti nijedan dan na čelu s ovom nesposobnom i bešćutnom Vladom Zorana Milanovića, u kojoj je gospodin Ivo Josipović apsolutni sukrivac zato što je šutio i podržavao ih svih ovih godina.

Josipović (replika na Grabar-Kitarović): Gospođa Grabar-Kitarović valjda misli da se natječe za premijerku i ne poznaje ovlasti predsjednika. Opet bi sazivala sjednice vlade, koje ne može po ustavu sazivati. Ali bih isto tako rekao kako sam, kao inicijativu predsjednika poduzeo najvažniju i najveću stvar u gospodarstvu zadnjih godina. Inicirao sam novu energetsku poziciju Hrvatske, razgovarao sa predsjednikom Obamom i podpredsjednikom Baidenom i kancelarkom Merkel. Vidjeli ste rezultat, terminal na Krku je jedan od primarnih projekata Europske unije.

Grabar-Kitarović (replika na repliku): Apsolutno se ne slažem s time. Kad je riječ o toj novoj energetskoj inicijativi, o kojoj ste razgovarali s predsjednikom Obamom, kako to da među ovih pet tvrtki, koje su izabrane za eksploataciju Jadrana, nema niti jedne američke tvrtke? Kako to da je napravljeno pod vrlo netransparentnim uvjetima i kako to da ja ne znam širu priču?

Gospodine Josipović, zašto Zoran Milanović svojedobno, a sada i Tomislav Karamarko to s vremena na vrijeme na neki način dovode u pitanje?

Josipović: O tome su se vodile rasprave i kada je riječ o premijeru Milanoviću, on, koliko ja znam, prihvaća sadašnji izbor. A vrlo je jasan o tome bio gospodin Karamarko. Inače, predsjednik HDZ-a je oponent svim velikim, važnim reformama, kao i njegova kandidatkinja. Meni je žao jer ja imam prijatelje u HDZ-u koji su dijelom zgroženi načinom kako njihova stranka funkcionira i da ne žele reforme. I upravo zato ja računam u svom idućem mandatu i na potporu HDZ-a, al onog drukčijeg, demokratskog HDZ-a, koji postoji. Taj HDZ će se sasvim sigurno priključiti ovim velikim, važnim, esencijalnim reformama koje će konačno preporoditi hrvatsko društvo. I konačno, još jednom ističem, nitko se te reforme nije usudio ni predložiti, a kamoli provesti. Ja ću to učiniti.

Grabar-Kitarović (replika na Josipovića): Ne znam o kojim je reformama riječ jer pažljivo sam proučila ovaj program o ustavnim reformama i onome što ste predložili. Ne znam nijednog ozbiljnog ekonomista u svijetu, osim gospodina kojeg ste spomenuli da je dobio Nobelovu nagradu, da može pokrenuti gospodarstvo ustavnim promjenama. Drugo, nije točno da HDZ nije za promjene, gospodin Karamarko i HDZ apsolutno jesu za promjene, jesu za reforme i te će se reforme provoditi i bit će vrlo konkretne te će biti vrlo drugačije od ovoga nerada sadašnje Vlade SDP-a.

Josipović (replika na repliku): Ja bih volio da barem jednu čujemo, nismo do sada čuli nijednu. A rekao bih da u pozadini ovog programa stoji teorija jednog nobelovca, nego i praksa uspješnih zemalja, o Poljske, Litve, Estonije i svih onih koje su uz pomoć Eurospkih fondova svladali krizu, svladat ćemo i mi krizu.

Gospođo Grabar-Kitarović, što ćete vi učiniti kao predsjednica ako šef vaše stranke, Tomislav Karamarko, osvoji li vlast, bude tražio da se predsjednik bira u parlamentu?

Grabar-Kitarović: Za to trenutno nema nikakve podloge. Gospodin Karamarko, ono što je rekao, izvučeno je iz konteksta. On je govorio u jednom neformalnom razgovoru s jednim novinarom, teoretski o tome nakon što prođu dva mandata, koja nastojim, želim i namjeravam osvojiti. Držim da predsjednika, odnosno predsjednicu, treba birati izravno, jer upravo je bitno to što je predsjednica glas naroda i što govori u ime naroda, i što je taj arbitar, koji je izvanstranački i iznadstranački. Za razliku od gospodina Josipovića koji je samo drugo lice jedne devolvirane kovanice SDP-ove vlasti Zorana Milanovića, treba nam predsjednik, odnosno predsjednica, koji ima svoje ja, koja se već dokazala, da je neovisna, da zna što misli, da zna što želi, da ima svoj program, da ima svoju viziju.

Josipović (replika na Grabar-Kitarović): Gospođa Grabar-Kitarović stalno spominje premijera i vladu, mislim da je to deplasirano. Ali ako već govorimo o Vladi, podsjetit ću u kojoj je vladi gospođa Grabar-Kitarović sjedila. Sjedila je u vladi premijera Sanadera, kada je opljačkana Hrvatska za račun stranke, za račun pojedinaca. Dakle, to je vrijeme koje je najgore za Hrvatsku i vrijeme u kojem je 90 milijardi nestalo iz hrvatskih kasa. Hrvatska jest uvučena u krizu koja traje danas i koja će trajati sigurno još neko vrijeme.

Grabar-Kitarović (replika na repliku): Gospodine Josipoviću, vi ste posljednja osoba koja mi može govoriti o tome da sam sjedila u Vladi koja je opljačkala Hrvatsku, nemam nikakve veze s time. Vi jako dobro znate i imate sve papire, da nisam sudjelovala ni u kakvim koruptivnim aktivnostima, da sam izašla iz vlade doktora Ive Sanadera, a da za razliku od toga vi i dalje stojite uz Zorana Milanovića i zdušno ga podržavate.

Gospodine Josipović, jeste li i koliko imenovanja velposlanika na prijedlog ministarstva vanjskih polova odbili i zašto?

Josipović: Jesam, odbio sam. Nećemo o imenima jer je to dio interne procedure. Odbio sam desetak, pet ili šest u doba premijerke Kosor i isto toliko, po prilici, u doba sadašnje vlade. Razlog je taj što sam smatrao da osobe koje su bile predložene nisu pogodne za taj posao.

Gospođo Grabar-Kitarović, biste li se kao predsjednica zauzeli za nekoga veleposlanika, unatoč odluci premijera, kao što se svojedobno za vas tada zauzeo predsjednik Mesić?

Grabar-Kitarović: Ne razumijem pitanje zato što se za mene nitko nije zauzeo. Ja sam osoba koja je gradila svoju karijeru temeljem svoga znanja, iskustava i rezultata. Apsolutno odbacujem bilo kakve insinuacije o bilo kakvom zauzimanju. Kao što se zna, ja sam u siječnju 2008. napustila vladu Ive Sanadera jer se nisam slagala s njime u načinu na koji je vodio državu, stranku i Vladu, i otišla sam u diplomaciju, časno sam odradila svoj posao. Višestruko sam unaprijedila odnose sa SAD-om i kad je riječ o bilo kakvom osobnom zauzimanju, zauzela bih se samo za onoga kome je učinjena nepravda. A sve što treba učiniti – kriteriji jedini koji trebaju biti za postavljanje veleposlanika i generalnih konzula jesu njihova stručnost, njihova kompetentnost, poznavanje stranih jezika i rezultati rada, a ne nikakvo uhljebljivanje ili sklanjanje s političke scene.

Josipović (replika na Grabar-Kitarović): Bez ikakvih negativnih konotacija, tek da javnost zna. Nije moguće bilo izabrati ni gospođu Grabar-Kitarović ni bilo kojeg drugog veleposlanika bez da premijer, gospodin Sanader, nije predložio imenovanje. gospođa Grabar-Kitarović kaže, otišla je iz vlade, na kaznu u Washington, u najvažnije veleposlanstvo? Ne, to je bio jedan svojevrsni oblik nagrade. Ja neću reći da je gospođa Grabar-Kitarović radila loše svoj posao, daleko od toga, ali ipak moramo znati da se veleposlanik ne može postati bez suglasnosti premijera.      

Grabar-Kitarović (replika na preliku): Gospodine Josipoviću, vrlo sam časno i odgovorno radila svoj posao. I kad sam bila pred saborskim odborom za vanjske poslove, uključujući tadašnji HDZ i oporbu, svi su mi čestitali. Svi su zdušno i jednodušno bili za moje imenovanje veleposlanice RH u Washingtonu, na što sam ponosna.

Gospodine Josipoviću, rekli ste da ste protiv ponovnog uvođenja vojnog roka. Zašto je ovakav sustav bolji?

Josipović: Ovakav sustav je bolji jer dovodi do veće profesionalnosti oružanih snaga, dovodi do racionalnog korištenja svih resursa i, na kraju krajeva, to je tendencija u NATO savezu. Velika većina zemalja ima upravo profesionalnu vojsku. To je dobro sa stanovišta sigurnosti zemlje i sa stanovišta razvoja oružanih snaga. Vidjeli smo da smo po prvi puta sada uveli organiziranu pričuvu. Nakon puno godina to je uređeno i danas imamo, uz profesionalni sastav i pričuvu. Isto tako imamo i dargovoljno služenje vojnog roka. I u pravilu se u profesionalni sastav regrutiraju oni ljudi koji su bili na dragovoljnom služenju vojnog roka. Mislim da je sustav dobar, a to pokazuju i naši rezultati, naših oružanih snaga, i kod kuće, i u šest misija u kojima danas sudjelujemo širom svijeta braneći vrijednosti civilizacije kojoj pripadamo.

Grabar-Kitarović (replika na Josipovića): Ta je organizirana pričuva sazvana navrat-nanos, kako sam saznala, upravo radi predizbornih razloga za gospodina Josipovića.

Josipović (replika na repliku): To je potpuno netočno. Naime, dugo je postojala zakonska odredba o pričuvi, koja se nije realizirala, i ja sam taj koji je to pokrenuo, zajedno sa glavnim stožerom i gospodinom ministrom. I po prvi put imamo dobro organiziranu i registriranu pričuvu.

Vi ste, gospođo Grabar-Kitarović, rekli da jeste za neku vrstu uvođenja obaveznog vojnog roka. Kako biste to organizirali sa u ovom sustavu s tim novcima?

Grabar-Kitarović: Ja jesam za uvođenje vrste obveznog ili poluobveznog vojnog roka jer držim da nove prijetnje sigurnosti, kakve se javljaju u svijetu, zahtijevaju koncept domovinske sigurnosti koji bi obuhvatio u sebi kako oružane snage, tako i snage unutarnjih poslova, tako i snage Gorske službe spašavanja itd. Mislim da bi dobro našim ljudima došlo mjesec ili dva obuke, ne više, i držim da bi bilo dobro da taj kratki vojni rok bude plaćen. Ja sam osobno prolazila vojnu obuku više puta. Držim da je ona višestruko korisna ne samo u vojnim okolnostima, nego u okolnostim spašavanja kad dođe do prirodnih nepogoda. Vidjeli smo u situaciji poplava prošle godine da je vojska izašla na teren, što znači da ovaj sustav ne funkcionira kad vojska izlazi zadnja i da je dobro u uvjetima nepogoda da ljudi budu obučeni u tom smislu kako pomoći drugima.

2. POLITIKA I DRUŠTVO

Gospođo Grabar-Kitarović, po čemu je vlada Ive Sanadera bila bolja od vlade Zorana Milanovića?

Grabar-Kitarović: U vladi Ive Sanadera bilo je dobrih i loših stvari i nemam namjeru braniti ono loše. Nažalost, bilo je korupcije. Tada nisam znala za nju. Da sam znala, progovorila bih o njoj. Ali imala je i dobrih stvari. Vlada Zorana Milanovića apsolutno je najgora vlada u hrvatskoj povijesti. U vrijeme dok je Ivo Sanader u onoj prvoj vladi u kojoj sam ja bila, gospodarski rast je bio od 4 do 5.2 posta, započeli smo pregovore s EU, krenuli smo žestoko prema NATO-u, ušli smo u članstvo Vijeća sigurnosti. Broj nezaposlenih bio je za gotovo 200.000 manji nego danas. Dakle, imali smo bolji gospodarski rast, zaposlenost i definitivno bolji život u Hrvatskoj.

Josipović (replika na Grabar Kitarović): Ne znam kako se može govoriti o uspješnosti vlade za čije se vrijeme okralo 90 milijardi kuna. Rast koji je bio umjetan bio je temeljen na farbanju tunela, korupciji koja je nagrizala proračun i javne fondove. Riječ je o vladi koja je bila najneuspješnija u Europi i povijesti. I onda je Ivo Sanader rekao da smo u banani i otišao. Posljedice njegove vlade osjećat će se još desetljećima.

 Grabar-Kitarović (replika na repliku): Priznajem, u toj Vladi bilo je mnogo pogrešaka, ali bilo je i mnogo dobrih stvari. Danas se pričaju neke legende kako su se određene stvari radile. Ceste su koštale više jer je cijena bila drugačija po kilometru. Odgovorno tvrdim da se radilo i dobro.

Gospodine Josipoviću, zašto je vlada Ivice Račana bila bolja od vlade Zorana Milanovića?

Josipović: Bila je uspješnija iako je teško uspoređivati gospodarski trenutak tada i sada. Ali vlada gospodina Račana, nakon jednog perioda u koji nije bio baš demokratičan u hrvatskom društvu, uvela nove standarde. To je bila jedna dobra koalicijska Vlada, nije bilo lako raditi i već su se nadzirali neki problemi u gospodarstvu i zato nije dobila daljnju podršku. Ali u političkom smislu, u afirmaciji Hrvatske kao političkog subjekta u Europi i međunarodnoj zajednici, učinila je mnogo. Ta vlada je otvorila vrata civilnom društvu, konzultacije s nevladinim organizacijama, proširila je područje demokracije. Sjetimo se da su to bila vremena u kojem su tajne službe prisluškivale građane, novinare…

Grabar-Kitarović (replika na Josipovića): Mogu se složiti s tim da je vlada Ivice Račana bolja od one Zorana Milanovića jer je ova je definitivno najgora u povijesti Hrvatske. Međutim, vlada Ivice Račana nije iskoristila niz mogućnosti koje su joj se nudile. Tada sam bila u srednjem rangu u diplomaciji i zapravo sam se čudila kako vladajući ne mogu ili ne žele iskoristiti one silne mogućnosti koje su se otvarale prema RH.

Gospođo Grabar-Kitarović, rekli ste da ćete sazvati sjednicu vlade zbog gospodarske krize jer smo 11 kvartala zaredom u recesiji. Koliko kvartala s negativnim BDP-om biste dopustila Tomislavu Karamarku prije nego što biste sazvala sjednicu vlade?

Grabar-Kitarović: Niti jedan jedini. Tražila bih odmah sazivanje sjednicu Vlade kada je riječ o socijalnom i gospodarskom stanju. Raspravili bismo o tome. Također bih iskoristila polugu koju ima predsjednik, odnosno predsjednica da sazovem i svoj savjet za gospodarstvo da predloži inicijative i da vidimo s vladom kako dalje. Ne bih čekala ni jednog trenutka. Poznata sam kao osoba koja stvari ne ostavlja za sutra. Moja dviza je ‘što možeš danas, ne ostavi za sutra’. Uvijek kažem svoje mišljenje, pa čak i po cijenu da se nekome zamjerim. To ste vidjeli i u ovoj kampanji. Neću izigravati ono što nisam. Uvijek ću inzistirati na dobrobiti Hrvatske. Moj prvi program, moja prva stranka je moja Hrvatska, a onda dolazi HDZ. Ali kao predsjednica moram biti izvanstranačka i brinuti za dobrobit svih građana i biti njihov glas.

Josipović (replika na Grabar-Kitarović): U ovoj kampanji smo vidjeli koliko je gospođa Grabar Kitarović navodno neovisna Tomislavu Karamarku i Vasi Brkiću. Vidjeli smo šovinističke izjave, kao i one o ‘smrti pomirdbe’ i one koje odudaraju od demokratske vizije Hrvatske. Gospođa Grabar Kitarović ne da nije rekla ništa protiv takvih izjava, nego ih sada brani. Mislim da to govori dovoljno o tome koliko bi bila nezavisna predsjednica.

Grabar-Kitarović (replika na repliku): Kao što smo vidjeli u ovoj kampanji, uvijek sam imala svoje mišljanje i ono se nije uvijek podupiralo s onim Tomislava Karamarka. Lijepo Vas molim, gopodin Brkić se zove Milijam, a ne Vaso. Molim da cijenimo svaku osobu i svakog pojedinca.

Gospodine Josipoviću, predsjednik Stipe Mesić predložio je u dva navrata tadašnjem premijeru sjednicu vlade i to na prvi znak pada izvoza 2008. godine. Koliko kvartala Hrvatska treba biti u minusu kako biste Vi predložili sjednicu Zoranu Milanoviću?

Josipović: Već sam rekao da taj mehanizam smatram pogrešnim. umjesto toga, davao sam vrlo konkretne prijedloge. Kada je riječ o socijalnim mjerama, tu je Vlada dosta toga prihvatila. Što se tiče gospodarskih mjera, malo toga je prihvaćeno. Moji prijedlozi bili su vrlo konkretni i jasni koji su upućeni boljitku RH. Taj mehanizam smatram promašenim jer služi samo paradi. Dakle, gura se vladu u sukob s predsjednikom i to nije dobro. Mnogo sam puta i premijeru i Vladi javno rekao što mislim o njihovim gospodarskim pogreškama i dao vrlo konkretne mjere.

Grabar-Kitarović (replika na Josipovića): Ne znam zašto bi sjednica bila uvlačenje u sukob predsjednika i Vlade. Ono što ću ja učiniti kao predsjednica RH jest pozvati Zorana Milanovića na suradnju. Vaše navodno vrlo konkretne mjere nisu urodile plodom jer već padamo 12. kvartal. Vaš prethodnik je pokazao da se sazivanjem vlade mogu ipak promijeniti i pokrenuti stvari.

Josipović (replika na repliku): Nisam samo nudio mjere, nego sam nešto velikoga i važnoga napravio. Vratit ću se na energetsku politiku, na ono što sam pokrenuo u međunarodnoj zajednici neposrednim djelovanjem i u okviru mojih ovlasti. Suradnja s premijerom, i prije s premijerkom, pokazala je da postoje i bolji putevi nego ulaziti stalno u konflikte.

Gospođo Grabar-Kitarović, je li činjenica da je prema većini anketa Tomislav Karamarko najnepopularniji političar u državi vama odmogla u kampanji i kako će to utjecati na njegov plan da postane premijer?

Grabar-Kitarović: Nikada se ne odričem ljudi i nikada se ne odričem stranke. Principjelna sam. Nikada se neću odreći svoje Hrvatske bez obzira kakvo stanje u njoj bilo. Ove ankete koje govore da je Tomislav Karamarko najnepopularniji, ne znam što bih o njima rekla. Vidjeli smo i ankete koje su pokazivale da će prvi krug predsjedničkih izbora biti potpuno drugačiji. Kako je moguće da gospodin Karamarko vodi stranku koja uzastopice pobjeđuje na svim izborima ako je najnepopularniji političar. Osobno poznajem Tomislava Karamarka i apsolutno tvrdim kako je ona slika koja se o njemu stvara u javnosti potpuno je drugačije. On je vrlo razumna osoba s kojim se da razgovarati i raspravljati i kojeg iznimno cijenim jer on cijeni moje mišljenje. Možemo o svemu razgovarati, za razliku od gospodina Josipovića koji se boji nazvati gospodina Milanovića.

Josipović (replika na Grabar-Kitarović): Iz ovoga vidimo koliko je gospođa Grabar Kitarović neovisna od Tomislava Karamarka. Kada je riječ o kritičnosti, ona je nužna. No, ta kritičnost ne proizlazi samo iz anketa, nego i o kritici određenih poteza. Nisam čuo da se gospođa Kitarović ogradila ili kritizirala izjave gospodina Karamarka koje odudaraju od demokratskih standarda.

Grabar-Kitarović (replika na repliku): Uvijek se ograđajem koje od izjava koje se ne tiče demokratskih standarda. Vjerujem da bi gospodin Josipović volio imati onakav odnos s gospodinom MIlanovićem kao što ja imam s gospodinom Karamarkom jer onda bi država funkcionirala.

Gospodine Josipoviću, na toj listi popularnosti već mjesecima se smjenjuju Tomislav Karamrko i Zoran Milanović. Je li Vama u ovoj kampanji veći uteg premijer osobno i njegova nepopularnost ili nepopularnost Vlade?

Josipović: Vlada ima svoje nadležnosti i odgovornosti. Predsjednik ima svoje nadležnosti i odgovornosti. Ispitivanje javnog mnijenja pokazuju da građani dijele predsjednika od vlade. Nadam se da će tako i ostati jer situacija u kojoj bi predsjednik ovisio o vladi – nije dobra jer bi se tako narušila autonomija predsjednika. Vjrujem da me građani cijene po politicu koju vodim.

Grabar-Kitarović (replika na Josipovića): Što spomenuti nego činjenicu da predsjednik po članku 94. brine za redovito i usklađeno djelovanje i stabilnost državne vlasti. To znači da prema premijeru i njegovoj vladi mora biti mnogo odlučniji.

Josipović (replika na repliku): Mislim da sam bio vrlo jasan u kritikama. Taj partnerski odnos s vladom podrazumijeva kritiku, ali i suradnju. Vjerujem da sam dobro surađivao s obje vlade.

Gospođo Grabar Kitarović, Vi i Vaša stranka osudili ste potez ministrice Vesne Pusić koja je naručila službeni zrakoplov da je vrati iz Ankare u Zagreb. Premijer Zoran Milanović u intervjuu RTL-u je izjavio kako ste Vi putovali više u jednoj godini nego njegova cijela Vlada u tri godine.

Grabar-Kitarović: To me je silno iznenadilo. Ne znam od kuda mu ti podaci. Neka se napravi revizija. Neka DORH pokrene istragu o tome. Ja sam taj zrakoplov koristila samo nekoliko puta, negdje tijekom 2004., 2005. godine. Nakon toga – ništa. Držim da trebamo biti odgovorini prema korištenju državnog zrakoplova. Obično sam koristila redovne linije i to one koje su bile najučinkovitije, ali i najjeftinije za hrvatske porezne obveznike. Moram vam reći da sam jako brinula o svom proračunu za putovanja jer to je izravna odgovornost prema građanima RH. Može se prebrojiti na prste ruku koliko sam  putovala državnim zrakoplovom.

Josipović (replika na Grabar-Kitarović): Treba racionalno koristiti resurse. Slažem se s gospođom Kitarović, moramo štedjeti. Treba učiniti sve da se ostvare svi efekti one politike koju zastupamo. Kada je nužno, treba putovati. Primjerice, ministar vanjskih poslova i predsjednik ne mogu obavljati svoj posao ukoliko nemaju određene resurse na raspolaganju.

Gospodine Josipoviću, da ste Vi premijer i da je Vesna Pusić koristila vladin zrakoplov na ovaj način, biste li je opomenuli ili kao premijer Milanović rekli: ‘To je njen posao’?

Josipović: Ispitao bih o čemu se radi. Iz medija je teško zaključiti je li to bilo nužno i koje su okolnosti. Ukoliko je riječ o zloupotrebi, traži bih da se to ispita, pa čak i da se snosi odgovornost.

3. KRATKO I JASNO

Gospodine Josipoviću, kolika vam je plaća nakon ovih Vladinih poreznih izmjena?

Josipović: Oko 21.000 kuna. Manje za oko dvije do tri tisuće. Na početku je bila oko 24.000 pa se spustila na 23, sad je oko 21.

Gospođo Grabar-Kitarović, kolika je vaša plaća bila u NATO-u i dokad je imate pravo dobivati s obzirom na zamrznuti status?

Grabar-Kitarović: Trenutno nemam nikakvu plaću i ne dobivam je otkako je status zamrznut, a nažalost ne mogu reći koliko je bio iznos plaće jer me na to obvezuje činjenica da još sljedećih nekoliko godina moram čuvati neke podatke iz NATO-a, a države članice NATO-a, uključujući Hrvatsku, odlučile su da plaće hrvatskih dužnosnika nisu javne, ali vam mogu reći da je daleko ispod onih 20.000 eura koje se spominjalo. Ugovor mi istječe 3. srpnja sljedeće godine.

Gospodine Josipović, jeste li kao predsjednik Republike smjeli angažirati ustavne stručnjake da rade na ustavnim promjenama, a sada to koristite kao svoj program?

Josipović: Dio rada na ustavu je dio rada predsjednika. To je kontinuitet djelovanja, prema tome ja sam radio sa stručnjacima dok sam bio predsjednik, zvao sam i druge stručnjake i koristio sam rad. Svi materijali, vidjeli ste i neke ankete koje su javno dostupne i citiraju se, sve je to dio javnog dobra i javnost vlasništva. Naravno, kad ulazim u kampanju, ne zaboravljam ono što sam radio, i hvala stručnjacima, jako su mi pomogli.

Gospođo Grabar-Kitarović, kako je profitirala Hrvatska i hrvatska vojska time što ste obnašali dužnost pomoćnice?

Grabar-Kitarović: Osim što sam prva žena na tako visokoj funkciji u NATO-u, nisam nikada propustila priliku istaknuti priliku da sam iz Hrvatske i istaknuti svoje specifično hrvatsko iskustvo i uvijek govoriti o Hrvatskoj i promicati Hrvatsku, a isto tako i našu hrvatsku vojsku. Ne mogu vam govoriti o nekim detaljima koji nisu u sferi javne domene, kao što su ugovori, donacije i slično, međutim mogu reći da to što sam bila pomoćnica glavnog tajnika NATO-a, bila sam uvijek ponosna kao Hrvatica i hrvatska državljanka, to sam uvijek isticala i o tome sam govorila.

Gospodine Josipović, rekli ste da vam potvrda Crkve nije najvažnija. Zašto ste tražili da vas kardinal Bozanić primi nakon božićne mise?

Josipović: Nisam tražio, to je dio uobičajenog rituala svake godine nakon mise kad se odlazilo kod kardinala na kavu. Ništa se nije dogodilo drukčije nego što je to bilo prijašnjih godina. I ne samo to, dio mog odnosa prema vjernicima je da iz poštovanja odlazim u crkvu, a onda odem u neku drugu crkvu, nakon toga sam bio i kod reformista. Bilo je zaista lijepo, uživao sam u misi i u katedrali.

Gospođo Grabar-Kitarović, prošle godine smo imali problema u nogometu. Podržavate li Zdravka Mamića i Davora Šukera ili Hajduk i Torcidu?

Grabar-Kitarović: Moj je stav da se politika ne smije miješati u sport i nogomet. Znate da ja volim nogomet i ići na utakmice. Nikad ne sjedim u počasnim ložama, sjedim uvijek u gledalištu, nekad se vidim s tim ljudima, rukujem se, ali ne mogu reći podržavati jedne ili druge. Ono što mi se sviđa je što je Torcida napravila jest da je u jednom trenutku ujedinila sjever i jug Hrvatske u zahtjevima za prava navijača.

Gospodine Josipoviću, vi ste svojedobno održali konzultacije stranaka zbog Facebook prosvjeda protiv Vlade. Danas je gospodarska situacija još gora, Kukuriku većina je u nekom trenutku bila klimava, zašto niste to učinili ponovno?

Josipović: Pogrešno govorite, ja nisam održao konzultacije zbog toga što su bili Facebook prosvjedi, već zbog toga što je gospođa Kosor nešto prije rekla da će obznaniti datum izbora. Nije to učinila, jačali su prosvjedi, i onda sam ja naprosto tražio da vidim kada će biti izbori. Dakle, to nema nikakve veze s prosvjedima, već s obećanjem premijerke da će obznaniti datum izbora.

Gospođo Grabar-Kitarović, pretpostavljam da i dalje planirate tražiti prijevremene izbore u slučaju pobjede na izborima. Ne bojite li se optužbi da pogodujete stranci koja vas je kandidirala?

Grabar-Kitarović: Nisam rekla nužno da ću ih tražiti, rekla sam da ću prije svega razgovarati s gospodinom Zoranom Milanovićem i pokrenuti taj dijalog, jer prva moja stranka i dužnost je Hrvatska i pokušati vidjeti s ovom Vladom može li se napraviti posao i ići dalje. Međutim, ako ne može, ako nemaju rješenje, ako ne mogu Hrvatsku izvući iz krize, onda ne možemo si dopustiti da se ova agonija nastavi, ne možemo si dopustiti nijedan dan više s nesposobnom i bešćutnom Vladom, i onda trebamo ići na prijevremene izbore.

Gospodine Josipoviću, poznato je da ste u više navrata govorili o aferi posmrtne pripomoći iz štedionice Zlatica. Biste li danas izvukli novac iz štedionice prije drugih štediša kao što ste učinili 1998.?

Josipović: Kao prvo, to nije bilo prije drugih štediša, bilo je desetke i fizičkih i pravnih osoba koje su našle pravni put. Neki su bolji pravnici pa znaju to učiniti. Netko zna pravni put i sposoban je izboriti se za svoja prava. Ja tada nisam bio ni dužnosnik niti itko tko je imao društvenu moć. U granicama zakona, učinio bih sve da zaštitim svoju imovinu kao što su to drugi napravili.

Izvor:RTL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Zahvala kardinala Bozanića Predsjednici: Danas su se dvojica Franja susrela u simbolici odličja

Objavljeno

na

Objavio

ika

Prigodna riječ zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića tijekom svečanoga primanja odlikovanja Velereda predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom koje je kardinalu Franji Kuhariću posmrtno dodijelila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, Predsjednički ured, Zagreb-Pantovčak, petak 14. veljače 2020.

Cijenjena gospođo Predsjednice Republike Hrvatske!

1. Kao zagrebački nadbiskup i kao izravni nasljednik kardinala Franje Kuharića u nadbiskupskoj službi, s puno poštovanja sudjelujem u ovoj svečanosti u kojoj ste njemu dodijelili visoko državno odlikovanje, nazvano imenom prvoga hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana. Znakovito je i to da je prvi nositelj toga odlikovanja upravo kardinal Franjo Kuharić.

U ovome Veleredu čitam prepoznavanje i priznanje onoga o čemu u hrvatskome narodu i u hrvatskome društvu postoji visoka suglasnost: da je kardinal svojom višestrukom zauzetošću za dobro, obranom vrednota i moralnih načela, promicanjem istine i pravednosti, kao istinski vjernik i pastir, očitovao ljubav prema svome hrvatskom narodu i Domovini, i da je bio iznimno osjetljiv prema svakomu čovjeku, a osobito prema ljudima koji trpe i koji su u potrebi.

Sukladno stavovima i duhovnosti koju je gajio kardinal Franjo, siguran sam da ni u ovome priznanju on ne bi volio da u prvome planu bude njegova osoba, nego Crkva, otajstvo Božje prisutnosti u svijetu po zajednici vjernika. On je na zemlji živio kao službenik Crkve, kao poslužitelj Isusa Krista i njegove Radosne vijesti.

2. Pamtim susret na kojemu sam u ovom Predsjedničkom uredu sudjelovao, 29. rujna 1997. godine, u zajedništvu s blagopokojnim kardinalom Kuharićem, prvim apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj i s nekoliko subraće biskupa, na poziv predsjednika Tuđmana.

Tom je prigodom, predsjednik Tuđman – obraćajući se kardinalu Kuhariću – rekao: „Hvala Vam za sve što ste bili i učinili u onim teškim komunističkim vremenima za našu Crkvu, osobito u danima uspostave samostalne i demokratske Hrvatske, a također i u ratnim te poratnim godinama. U hrvatskoj povijesti bit ćete, jamačno, zapisani krupnim slovima: zbog svoje ljudskosti i dosljednosti, razboritosti i otvorenosti, nepristranosti i djelotvornosti”.

Na te riječi hrvatskoga državnika – između ostaloga – kardinal je uzvratio rekavši: „Ja sam […] nastojao slijediti principe koji su nužni da bi se poštivao čovjek i koji su nužni da bi se među ljudima ostvarivali časni i pošteni odnosi, a i ono što smo uvijek zastupali, tj. dostojanstvo čovjeka. To smo zastupali i za narod […] Zato smo uvijek željeli da hrvatski narod doživi svoju slobodu, svoju samostalnost”.

Smatram vrijednim navesti i sljedeće njegove riječi upućene predsjedniku Tuđmanu: „Vi ste u to ostvarenje (slobodne, neovisne, demokratske države Hrvatske) uložili sve svoje energije, uložili ste i svoj život, uložili ste svoje znanstveno iskustvo i svoje povijesno znanje. I zato i prema Vama osjećamo tu zahvalnost, jer se je Vašim nastojanjem dogodio dar hrvatskom narodu: sloboda. A to je Božji dar. U povijesti se veliki događaji dobra ne događaju bez Božje pomoći”.

Prigodno je da ovdje ponovno odjeknu te riječi i one koje nas podsjećaju da je hrvatski narod, „izložen ratu koji nije želio, bio složan”. Kardinal kaže: „Složan u Domovini, složan u tuđini, tako da su i svi Hrvati diljem svijeta osjetili da se radi o sudbini, o sudbinskim odlukama za cijelu našu budućnost«.

3. Danas su se dvojica Franja, kako su o njima ljudi rado govorili i promatrali ih poput dvaju stupova, susrela u simbolici odličja. Gledano vjernički, niti jedna pohvala nema preveliku važnost i ovo odlikovanje njima nije potrebno, ali smatram da je ta Vaša gesta, poštovana gospođo Predsjednice, izniman znak za našu sadašnjost. Simboli su sažetci života, poticaji za nadanja, osviještenje vrednota i učvršćenje identiteta. Kada su istinski, simboli su najjača stvarnost, važni za život zajednica i naroda. Kada se njih dokida, narod se ostavlja u nesigurnosti; prepušten je hiru povijesnih događanja, oslabljenih korijena i nejasnih ciljeva.

Vama, gospođo Predsjednice, zahvaljujem na gesti odlikovanja kardinala Franje Kuharića „Veleredom predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom”. Ta gesta je poticajna za sve nas, da bismo se još više nesebično ugrađivali u rast domovine Hrvatske onakvom ljubavlju kakvoj nas uči Krist Gospodin. Vjerujem da hrvatski ljudi osjećaju u svome srcu da su dio ovoga odlikovanja i da ga i oni, po Vašim rukama, očituju kardinalu Kuhariću kao svoju zahvalu. Mislim pritom posebno na sve koji su dio one žrtve za Domovinu, od koje Hrvatska živi, a to su prije svih hrvatski branitelji.

Na kraju Vašega predsjedničkog mandata, cijenjena gospođo Kolinda Grabar-Kitarović, zahvaljujemo na dobru koje ste tražili, koje ste uspjeli ostvariti, za koje ste živjeli i za koje ste se nesebično žrtvovali. Želimo Vam da se u daljnjemu životu, otvoreni Božjim nadahnućima, ne umorite gorljivo zalagati za one vrjednote koje su nužne za život domovine nam Hrvatske. (Ika)

Predsjednica kardinala Kuharića posmrtno odlikovala Veleredom dr. Tuđmana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Predstavljen Matičin ljetopis

Objavljeno

na

Objavio

HMI

Zbornik su na Matičin 69. rođendan predstavili; ravnatelj prof. Mijo Marić, promotori prof. dr. sc. Željko Holjevac i izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta te urednica Vesna Kukavica

U Hrvatskoj matici iseljenika predstavljen je 12. veljače Hrvatski iseljenički zbornik 2020.

Zbornik su predstavili: ravnatelj HMI-ja prof. Mijo Marić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac, izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te urednica Vesna Kukavica. Promociju je vodila urednica časopisa Matica Ljerka Galic. Glazbeni okvir promociji dao je diplomant iz Graza, rodom iz Brčkog, tenor Mario Filipović.

Uz pozdrav uzvanicima, posebno državnom tajniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonku Milasu, predsjedniku Saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Boži Ljubiću, predsjedniku Upravnog vijeća Matice Milanu Kovaču, autorima, predstavnicima medija i suradnicima Matice, skupu se obratio ravnatelj Hrvatske matice iseljenika.

Iznoseći pohvale sadržaju godišnjaka, ravnatelj Marić ustvrdio je kako je to knjiga „za sve i svakoga u sva vremena“. Okupljenima na promociji upriličenoj na Matičin 69. rođendan obratio se i izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića državni tajnik Zvonko Milas.

O zborniku izraslom na tradiciji najčitanijih hrvatskih knjiga 19. i 20. stoljeća – preporodnih kalendarskih almanaha svoja viđenja dali su potom i promotori, Holjevac i Rajković Iveta.

Matičin ovogodišnji ljetopis, sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku, ima, već tradicionalno, 8 tematskih cjelina koje čine 32 priloga autora: Josipa Mihaljevića; Bože Skoke; Milana Bošnjaka; Marije Bošnjak, Lade Kanajet Šimić; Željke Lovrenčić; Luke Budaka; Vinka Grubišića; Marijete Rajković Ivete; Tee Horvatin; Mirjane Ane Marije Piskulić; Milana Puha; Gregórija Bačića; Dubravka Barača; Alojza Jembriha; Stana Granica; Ivice Miškulina; Marine Perić Kaselj; Žarka Domljana; Waltera F. Lalicha; Tatjane Šarić; Gojka Borića; Tihomira Nuića; Marijana Lipovca; Vesne Kukavice; Koraljke Kuzman Šlogar; Ivane Hebrang Grgić; Ane Barbarić; Tanje Rudež; Borisa Becka; Damira Dekića; Ivana Hrstića i Miroslava Šašića povezujući tako 20 zemalja svijeta i 5 kontinenta.

Građa ovogodišnjeg sveska, u 65. godištu izlaženja, opseže 436 stranica. Autori zborničkih priloga djeluju u Hrvatskom institutu za povijest, Fakultetu političkih znanosti, Filozofskom fakultetu, Sveučilištu Sjever, Hrvatskim studijima, Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Sveučilištu u Torontu, Sveučilištu Macquarie Sydney, Sveučilištu São Paolo, Hrvatskoj akademija znanosti i umjetnosti, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, Hrvatskom državnom arhivu, Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, Institutu za migracije i narodnosti, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Institutu za etnologiju i folkloristiku, Hrvatskoj matici iseljenika, medijskim kućama iz Brazila, Njemačke, Austrije i Švicarske…

Foto: HMI

U fokusu zbornika su tri desetljeća suvremenoga hrvatskog parlamentarizma. Riječju, iskorištena je prigoda za nova promišljanja o globalnom hrvatskome kulturnom zajedništvu u godini kada nam domovina, kao najmlađa članica Unije, predsjeda Vijećem EU i diči se Rijekom, Europskom prijestolnicom kulture 2020. Zborničke cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige sadrže informacijski zanimljive, znanstveno pouzdane i, što ne treba zanemariti, vrlo čitke studije o sportskim, kulturnim i društvenim zbivanjima u hrvatskoj emigraciji i u domovini.

U Znacima vremena zanimljivu, multiperspektivnu obradu teme o aktualnom stanju hrvatskih manjinskih zajednica u Europi iznio je Milan Bošnjak. U Kroatističkim obzorima pozornost s pravom pobuđuju naslovi Dvadeset semestara hrvatskoga internetskoga tečaja HiT 1 Marije Bošnjak i Lade Kanajet Šimić, i Književna ostvarenja s raznih meridijana Željke Lovrenčić.

Prvi podsjeća na činjenicu da je, napretkom tehnologije i njenog utjecaja na učenje i poučavanje, Matica u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, Sveučilišnim računskim centrom – Srce i uz potporu MZO-a pokrenula inicijativu za izradu prvoga internetskoga tečaja hrvatskoga kao inoga jezika u RH (HiT-1) koji je započeo s radom 2011.

Do proljeća 2020. održano je 20 semestara, a nastavu je pohađalo 210 polaznika iz 48 zemalja s više kontinenata. U drugome autorica Lovrenčić podastire više književnih ostvarenja i predstavlja osam pisaca iz prekooceanske dijaspore, osvrćući se usput i na recentnu knjižnu produkciju naših pisaca s migrantskom pozadinom s europskoga prostora, uključujući i povratnike u domovinu.

Jezikoslovaci Luka Budak iz Sydneyja i Vinko Grubišić iz Toronta u tekstu Dva franjevca u promicanju hrvatskoga jezika u Americi i Australiji opisuju zasluge dvojice svećenika u organiziranju hrvatskih prosvjetnih organizacija u emigraciji s ciljem promicanja hrvatskog jezika i kulture na dva kontinenta – Sjevernoj Americi i Australiji.

Fra Gracijan Biršić i fra Ljubo Krasić, kao što znamo, težili su jedino dobrobiti svoga naroda i njegove kulture. Uz brigu o učenicima i studentima, ovi su se franjevci brinuli i o metodološkoj izobrazbi nastavnika za rad u višekulturnom jezičnome okružju. Mostovi, prirodno, povezuju. Ovaj put Marijeta Rajković Iveta i Tea Horvatin pišu o visokoobrazovanim Hrvatima u Irskoj, njihovoj povezanosti s domovinom i njihovoj budućnosti.

Istraživanje autorica, temeljeno na intervjuima o prvim iskustvima hrvatskih migranata u Irsku nakon ulaska Hrvatske u EU, pokazuje veliku ulogu društvenih mreža u pomoći pri dolasku. Prilog Puljanina s brazilskom adresom Milana Puha Mali leksikon Hrvata u Brazilu pregledno sabire leksikografsku građu o našim iseljenicima u toj najmnogoljudnijoj zemlji Južne Amerike.

Prilog je izvorno objavljen u knjizi „Hrvatska u Brazilu nakon 1941.: treća faza useljavanja” koja je nedavno objavljena u São Paulu, a predstavljena je u siječnju u Hrvatskoj matici iseljenika.

Poglavlje Povjesnica, osim jubilejskih tekstova Ivice Miškulina Između velikih uspjeha i povremenih zastoja : 30 godina Hrvatske demokratske zajednice i Pokret hrvatske demokratske zajednice među iseljeništvom Marine Perić Kaselj, donosi i onaj Waltera F. Lalicha Nogometni klub Hajduk u Australiji 1949. godine. Istraživač iz Sydneyja zaključno naglašava kako je prvi Hajdukov poslijeratni posjet sunarodnjacima imao višestruki sportski i društveni značaj u tome povijesnom trenutku.

Zanimljivost poglavlja Duhovnost čini ponajprije napis emigrantskog publicista Stana Granica Izgradnja hrvatskih institucija vjere u Kanadi. Međusobna potpora između katolika i muslimana, pripadnika hrvatske etnokulturne zajednice u Kanadi, oživotvorila se u naporima cijele zajednice da se prikupe sredstva za osnivanje Hrvatskoga islamskog centra (HIC-a) u Torontu, koji je i otvoren 1975. Urednica zbornika Vesna Kukavica umješno je, govoreći o misionarima među pečalbarima u Njemačkoj, predstavila monografija „Hrvatska katolička misija Bielefeld u Nadbiskupiji Paderborn 1971. -2018.“ autora don Slavka Rake.

Koraljka Kuzman Šlogar u Baštini piše o hrvatskoj nematerijalnoj baštini online, a Ivana Hebrang Grgić i Ana Barbarić o virtualnoj bibliografiji periodike iz dijaspore. Sve podastrto govori u prilog tome kako nam je informatička revolucija u 21. stoljeću omogućila imati svijet na dlanu, odnosno virtualno istraživati daleke zemlje i gradove, pretraživati arhive i biblioteke te posjećivati muzeje…

Poglavlje Znanost donosi napise Tanje Rudež o uspješnim hrvatskim znanstvenicima u svijetu. U prvome piše o Zagrepčaninu Kristijanu Ramadanu, profesor na Oxfordu, koji je nedavno postao redoviti profesor molekularne medicine na tamošnjem Odjelu medicinskih znanosti i dobitnik nagrade za iznimno znanstveno postignuće i doprinos veterinarskoj struci u povodu 100. godišnjice Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu. U drugome piše o Anđeli Šarić, izvanrednoj profesorici na University College London (UCL) koja otkriva tajne Alzheimerove bolesti.

Nove knjige uvijek zaokružuju sjajnu cjelinu Matičina godišnjaka, pa to ni ove nije izostalo. Boris Beck u ovom poglavlju piše o u Zagrebu objavljenoj studiji hrvatske etnologinje Jasne Čapo. Monografija u izdanju naklade Durieux naslovljena je „Dva doma – Hrvatska radna migracija u Njemačku 1960-ih kao transnacionalni fenomen“.

Treba spomenuti i tekst Inovativni udžbenik iz Gradišća Miroslava Šašića koji piše o udžbeniku Povijest gradišćanskih Hrvatov akademika Nikole Benčića, te profesora Miroslava Šašića i Štefana Zvonarića, koji je HKD Gradišće objavilo 2018. u Željeznom.

Publikacije ovakvoga tipa sažimaju ono bitno, bitno za našu prosvjetu, kulturu i sport u inozemstvu; za leksikografiju, za nacionalnu bibliografiju iseljeničkih knjiga u domovini; kao i za hrvatsku digitaliziranu baštinu u kojoj mogu u realnome vremenu internetski uživati hrvatski ljudi daleko od domovine, kazala je, među inim, urednica Kukavica uz zahvalu autorima i suradnicima.

Podsjetimo i na to kako elektronička inačica Zbornika na Matičinu portalu danas ima više od 25 tisuća stranica, a tristotinjak suradnika HIZ-a čine jednu od najplodnijih autorskih mreža o hrvatskoj dijaspori 21. stoljeća.

Diana Šimurina Šoufek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari