Pratite nas

Balkan

I Rumunjska će blokirati Srbiju!?

Objavljeno

na

Bivši predsjednik Rumunjske Traian Basescu najavio je da bi Rumunji mogli blokirati ulazak Srbije u Europsku uniju ako Srbija ne bude potpuno poštovala bilateralni sporazum o zaštiti prava rumunjske manjine, javljaju rumunjska i mađarska novinska agencija Agerpress i MTI. Basescu je to izjavio na ljetnoj političkoj školi koja se održava u rumunjskom mjestu Izvoru Muresului, piše VečernjiList.

U vrijeme kad je Hrvatska blokirala otvaranje 23. i 24. poglavlja sa Srbijom službeni Bukurešt bio je među posljednjima koji je poslao svoju suglasnost za ta dva poglavlja. A i u ranijim prilikama, kad je Srbija napredovala u svojim pregovorima s EU, Rumunjska je na zatvorenim sastancima u Bruxellesu stavljala do znanja da želi vezivati napredak Srbije uz prava rumunjske manjine u Srbiji. Sada je prijetnja ulaganjem rumunjskog veta na ulazak Srbije u EU izrečena i javno, iz usta bivšeg predsjednika.

Za Bukurešt je problematično to što Srbija Vlahe koji žive u dolini rijeke Timok u istočnoj Srbiji smatra vlaškom manjinom, a Rumunji ih smatraju rumunjskom nacionalnom manjinom. Predstavnici Rumunja iz Timočke krajine zahtijevaju da službeni Bukurešt bude odlučniji u inzistiranju na primjeni sporazuma o zaštiti prava manjina potpisanog 2012. godine.

– Želimo da Srbija uđe u EU, ali želimo i da se mi priključimo EU s našim osnovnim pravima. Da imamo rumunjske škole, liturgiju na rumunjskom i rumunjski tisak – citira srpski dnevni list Blic Predraga Balaševića, potpredsjednika kulturne udruge “Ariadne Filum”, koja okuplja Rumunje i Vlahe iz Srbije. Uz Hrvatsku i Rumunjsku i Bugarsku ima uvjete za Srbiju na putu u EU.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Deset godina kosovske neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Kosovo obilježava 10 godina svoje neovisnosti, dan ponosa za etničku albansku većinu, iako Srbija i dalje odbija priznati njihovu suverenost, prenosi agencija AFP.

Već nekoliko dana glavni grad Priština ukrašen je plavo-žutim zastavama, uoči dvodnevnih svečanosti kojima će kulminirati koncert britanske pop-zvijezde, rođene Kosovarke, Rite Ore.

Sukob između srbijanskih snaga i Oslobodilačke vojske Kosova izbio je 1998. godine. U njemu je poginulo 13.000 ljudi, većinom Albanaca, a završio je 1999., nakon 11 tjedana zračnih udara NATO-a pod vodstvom SAD-a kako bi se primoralo Beograd da s Kosova povuče vojsku i policiju. Nakon povlačenja srbijanskih snaga, na Kosovu je uspostavljena misija UN-a i raspoređene snage NATO-a.

Kosovski parlament proglasio je neovisnost Kosova 17. veljače 2008.

Bio je to najsretniji trenutak za nas kao narod, izjavio je jučer, uoči svečanosti obilježavanja obljetnice, kosovski predsjednik Hashim Thaci.

Kosovo je dosad priznalo 115 država, a među 80 koje ga nisu su i Rusija, Kina, Indija, Indonezija, Brazil te pet država EU-a, uključujući Španjolsku i Grčku.

Europska unija je normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine postavila kao preduvjet za približavanje tih dviju država europskim integracijama . No, podsjeća AFP, taj je dijalog, inače počet 2011., gotovo mrtav već dvije godine. Srbija neće priznati Kosovo i posebno neće priznati neovisnost Kosova kako bi postala članica EU-a, poručio je ovaj tjedan ministar obrane Aleksandar Vulin. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je neodređeniji u tom pitanju, dok se Thaci nada sporazumu dviju strana već ove godine.

Navodeći kraj 2019. godine kao vremenski okvir za postizanje pravno obvezujućeg sporazuma, šefica diplomacije EU-a Federica Mogherini tvrdi da je realistično optimistična. Dvije su strane postigle dogovor o nekim pitanjima, poput slobode kretanja, ali dijalog koji je pokrenuo EU je zamro.

Američki predsjednik Donald Trump uputio je ohrabrujuću poruku Kosovu i čestitku na velikim koracima u snaženju suverenosti i multietničke demokracije. Ima još posla koji treba odraditi, ali pozdravljamo vaš napredak, poručio je Trump.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

SLAVEN LETICA: Spremaju li se doista Srbija i Republika Srpska za „novi regionalni rat za promjenu granica”?

Objavljeno

na

Objavio

Spremaju li se doista Srbija i Republika Srpska za „novi regionalni rat za promjenu granica“ kao što tvrdi ugledni srbijanski znanstvenik dr. Dušan Janjić – pita se Slaven Letica, sveučilišni profesor, inače poznati politički analitičar i kolumnist u povudu najava nekih zanimljivih zbivanja u susjedstvu. Komentar prof. Letice prenosimo:

Pisanje novog „memoranduma“ koji pripremaju Republika Srbija i Republika Srpska i koji je izvorno trebao zvati „Deklaracija o opstanku srpskog naroda“, po pisanju srbijanskih medija primaklo se kraju.

Čini se da će naziv dokumenta – kojeg je glavni pisac dekan Pravnog fakulteta u Beogradu prof.dr. Sima Avramović – na kraju biti dosta prozaično „Aneks sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama Republike Srbije i Republike Srpske“.

Ako je vjerovati srbijanskim novinarima, dokument u čijem pisanju, uz dr. Simu, sudjeluju dekan Filološkog fakulteta u Beogradu prof. dr Ljiljana Marković, profesor Pravnog fakulteta Mirko Vasiljević, predsednik Matice srpske Dragan Stanić te nekolicina lingvista, težište će imati na zaštiti i promicanju „Srba u rasejanju“, kako naši susjedi nazivaju ono što se nekada nazivalo prečanskim Srbima, a danas se najčešće naziva dijasporom.

„Aneks“ posebnu pažnju posvećuje: pravu „Srba u resejanju“ na upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma, pravu na izučavanje i nejgovanje srpske kulture, pravnu na izučavanje srpske povijesti/istorije i njegovanje srpske slobodarske tradicije, očuvanje nacionalne geografije, pravu na očuvanje i zaštitu srpskog kulturnopovijesnog/kulturnoistorijskog nasljeđa i pravnu na informiranje na srpskom jeziku.

„Aneks“ bi svečanu javnu promociju trebao imati na Dan državnosti Republike Srbije 15. veljače 2018. Prije toga trebala bi ga potpisati oba parlamenta – Vučićev i Dodikov.
Znatno prije potpisivanja i svećane promocije, „Aneks“ doživljava žestoku javnu kritiku, a najzanimljiviju od brojnih kritika uputio mu je poznati zannstvanik dr. Dušan Janjić.
Svoju je kritiku objavio u u crnogorskoj Pobjedi. Nakon što je kazao da Srbija ne bi trebala sudjelovati u pokušaju Milorada Dodika da „raspakira Dayton“, nastavio je: „To je opasno zato što bi usvajanje ove Deklaracije značilo da su politikom Srbije, ponovo zavladali, kao devedesetih godina prošlog vijeka, etnonacionalisti i šovinisti. Ako to stavimo u kontekst Kosova i Dačićevih priča o razgraničenju, onda je riječ o političkom signalu da Srbija sprema novi regionalni rat promjenom granica. To onda znači da ništa nijesu razumijeli, da nijesu htjeli da čuju, šta im je – povodom Dačića – rečeno iz Njemačke, SAD i regiona.“

Zaključio je: „To je onda poziv na grupisanje zarad nove preraspodjele moći na Zapadnom Balkanu i promjene granica. Istovremeno, to bi bila poruka: vas ne interesuju ovi drugi koji su učestvovali u dogovoru, na primjer Srbi u Hrvatskoj, Srbi iz Crne Gore. Ne vjerujem da će Vučić u to ući, jer on zna da je to političko samoubstvo.“
Izgleda da će biti zanimljivo na srbijanski Dan državnosti, a očigledno i prije njega.

U cijeloj je priči, zasad, dobro što se “Aneks” ne bavi hrvatskim Srbima koji su do daljnjega u “nadležnosti” dr. Milorada Pupovca i metropolita Porfirija koji veli “da se ne boje da budu ono što jesu”, što god to značilo.

Slaven Letica

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati