Pratite nas

Iz Svijeta

Rumunjska preuzela predsjedanje EU-om

Objavljeno

na

Rumunjska je s prvim danom 2019. godine, prvi put preuzela rotirajuće šestomjesečno predsjedništvo Europske unije, praćena sumnjom u spremnost za obavljanje te uloge i sve jačim kritikama Komisije u pogledu vladavine prava.

Šest mjeseci rumunjskog predsjedanja Vijećem EU-a bit će obilježeno iznimno važnim događajima, povijesnim izlaskom jedne zemlje članice, izborima za Europski parlament te summitom u Sibiuu, na kojem bi 27 zemalja članica trebale definirati obrise buduće Europske unije nakon izlaska Velike Britanije.

S rumunjskim predsjedanjem započinje novi predsjedički trio, u kojem su još Finska i Hrvatska i koje će predsjedati Unijom u sljedećih godinu i pol dana.

Predsjednički trio uveden je sporazumom iz Lisabona kako bi se osigurao kontinuitet rada u Vijeću EU-a. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju tog programa sve tri zemlje pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe.

Samo dva dana prije preuzimanja predsjedništva, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazio je sumnju u sposobnost Rumunjske za obnašanje te uloge.

“Rumunjska je tehnički dobro pripremljena za šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a, zahvaljujući, između ostaloga, učinkovitoj pomoći Komisije. Svejedno, mislim da vlada u Bukureštu nije u potpunosti razumjela što uključuje predsjedanje zemljama članicama EU-a.

Oprezni pregovarač mora biti voljan slušati druge i biti odlučan u tome da svoje interese ostavi po strani. Tu imam neke sumnje. Štoviše, unutarnja situacija u Rumunjskoj je takva da zemlja ne može nastupati jedinstveno u Europi. Zemlja treba biti ujedinjena kako bi mogla tražiti jedinstvo u Europi tijekom predsjedavanja Vijećem”, rekao je Juncker u intervjuu njemačkom list Welt am Sonntag.

Ne pamti se da je neki predsjednik Komisije tako kritizirao nastupajuće predsjedništvo. Junckeru neki zamjeraju takvu kritičnost, pogotovo nakon što je prije nekoliko dana pohvalno govorio o dosadašnjem austrijskom predsjedništvu, koje po nekima pohvale nije zaslužilo.

Savršena marioneta

Slogan rumunjskog predsjedništva je “Kohezija, zajednička europska vrijednost”. Rumunjska veleposlanica pri EU-u Luminita Odobsecu ističe da koheziju ovdje treba shvatiti u širem smislu kao težnju za jedinstvom država članica u suočavanju sa sadašnjim izazovima i u definiranju zajedničke budućnosti EU-a te u užem smislu, kao kohezijsku politiku, jedne od najvažnijih politika EU-a, čiji je cilj pomoći manje razvijenima da sustignu bogatije.

Za Rumunjsku je, kao i za sve članice koje su po razvijenosti ispod europskog prosjeka, pitanje kohezijske politike u budućem sedmogodišnjem proračunu, o čemu bi se politčka suglasnost trebala postići do kraja 2019. godine, iznimno bitno.

To će biti jedno jedno od ključnih pitanja u pregovorima o višegodišnjem proračunskom okviru, oko čega će se voditi velike bitke. Komisija je predložila smanjenje sredstava za kohezijsku politiku kako bi se više izdvojilo za nove prioritete poput migracija, sigurnosti, obrane i jačanja konkuretnosti.

Program rumunjskog predsjedništva sastoji se od četiri stupa, koji se temelje na dosadašnjim europskim strategijama: Europa konvergencije; sigurnija Europa; Europa kao jači globalni akter i Europa zajedničkih vrijednosti.

Unatoč sloganu svoga predsjedanja, Rumunjska će teško govoriti jednim glasom s obzirom na tešku kohabitaciju između predsjednika, proeuropski nastrojenog Klausa Iohannisa koji pripada desnom centru i čija je stranka članica EPP-a te vlade lijevog centra, čiji je stvarni šef Liviu Dragnea predsjednik Socijaldemokratske stranke (PSD) koju je 1990. utemeljio Ion Iliescu, bivši predsjednik države.

PSD je od osnutka jedna od dviju dominatnih stranaka u zemlji, a Dragnea je na njezinu čelu od 2015. On ne može biti premijer zbog sudske zabrane, jer je uvjetno osuđen za prijevare i namještanje izbora. Zadnja presuda protiv njega bila je ona iz lipnja kada je osuđen na tri i pol godine zatvora nakon što je otkriveno da je dvije žene držao na državnoj plaći iako su radile za stranku.

Dragnea se zato morao zadovoljiti mjestom predsjednika Zastupničkog doma, ali ga se smatra stvarnim šefom vlade. On je u razmaku od sedam mjeseci smijenio dvojicu premijera, a od siječnja 2017. na čelo vlade postavio je Vioricu Dancilu, koju kritičari nazivaju njegovom “savršenom marionetom”.

U zadnje dvije godine rumunjska vlada provodi reformu pravosudnog sustava, koja ide u smjeru ublažavanja kazni i razvodnjavanja borbe protiv korupcije, jednog od najvećih problema u zemlji, što je izazvalo velike prosvjede.

Vladajući kažu da žele spriječiti suce da zloupotrebljavaju svoju moć. U sklopu te reforme ustanovljen je posebni odjel unutar državnog odvjetništva zadužen za istrage protiv sudaca i tužitelja koji su počinili pogreške u obavljanju svoga posla.

Sredinom protekle godine parlament je izglasao djelomičnu depenalizaciju zlouporabe vlasti, smanjenje kazne za brojne prijestupe i kaznena djela, ublažavanje uvjeta za puštanje na uvjetnu slobodu, a početkom ove godine planira se izglasati amnestija za osobe “osuđene na temelju krivotvorenih dokaza”. Kritičari u zemlji ističu da Dragnea s tom uredbom želi očistiti svoje dosje.

Zbog napada na neovisnost pravosuđa i ugrožavanja vladavine prava, Europska komisija i zastupnici Europskog parlamenta u više su navrata upozoravali Rumunjsku da “ne slijedi loš primjer Mađarske i Poljske”.

Dragnea uzvraća na kritike i optužuje EU da se miješa u unutarnje stvari zemlje, a njegovi istupi sve više podsjećaju na politiku koju provodi mađarski premijer Viktor Orban.

Predsjednik prosvjeduje protiv premijera

Predsjednik Klaus Iohannis, pripadnik njemačke manjine u Rumunjskoj, izabran je 2014. godine i u stalnom je sukobu sa socijaldemokratskom vladom. On se u siječnju 2017. godine pridružio mnoštvu od nekoliko desetaka tisuća ljudi na ulicama, koji su prosvjedovali protiv ublažavanja kaznenog zakonodavstva.

Podnio je više tužbi pred Ustavnim sudom te odbio u nekoliko navrata imenovanje ministara i tužitelja, koje je predložila vladajuća većina. Socijaldemokrati ga optužuju da blokira rad vlade i krši ustav, a u nekoliko navrata su mu zaprijetili da će ga suspendirati.

I Iohannis je u studenome nakon iznenadne ostavke rumunjskog ministra za europske poslove Victora Negrescua, koji je bio zadužen za pripremu predsjedanja, rekao da zemlja nije spremna za predsjedanje.

“Sada je pet do 12, a mi smo potpuno nepripremljeni…ljudi koji se trebaju baviti poslom oko predsjedništva EU-a odlaze ili ih se smjenjuje”, rekao je Iohannis. Kasnije je povukao tu izjavu i rekao da je zemlja spremna za predsjedanje.

Rumunjska ima neku vrstu polupredsjedničkog sustava. Predsjednik predstavlja zemlju na sastancima Europskog vijeća, potpisuje zakone, ima pravo jednom odbiti zakon i zatražiti od parlamenta da ga ponovno razmotri, upućuje zakone na Ustavni sud, imenuje i razrješuje veleposlanike na temelju preporuke vlade i ministarstva vanjskih poslova, ali te preporuke nisu obvezujuće.

Pogoršanje odnosa između Bruxellesa i rumunjske vlade dolazi u najgorem trenutku, jer tijekom rumunjskog predsjedanja Uniju očekuje možda i traumatično napuštanje Velike Britanije, zatim pregovori o sedmogodišnjem proračunu te europski izbori, na kojima se očekuje veliki uspon euroskeptičnih stranaka.

Uza sve to, strahuje se da bi unutarnji problemi mogli odvratiti pozornost Rumunjske od europskih pitanja i onemogućiti je da bude neutralan i učinkovit posrednik u traženju kompromisa među članicama o brojnim pitanjima koja će biti na stolu.

Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora 2009. godine, koji je uveo stalnu funkciju predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a postalo je manje vidljivo, ali nije postalo nevažno.

Predsjedništvo koordinira rad zemalja članica i zastupa ih u tzv. trijalogu u kojem zajedno s Parlamentom i Komisijom kao predlagateljem zakona radi na usuglašavanju konačnog teksta zakona. Rotirajuće predsjedništvo je i dobra prigoda za promociju zemlje.

Rumunjska je zajedno s Bugarskom ušla u Europsku uniju 1. siječnja 2007. godine i ovo joj je prvo predsjedništvo. Te dvije zemlje jedine su članice koje su nakon ulaska podvrgnute posebnom monitoringu u području pravosuđa i unutarnjih poslova. To je bio kompromis između onih članica tadašnje Unije koje su tražile odgodu njihova ulaska zbog toga što nisu bile posve spremne za članstvo i onih koje su bile protiv odgode.

U sklopu toga monitoringa Europska komisija svakih šest mjeseci podnosi izvješća o njihovu napretku u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i, u slučaju Bugarske, borbi protiv organiziranog kriminala. Monitoring nije vremenski ograničen i neće biti ukinut sve dok Komisija smatra da je potreban. Ima dosta sumnji u učinkovitost toga mehanizma jer kritičari upozoravaju da nije donio očekivane rezultate.

U proteklih 12 godina članstva u Uniji, Rumunjska je prošla kroz veliku transformaciju zahvaljujući fondovima EU-a iako je i dalje vrlo loša u povlačenju europskih sredstava. Ujedno, unatoč snažnom rastu posljednjih godina i dalje je među najsiromašnijim članicama.

Oko 40 posto kućanstva u ruralnim područjima u Rumunjskoj danas je priključeno na vodoopskrbni sustav zahvaljajući europskim fondovima, a nakon pada komunističkog režima 1989. bilo ih je manje od jedan posto.

Poput drugih novih i siromašnijih članica Rumunjska je suočena s velikim odljevom stanovništva,koje koristi slobodu kretanja u Europskoj uniji. Procjenjuje se da je od pada komunizma Rumunjsku napustilo oko četiri milijuna ljudi ili dvadesetak posto stanovništva.

Odljev stanovništva, naročito iz ruralnih sredina, doveo je do nedostatka radne snage. S druge strane, oni koji su otišli znatno su pridonijeli jačanju kupovne moći svojih obitelji koje su ostale u zemlji – procjenuje se da su 2017. godine poslali u zemlju skoro četiri milijarde eura.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Europska unija zabrinuta zbog iranske zapljene britanskog tankera

Objavljeno

na

Objavio

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u subotu je iranskome kolegi Mohammadu Javadu Zarifu rekao da je “silno razočaran” zbog iranske zapljene britanskog tankera, a zabrinutost je izrazila Europska unija zbog opasnosti “nove eskalacije”.

“Upravo sam razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammedom Javadom Zarifom te izrazio silno razočaranje zbog toga što me u subotu uvjeravao da Iran želi smiriti situaciju, a čine suprotno od toga”, napisao je Hunt u objavi na Twitteru.

“Britanski brodovi moraju i bit će sigurni”, dodao je.

EU je u subotu izrazio “veliku zabrinutost” zbog zapljene britanskog tankera u Hormuškom tjesnacu te upozorio na opasnost “nove eskalacije”.

“U ionako napetoj situaciji ovakav tijek događaja povećava opasnost nove eskalacije i potkopava napore koji se u ovom času poduzimaju radi rješenja sadašnje krize”, dodaje diplomatska služba EU-a u priopćenju.

EU poziva sve na suzdržanost kako bi se izbjegle nove napetosti te poručio “Sloboda plovidbe mora biti poštivana u svim vremenima”.

Ranije u subotu i vlade Njemačke i Francuske pozvale su Iran da oslobodi naftni tanker Stena Imepro zaplijenjen u Hormuškom tjesnacu s 23 člana posade među kojima su državljani Filipina i Latvije koji traže oslobađanje svojih pomoraca.

Iranski Čuvari revolucije objavili su u petak da su zaplijenili tanker Stena Impero i priveli ga u Bandar Abas na što je Velika Britanija osudila taj “opasan” čin i pozvala britanske brodove da ne plove tim strateškim morskim prolazom u kojemu su zaredali incidenti.

Od 23 člana posade tankera u vlasništvu švedskog brodara, 18 je indijskih državljana, među njima kapetan, objavio je Iran. Službena Manila navodi da su ostali trojica ruskih pomoraca te po jedan Latvijac i Filipinac.

Filipinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak, pozivajući se na agenciju preko koje se Filipinac zaposlio na brodu, da su svi članovi posade živi i zdravi.

Latvijska ministrica vanjskih poslova potvrdila je da je među posadom i Latvijac i navela da njezina zemlja čini sve da oslobodi svojeg državljanina te priprema zahtjev Iranu da se o oslobodi cjelokupna posada tankera.

Sjedinjene Države već su u petak osudile nasilne metode Irana, a u subotu objavile da američki nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca prati stanje nakon iranske zapljene britanskog tankera te da je u stalnom kontaktu s američkim brodovima u tom području.

Ranije je iranska službena novinska agencija IRNA, pozivajući se na vojni izvor, prenijela da je tanker isključio lokator, ignorirao upozorenja Čuvara revolucije i plovio pogrešnim smjerom. Novinska agencija Fars je, pozivajući se na službene izvore, izvijestila da je tanker sudjelovao u nesreći s iranskim ribarskim brodom te je ignorirao njihove pozive u pomoć.

Vlasnik tankera, tvrtka Stena Bulk, odgovorila je da je tanker “u cijelosti poštivao sve propise o plovidbi te međunarodne propise”.

Objava o zapljeni u petak navečer slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadržavanje iranksog tankera Grace 1. Britanske pomorske snage su 4. srpnja zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.

Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.

Odnosi između Washingtona i Teherana pogoršali su se prošle godine kad je američki predsjednik Donald Trump odbacio međunarodni sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa postignut 2015. i uveo sankcije protiv Irana koje su naštetile gospodarstvu te zemlje.

Hormuškim tjesnacem prolazi trećina svjetske sirove nafte koja se prevozi morskim putem, a Iran je zbog napetosti sa Sjedinjenim Državama koje su mu obnovile sankcije već dao naslutiti da bi mogao zatvoriti taj strateški prolaz.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Vučić: Haradinajeva ostavka je politički trik

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je u subotu da “nema mjesta euforiji” zbog ostavke kosovskog premijera Ramusha Haradinaja koju je nazvao “političkim trikom”, ocijenivši da će se u dogledno vrijeme samo dodatno nastaviti pritisci na Srbiju da prizna neovisnost Kosova.

“Ostavka Ramusha Haradinaja je samo politički trik koji mu treba donijeti još veću popularnost. On sada postaje junak, a svi njegovi ostali politički rivali nedostojni njega, velikog vođe. Srbija mora reagirati smireno, razborito, odmjereno i bez euforije jer razloga za slavlje nema”, rekao je Vučić u obraćanju javnosti nakon što je u petak Haradinaj podnio ostavku uz obrazloženje da je pozvan u Haag kao osumnjičenik za zločine na Kosovu tijekom sukoba 1990-ih.

Premijer Kosova Ramush Haradinaj podnio je u petak popodne neopozivu ostavku i obrazložio je pozivom specijaliziranog vijeća u Haagu za zločine počinjene na Kosovu 90-ih da se javi na saslušanje u svojstvu osumnjičenika.

“Podnosim neopozivu ostavku na dužnost premijera Republike Kosova. Razlog je što sam dobio poziv specijaliziranog vijeća u Haagu kao osumnjičenik”, priopćio je Haradinaj, naglasivši kako u Haag “ne ide premijer Kosova pred sud, niti država Kosovo, nego ide Ramush Haradinaj kao običan građanin”.

Vučić je ocijenio da će Haradinaj sljedećeg tjedna otići u Haag, ali će ga “pustiti poslije 48 sati i vratit će se kao veliki heroj, a popularnost će mu rasti”, a život Srba na Kosovu “bit će još teži”.

“S druge strane, on (Haradinaj) time želi osigurati uvjerljivu pobjedu najtvrđe struje, a na izborima u rujnu ili listopadu učinit će sve da se vlada u Prištini formira bez srpske liste”, rekao je Vučić.

On je ocijenio da će to biti “veliko ujedinjavanje” unutar albanske političke scene na Kosovu i korak ka ujedinajvanju s Albanijom, ali da u tom razdoblju neće biti ukinute pristojbe Prištine na robu iz Srbije “koje su stvorile problem”.

Vučić je uvjeren u namjeru da “iz ove političke igre Haradinaj iziđe snažniji”, te da u toj preraspodjeli političkih snaga u Prištini “za Srbe mnogo mjesta nema”

Srbijanski predsjednik sugerirao je kako “nema razloga ni za radost, ni za euforiju” zbog posljedica koje dolaze poslije tog čina, a ponajprije zbog toga “kako će se Albanci i međunarodna zajednica odnositi prema srpskom narodu i Srbiji”.

“Plašimo se da politički razvoj događaja ide u smjeru daljnjeg odlaganja dijaloga između Beograda i Prištine”, rekao je Vučić.

Vučić je ocijenio i da će uslijediti još snažniji pritisci međunarodne zajednice na Srbiju “da prizna neovisnost takozvane Republike Kosovo”. Predsjednik Srbije istaknuo je da bi međunarodni pritisak za ukidanje kosovskih carinskih pristojbi “bio dobar signal koji bi značio otpočinjanje pregovora” i put ka miru i stabilnost.

“Ukoliko netko iz međunarodne zajednice ne napravi pritisak da se pristojbe ukinu, nema ništa od nastavka razgovora u Bruxellesu”, rekao je Vučić.

Srbijanski predsednik ponovio je da se zalaže za uspostavljanje ekonomske zajednice na zapadnom Balkanu.

(Hina)

 

Kosovski premijer podnio ostavku! Hitan sastanak Vučića i Dodika

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari