Pratite nas

Iz Svijeta

Rumunjska preuzela predsjedanje EU-om

Objavljeno

na

Rumunjska je s prvim danom 2019. godine, prvi put preuzela rotirajuće šestomjesečno predsjedništvo Europske unije, praćena sumnjom u spremnost za obavljanje te uloge i sve jačim kritikama Komisije u pogledu vladavine prava.

Šest mjeseci rumunjskog predsjedanja Vijećem EU-a bit će obilježeno iznimno važnim događajima, povijesnim izlaskom jedne zemlje članice, izborima za Europski parlament te summitom u Sibiuu, na kojem bi 27 zemalja članica trebale definirati obrise buduće Europske unije nakon izlaska Velike Britanije.

S rumunjskim predsjedanjem započinje novi predsjedički trio, u kojem su još Finska i Hrvatska i koje će predsjedati Unijom u sljedećih godinu i pol dana.

Predsjednički trio uveden je sporazumom iz Lisabona kako bi se osigurao kontinuitet rada u Vijeću EU-a. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju tog programa sve tri zemlje pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe.

Samo dva dana prije preuzimanja predsjedništva, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazio je sumnju u sposobnost Rumunjske za obnašanje te uloge.

“Rumunjska je tehnički dobro pripremljena za šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a, zahvaljujući, između ostaloga, učinkovitoj pomoći Komisije. Svejedno, mislim da vlada u Bukureštu nije u potpunosti razumjela što uključuje predsjedanje zemljama članicama EU-a.

Oprezni pregovarač mora biti voljan slušati druge i biti odlučan u tome da svoje interese ostavi po strani. Tu imam neke sumnje. Štoviše, unutarnja situacija u Rumunjskoj je takva da zemlja ne može nastupati jedinstveno u Europi. Zemlja treba biti ujedinjena kako bi mogla tražiti jedinstvo u Europi tijekom predsjedavanja Vijećem”, rekao je Juncker u intervjuu njemačkom list Welt am Sonntag.

Ne pamti se da je neki predsjednik Komisije tako kritizirao nastupajuće predsjedništvo. Junckeru neki zamjeraju takvu kritičnost, pogotovo nakon što je prije nekoliko dana pohvalno govorio o dosadašnjem austrijskom predsjedništvu, koje po nekima pohvale nije zaslužilo.

Savršena marioneta

Slogan rumunjskog predsjedništva je “Kohezija, zajednička europska vrijednost”. Rumunjska veleposlanica pri EU-u Luminita Odobsecu ističe da koheziju ovdje treba shvatiti u širem smislu kao težnju za jedinstvom država članica u suočavanju sa sadašnjim izazovima i u definiranju zajedničke budućnosti EU-a te u užem smislu, kao kohezijsku politiku, jedne od najvažnijih politika EU-a, čiji je cilj pomoći manje razvijenima da sustignu bogatije.

Za Rumunjsku je, kao i za sve članice koje su po razvijenosti ispod europskog prosjeka, pitanje kohezijske politike u budućem sedmogodišnjem proračunu, o čemu bi se politčka suglasnost trebala postići do kraja 2019. godine, iznimno bitno.

To će biti jedno jedno od ključnih pitanja u pregovorima o višegodišnjem proračunskom okviru, oko čega će se voditi velike bitke. Komisija je predložila smanjenje sredstava za kohezijsku politiku kako bi se više izdvojilo za nove prioritete poput migracija, sigurnosti, obrane i jačanja konkuretnosti.

Program rumunjskog predsjedništva sastoji se od četiri stupa, koji se temelje na dosadašnjim europskim strategijama: Europa konvergencije; sigurnija Europa; Europa kao jači globalni akter i Europa zajedničkih vrijednosti.

Unatoč sloganu svoga predsjedanja, Rumunjska će teško govoriti jednim glasom s obzirom na tešku kohabitaciju između predsjednika, proeuropski nastrojenog Klausa Iohannisa koji pripada desnom centru i čija je stranka članica EPP-a te vlade lijevog centra, čiji je stvarni šef Liviu Dragnea predsjednik Socijaldemokratske stranke (PSD) koju je 1990. utemeljio Ion Iliescu, bivši predsjednik države.

PSD je od osnutka jedna od dviju dominatnih stranaka u zemlji, a Dragnea je na njezinu čelu od 2015. On ne može biti premijer zbog sudske zabrane, jer je uvjetno osuđen za prijevare i namještanje izbora. Zadnja presuda protiv njega bila je ona iz lipnja kada je osuđen na tri i pol godine zatvora nakon što je otkriveno da je dvije žene držao na državnoj plaći iako su radile za stranku.

Dragnea se zato morao zadovoljiti mjestom predsjednika Zastupničkog doma, ali ga se smatra stvarnim šefom vlade. On je u razmaku od sedam mjeseci smijenio dvojicu premijera, a od siječnja 2017. na čelo vlade postavio je Vioricu Dancilu, koju kritičari nazivaju njegovom “savršenom marionetom”.

U zadnje dvije godine rumunjska vlada provodi reformu pravosudnog sustava, koja ide u smjeru ublažavanja kazni i razvodnjavanja borbe protiv korupcije, jednog od najvećih problema u zemlji, što je izazvalo velike prosvjede.

Vladajući kažu da žele spriječiti suce da zloupotrebljavaju svoju moć. U sklopu te reforme ustanovljen je posebni odjel unutar državnog odvjetništva zadužen za istrage protiv sudaca i tužitelja koji su počinili pogreške u obavljanju svoga posla.

Sredinom protekle godine parlament je izglasao djelomičnu depenalizaciju zlouporabe vlasti, smanjenje kazne za brojne prijestupe i kaznena djela, ublažavanje uvjeta za puštanje na uvjetnu slobodu, a početkom ove godine planira se izglasati amnestija za osobe “osuđene na temelju krivotvorenih dokaza”. Kritičari u zemlji ističu da Dragnea s tom uredbom želi očistiti svoje dosje.

Zbog napada na neovisnost pravosuđa i ugrožavanja vladavine prava, Europska komisija i zastupnici Europskog parlamenta u više su navrata upozoravali Rumunjsku da “ne slijedi loš primjer Mađarske i Poljske”.

Dragnea uzvraća na kritike i optužuje EU da se miješa u unutarnje stvari zemlje, a njegovi istupi sve više podsjećaju na politiku koju provodi mađarski premijer Viktor Orban.

Predsjednik prosvjeduje protiv premijera

Predsjednik Klaus Iohannis, pripadnik njemačke manjine u Rumunjskoj, izabran je 2014. godine i u stalnom je sukobu sa socijaldemokratskom vladom. On se u siječnju 2017. godine pridružio mnoštvu od nekoliko desetaka tisuća ljudi na ulicama, koji su prosvjedovali protiv ublažavanja kaznenog zakonodavstva.

Podnio je više tužbi pred Ustavnim sudom te odbio u nekoliko navrata imenovanje ministara i tužitelja, koje je predložila vladajuća većina. Socijaldemokrati ga optužuju da blokira rad vlade i krši ustav, a u nekoliko navrata su mu zaprijetili da će ga suspendirati.

I Iohannis je u studenome nakon iznenadne ostavke rumunjskog ministra za europske poslove Victora Negrescua, koji je bio zadužen za pripremu predsjedanja, rekao da zemlja nije spremna za predsjedanje.

“Sada je pet do 12, a mi smo potpuno nepripremljeni…ljudi koji se trebaju baviti poslom oko predsjedništva EU-a odlaze ili ih se smjenjuje”, rekao je Iohannis. Kasnije je povukao tu izjavu i rekao da je zemlja spremna za predsjedanje.

Rumunjska ima neku vrstu polupredsjedničkog sustava. Predsjednik predstavlja zemlju na sastancima Europskog vijeća, potpisuje zakone, ima pravo jednom odbiti zakon i zatražiti od parlamenta da ga ponovno razmotri, upućuje zakone na Ustavni sud, imenuje i razrješuje veleposlanike na temelju preporuke vlade i ministarstva vanjskih poslova, ali te preporuke nisu obvezujuće.

Pogoršanje odnosa između Bruxellesa i rumunjske vlade dolazi u najgorem trenutku, jer tijekom rumunjskog predsjedanja Uniju očekuje možda i traumatično napuštanje Velike Britanije, zatim pregovori o sedmogodišnjem proračunu te europski izbori, na kojima se očekuje veliki uspon euroskeptičnih stranaka.

Uza sve to, strahuje se da bi unutarnji problemi mogli odvratiti pozornost Rumunjske od europskih pitanja i onemogućiti je da bude neutralan i učinkovit posrednik u traženju kompromisa među članicama o brojnim pitanjima koja će biti na stolu.

Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora 2009. godine, koji je uveo stalnu funkciju predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a postalo je manje vidljivo, ali nije postalo nevažno.

Predsjedništvo koordinira rad zemalja članica i zastupa ih u tzv. trijalogu u kojem zajedno s Parlamentom i Komisijom kao predlagateljem zakona radi na usuglašavanju konačnog teksta zakona. Rotirajuće predsjedništvo je i dobra prigoda za promociju zemlje.

Rumunjska je zajedno s Bugarskom ušla u Europsku uniju 1. siječnja 2007. godine i ovo joj je prvo predsjedništvo. Te dvije zemlje jedine su članice koje su nakon ulaska podvrgnute posebnom monitoringu u području pravosuđa i unutarnjih poslova. To je bio kompromis između onih članica tadašnje Unije koje su tražile odgodu njihova ulaska zbog toga što nisu bile posve spremne za članstvo i onih koje su bile protiv odgode.

U sklopu toga monitoringa Europska komisija svakih šest mjeseci podnosi izvješća o njihovu napretku u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i, u slučaju Bugarske, borbi protiv organiziranog kriminala. Monitoring nije vremenski ograničen i neće biti ukinut sve dok Komisija smatra da je potreban. Ima dosta sumnji u učinkovitost toga mehanizma jer kritičari upozoravaju da nije donio očekivane rezultate.

U proteklih 12 godina članstva u Uniji, Rumunjska je prošla kroz veliku transformaciju zahvaljujući fondovima EU-a iako je i dalje vrlo loša u povlačenju europskih sredstava. Ujedno, unatoč snažnom rastu posljednjih godina i dalje je među najsiromašnijim članicama.

Oko 40 posto kućanstva u ruralnim područjima u Rumunjskoj danas je priključeno na vodoopskrbni sustav zahvaljajući europskim fondovima, a nakon pada komunističkog režima 1989. bilo ih je manje od jedan posto.

Poput drugih novih i siromašnijih članica Rumunjska je suočena s velikim odljevom stanovništva,koje koristi slobodu kretanja u Europskoj uniji. Procjenjuje se da je od pada komunizma Rumunjsku napustilo oko četiri milijuna ljudi ili dvadesetak posto stanovništva.

Odljev stanovništva, naročito iz ruralnih sredina, doveo je do nedostatka radne snage. S druge strane, oni koji su otišli znatno su pridonijeli jačanju kupovne moći svojih obitelji koje su ostale u zemlji – procjenuje se da su 2017. godine poslali u zemlju skoro četiri milijarde eura.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin u Srbiji: Podržat ćemo uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine o Kosovu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Moskva dijeli zabrinutost srpskog vodstva i građana Srbije zbog rješavanja kosovskog pitanja i zalaže se za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, ali utemeljeno na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, poručio je u četvrtak u Beogradu ruski predsjednik Vladimir Putin, a njegov domaćin srbijanski šef države Aleksandar Vučić naglasio je da bez Rusije neće biti rješenja za Kosovo i istaknuo kako će se prije postizanja bilo kakvog dogovora posavjetovati s ruskim predsjednikom.

Vučić je na tiskovnoj konferenciji poslije razgovora s Putinom i plenarnog susreta izaslanstava dviju država rekao kako ne može biti optimist, a drži da postizanje rješenja “nije blizu”, te da ga “nije realno očekivati u nekom skorijem roku”.

“Mi sve vrijeme pričamo o rješenju, ali ja sam realističan i ne mogu biti optimističan i govoriti o rješenju. U ovom trenutku ga ne vidim”, rekao je Vučić.

Srbija je spremna za razgovore i kompromise s Albancima, rekao je Vučić Putinu, ali i naglasio da “neće pristati na poniženje”.

“To sam rekao Putinu, nikome nećemo dopustiti da ponizi Srbiju”, istaknuo je Vučić i zahvalio na potpori Rusije na očuvanju integriteta i neovisnosti Srbije.

Vučić je Putina obavijestio i o taksama koje su Albanci uveli protiv Srbije, te o osnivanju vojske Kosova, a novinarima je prenio dojam da je Srbija “i u tom pogledu dobila značajnu podršku” ruskog predsjednika.

Predsjednik Rusije naglasio je da Moskva “dijeli zabrinutost srpskog vodstva i građana” u vezi s Kosovom, ocijenivši kako koraci koje je nedavno poduzela Priština mogu dovesti do destabilizacije Balkana.

Putin je naglasio da Rusija o Kosovu ima jasno stajalište i zalaže se za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, ali tako da se temelji na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.

Rusija je zainteresirana za stabilnu i sigurnu situaciju na Balkanu, ali su “kosovske vlasti poduzele neke provokativne akcije koje su dodatno pogoršale situaciju”, rekao je Putin.

On je kao primjer naveo odluku Prištine o formiranju kosovske vojske, što je ocijenio kršenjem Rezolucije 1244 koja “ne dopušta postojanje bilo kakvih oružanih postrojbi na Kosovu izuzev kontingenta UN-a”.

“Dijelimo zabrinutost Srbije, jer znamo da takvi potezi vode ka nestabilnosti na Balkanu. Naša potpora će se nastaviti”, poručio je Putin.

On je ocijenio da je u dijalogu Beograda i Prištine “EU posrednik, ali malo toga postiže”.

Ruski predsjednik je to ilustrirao ocjenom da se ne provodi ono što je dogovoreno, ukazavši da albanska strana nije ispunila obvezu o formiranju Zajednice srpskih općina, što je njezina obveza iz briselskog sporazuma.

Putin je poručio da odnosi Srbije i Rusije “nisu od jučer i od danas”, već traju stoljećima i imaju “duboke i čvrste korijene”, a dva naroda vezuje “duhovna bliskost”.

On je rekao da je s Vučićem danas “po tom partnerskom i prijateljskom ključu” razmotrio sve aspekte bilateralne suradnje i međunarodna pitanja.

“Između naše dvije zemlje postoji strateška suradnja, tradicionalna za naše zemlje i za naše narode”, rekao je Putin i ukazao je da su među vodećim temama bili trgovinski odnosi i investicije, naglasivši kako je robna razmjena dosegnula dvije milijarde dolara.

Putin je najavio daljnji razvoj suradnje u energetskom sektoru i na unaprijeđenju mreže plinske infrastrukture.

“Svim tim se jača energetska sigurnost Srbije i čitavog Balkana”, naglasio je Putin i poručio da je Rusija spremna u razvoj infrastrukture u Srbiji, među ostalim i u nastavak plinovoda “Turski tok” preko teritorija Srbije, uložiti “neophodne resurse” u iznosu od oko 1,4 milijarde dolara.

Putin je rekao da Rusija “priprema taj posao”, ali da on ne ovisi samo o njoj.

“Na kraju krajeva – sve će ovisiti o drugim zemljama, među ostalim i o zemljama EU-a”, izjavio je Putin na tiskovnoj konferenciji u Beogradu poslije razgovora s predsjednikom Srbije.

Uoči bilateralnih razgovora Putin je Vučiću uručio visoko rusko državno odličje. “Iskreno mi je drago da mogu odlikovati predsjednika Srbije ordenom Aleksandra Nevskog, povijesne ličnosti koja se visoko poštuje u našoj zemlji”, rekao je Putin uručujući odličje Vučiću “za veliki osobni doprinos razvoju suradnje s Ruskom Federacijom”.

“Znamo vas kao istinskog pristalicu najtješnjih odnosa Srbije i Rusije koji napreduju zahvaljujući i vašem angažiranju. Visoko cijenimo vaša principijelna stajališta i želim vam dobro zdravlje i nove uspjehe na državnoj funkciji”, rekao je ruski predsjednik.

Zahvaljujući na odličju, Vučić je na ruskom jeziku poručio da to priznanje “znači veliku čast, ali i odgovornost u budućem radu na širenju suradnje između Rusije i Srbije”.

Vučić je rekao i da Srbija neće zaboraviti Putinu veto koji je Rusija uložila u UN-u na pokušaj Velike Britanije da rezolucijom “Srbe proglasi genocidnim narodom”. Putin je tada “štitio istinu i pravdu i zato imamo i veliku odgovornost za sve što ćemo ubuduće raditi”, rekao je Vučić.

Tijekom posjeta ruskog šefa države potpisan je 21 bilateralni sporazum, memorandum i ugovor te prateći dokumenti o daljoj suradnji.

Vučić i Putin večeras su, zajedno s patrijarhom srpskim Irinejom, u Hramu Svetog Save u Beogradu postavili kockice u boji državnih zastava u mozaik koji u toj crkvi, najvećoj pravoslavnoj bogomolji na Balkanu, rade ruski umjetnici.

Putina su na platou ispred crkve dočekale i pozdravile tisuće ljudi pristiglih iz cijele Srbije čiji su dolazak organizirale “patriotske nevladine udruge” i Srpska napredna stranka putem svojih općinskih odbora.

Mediji su javili da je Putina dočekalo između 100.000 i 120.000 ljudi, a dužnosnik prometne policije izjavio je za RTS da je u Beograd iz unutrašnjosti stiglo oko 1.200 autobusa.

Posjetom Hramu Svetog Save završen je službeni jednodnevni posjet ruskog šefa države Srbiji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Putin danas u posjetu Srbiji, čuva ga 5.000 srpskih i 300 ruskih policajaca

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin dolazi u četvrtak u službeni posjet Srbiji gdje bi ga, kako je najavljeno, trebalo dočekati oko 70.000 ljudi iz cijele zemlje čiji će dolazak u prijestolnicu organizirati proruski „nevladin sektor i patriotske organizacije“, dok je vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) angažirala lokalne odbore diljem Srbije oko dolaska svojih članova i pristaša u Beograd.

Uz sigurnosne mjere na najvišoj razini, o Putinovoj sigurnosti će, kako je najavljeno, brinuti više od 5.000 srbijanskih policajaca i pripadnika tajnih službi te oko 300 do 350 ruskih pripadnika sigurnosti koji su, kako tvrde srbijanski mediji, ranije ovog tjedna već doputovali u Beograd.

Putina će u zračnoj luci Nikola Tesla dočekati domaćin, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, a svečani doček ruskom šefu države bit će priređen ispred Palače Srbija, u kojoj potom slijede razgovori Vučić-Putin, ministarski sastanci u širem formatu te susreti državnih izaslanstava.

U fokusu dvojice predsjednika bit će, među bilateralnim temama, i aktualna situacija u regiji, prije svega pitanje Kosova, čiju neovisnost Rusija ne priznaje i pruža potporu Srbiji u UN-u i međunarodnim organizacijama i institucijama.

Najavljeno je da će dvije zemlje potpisati dvadesetak sporazuma, memoranduma i protokola o suradnji, od gospodarstva i infrastrukture do znanosti i kulture.

Zbog Putinova posjeta Beograd će danas imati poseban režim prometa, brojne ulice bit će zatvorene, pojedine od njih još od srijede u 22 sata do večeras u 20 sati, a u svim gradskim školama je najavljena skraćena nastava.

Putinu u čast fontana na beogradskom Trgu Slavija, pored koje će proći na putu do Hrama Svetog Save, gdje ga očekuje mnoštvo građana iz cijele Srbije, bit će u bojama ruske i srpske nacionalne zastave – bijeloj, plavoj i crvenoj.

Skup građana iz cijele Srbije i Beograda, koji će ispred najvećeg pravoslavnog hrama na Balkanu pozdraviti ruskog šefa države, započet će u središtu srbijanske prijestolnice u ranim poslijepodnevnim satima, a Putinov dolazak pred Hram Svetog Save očekuje se nešto iza 18 sati.

Šef srpske države Aleksandar Vučić darovat će ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tromjesečno mladunče šarplaninca, autohtone pasmine sa Šar planine na Kosovu, tromjesečnog mužjaka čiji pedigre vodi sedam generacija unatrag.

“Riječ je o našoj najstarijoj autohtonoj pasmini, a zna se da predsjednik Putin upravo takve rase voli”, najavili su beogradski elektronički mediji, navodeći da će Vučić pokloniti Putinu i vrijednu pravoslavnu ikonu.
Putinov posjet pratit će oko 600 akreditiranih domaćih i inozemnih novinara, snimatelja i fotoreportera, a u izvješću iz Beograda agencija Associated Press napominje da Putin dolazi u svoj četvrti posjet Srbiji od 2001. godine.

Američka agencija je, prenoseći izvatke iz Putinova intervjua beogradskom tisku u srijedu uoči posjeta, istaknula njegovu ocjenu da “politika SAD i nekih zapadnih zemalja, koja ima za cilj da pojača njihovu dominaciju u regiji, predstavlja ozbiljan destabilizirajući faktor”.

Uoči Putinova posjeta u Beograd je u srijedu navečer već doputovao ruski šef diplomacije Sergej Lavrov, kojeg je u zračnoj luci Nikola Tesla dočekao njegov srbijanski kolega Ivica Dačić.

S Putinom u četvrtak stižu i ministri trgovine i rada Denis Manturov i Maksim Topilin, ministar za digitalni razvoj, veze i masovne komunikacije Konstantin Noskov te glavni direktor “Rosatoma” Aleksej Lihačov, objavio je ruski portal “Sputnjik” i najavio da će posjet ruskog predsjednika Beogradu pratiti “iz minute u minutu”, a izravni prijenos većine predviđenih sureta izravno će prenositi i Radio-televizija Srbije.

U svečanom dijelu posjeta, kako je najavljeno, ruski predsjednik predat će srbijanskom šefu države odličje Aleksandra Nevskog za doprinos suradnji dviju država, nakon čega bi se Putin i Vučić trebali obratiti medijima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari