Pratite nas

Iz Svijeta

Rumunjska želi lustraciju bivšeg komunističkog režima

Objavljeno

na

Četvrt stoljeća poslije pada Nicolaea Ceausescua Rumunjska sanja novu revoluciju koja bi trebala ovaj put valjano odraditi posao, a nade polaže u novog predsjednika koji bi trebao položiti prisegu baš na 25. obljetnicu prevrata, piše britanski list The Guardian.

Dok su se 1989. kao kula od karata urušavali komunistički režimi u Europi, činilo se da je rumunjska vrhuška čvrsto ukopana na vlasti. Tako je bilo sve do 22. prosinca kada su stotine običnih ljudi, koji su od oružja imali samo kamenje i hrabrost, upale u zgradu Centralnog komiteta u Bukureštu, desetljećima neprobojni simbol komunističke vlasti.

Okidač za akciju bilo je otvaranje vatre na prosvjednike koji su se 17. prosinca u Temišvaru usprotivili progonu mađarskog svećenika Laszla Tokesa zbog navodnog širenja nacionalne mržnje. Vojska i tajna policija pobile su tada desetke ljudi.

Njihova je brutalnost poput požara zahvatila Rumunjsku, a narod naviknut na pothlađenost, glad, oskudicu, strah i stegu, odvažio se na ulice. U tjedan dana svemoćni Ceausescu koji je četvrt stoljeća paranoidno kontrolirao zemlju, iščeznuo je s malih ekrana i pojavio se tek na snimkama improvizirana prijekog suda te kao mrtvo tijelo nakon strijeljanja.

Revoluciju pokreću idealisti, borci odrade posao, a oportunisti pokupe vrhnje

“Pomislila sam, o Bože, ubiti nekoga na sam Božić. Nije važno koliko su loši, taj dan trebalo bi slaviti život”, prisjetila se pjesnikinja, disidentica Ana Blandiana koja je godinama provela pod nadzorom komunističkih vlasti.

Snimke krvavih tijela komunističkog despota i njegove supruge obišle su svijet kao pobjednička deklaracija potpune revolucije. Nova stranica bila je otvorena, počelo je novo doba.

Dvadesetpet godina poslije, mišljenja su podijeljena. Mnogi se slažu da je smaknuće bračnog para Ceausescu bio prerani razlog za slavlje. Prijeki sud organizirali su komunisti iskoristivši narodnu pobunu da prigrabe poluge vlasti.

“Danas sam uvjeren da ideja revolucije niče u glavama idealista, borci je provedu, a oportunisti se njome okoriste”, kaže Dumitru Mazilu, komunistički disident.

Rumunjska bez lustracija

Mazilu, kojega je Ceausescu dao zatvoriti jer je Ujedinjenim narodima dostavio izvješće o ljudskim pravima, u samom je početku revolucije bio istaknuta osoba. Zatražio je da se visokopozicioniranim komunistima onemogući obnašanje visokih dužnosti, no ubrzo je bio marginaliziran kad je upitao čovjeka koji je postao predsjednik “Tko ste vi i što se radili zadnjih pet godina?”.

Novi predsjednik, Ion Iliescu te drugi bivši komunisti godinama su vodili vladu i još sjede u parlamentu. Bivši članovi sigurnosnih snaga i njihove obitelji obogatili su se privatizacijom, no obitelji žrtava bivšeg režima pravdu nisu dočekale.

Rumunjska je, uz Hrvatsku, jedna od malobrojnih zemalja bivšeg komunističkog bloka koje nisu provele lustraciju.

Romulus Rusan, direktor Memorijalnog centra za žrtve komunizma i otpora, objašnjava da su u revoluciji bile dvije skupine: oni koji su izvikivali “Dolje komunizam” i oni koji su izvikivali “Dolje Ceausescu”.

Pobijedili su ovi drugi i stvorili novi politički ustroj. Čak ni do danas nitko osim bračnog para Ceausescu nije proglašen krivim za to što je odigrao makar i najmanju ulogu u polja stoljeća terora i bijede komunizma.

Preko noći komunisti su prevrnuli kapute i nisu više bili komunisti, kaže 30-godišnja Christina Dan koja se nada “rađanju nove revolucije” te zaključuje: “Sve ove godine živjeli smo u iluziji slobode”.

Nijedna presuda za komunističke zločine

“Pognute se glave ne sijeku”, citira rumunjsku izreku Laura Stefan, stručnjakinja za pravosuđe i korupciju u bukureštanskom institutu The Expert Forum. Ističe da u Rumunjskoj nije ni bilo pokušaja procesuiranja krivaca jer su komunistička elita, sigurnosne službe i bogatuni izvrsno umreženi.

Ubojstvo diktatora Ceausescusa po prijekom postupku očit je primjer bezakonja. Pod pritiskom Europske unije rumunjsko se pravosuđe počelo reformirati, ali naglasak je na procesuiranju korupcije u postkomunizmu.

General Dan Voinea, tužitelj na Ceausescuovu suđenju, poslije je napravio karijeru tražeći pravdu za više od tisuću ljudi ubijenih u revoluciji. Voinea se ne kaje zbog svoje uloge u gruboj, ali po njegovu mišljenju pravednoj presudi diktatoru krvavih ruku. Uspio je toliko da budu izrečene kazne šačici zapovjednika koji su naredili vojsci da pucaju na prosvjednike.

No kako vrijeme prolazi, žrtve i počinitelji zločina od 50-ih godina do kraja Ceausescuova režima polako odlaze biološkim zakonom. Nade obitelji žrtava da će zločinci platiti za smrt njihovih najmilijih probudile su se odlukom Europskog suda za ljudska prava o nezastarijevanju zločina protiv čovječnosti. No u procesuiranju zločina komunizma nema pomaka. Popis gotovo 170 osoba koje treba istražiti objavljen je 2007., ali nijedna presuda nije donesena.

“Nekoliko je suđenja počelo, no potrebna je politička volja da se to dogodi”, kaže Cosmin Budeanca, predsjednik Instituta za istraživanje komunističkih zločina i sjećanje na Rumunje u egzilu. Kritičari mu zamjeraju da je i sam politički podobnik i da se ne žuri, a on uzvraća da nema dovoljno sredstava, ni specijaliziranih tužitelja za zločine protiv čovječnosti, niti dovoljno osoblja, da mu je pristup arhivu ministarstva pravosuđa nedostupan, a pristup arhivima ministarstva unutarnjih poslova i bivše tajne službe Securitate ograničen.

Nostalgija, selektivno pamćenje i novi san

Analitičarka Stefan tvrdi da nikad nije kasno da istina izađe na vidjelo jer “ne uspijemo li se nositi s prošlošću to će utjecati na to kakvo smo društvo danas”.

Tranzicijske nedaće, kriza i razočaranost hrane nostalgiju za Ceausescuovim vremenima, čak u populaciji koja nije upoznala nestašice, čekanje u redovima, političku propagandu i progon.

Više od trećine mladih rođenih nakon 1989., vjeruje da se u komunizmu živjelo bolje. Četvrtina mladih nije ni jedan školski sat učila o tome u školi. Stoga stručnjaci predlažu uvođenje učenja o komunizmu u obrazovni sustav i traženje odgovora na pitanje kako izbjeći ponavljanje takvih grešaka.

“Velika pobjeda komunizma je stvaranje ljudi bez pamćenja”, piše na ploči postavljenoj na memorijalnom institutu koji vode Blandiana i Rusan.

Novi predsjednik Klaus Ioahannis treba prisegnuti 22. prosinca, na 25. godišnjicu revolucije. Njegovi pristaše vjeruju da je on pravi čovjek koji će konačno završiti posao obećan prije četvrt stoljeća. Iohannis je politički autsajder koji je iznenadio pobjedom na izborima na kojima se pobjeda premijera Victora Ponte smatrala osiguranom.

Bivši učitelj i gradonačelnik manjeg grada, pripadnik etničke manjine, svoj uspjeh može zahvaliti Rumunjima iz dijaspore koji su satima čekali pred veleposlanstvima da bi glasali unatoč propisima koji su opstruirali njihove glasove. Takva odlučnost dijaspore zapalila je tisuće Rumunja u domovini te su izašli na ulici vičući “Dolje Ponta! Dolje komunizam”.

Prosvjednici koji su pomogli da Ioahannis bude izabran obećavaju da će promjena ovaj put biti stvarna i neće dopustiti da im drugi ukradu revoluciju.

“Potaknuli su pet milijuna ljudi da glasuju”, rekao je George Epurescu, predsjednik prosvjedne skupine Rumunjska bez njih i zaključio “To je opasno oružje, jer istina je, oni su dobili svoje glasove, ali su i probudili ljude”.

narod.hr/Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Slovačka neće ratificirati Istanbulsku konvenciju

Objavljeno

na

Objavio

Slovačka neće ratificirati europski sporazum o borbi protiv nasilja nad ženama, objavio je u četvrtak premijer Robert Fico, pojasnivši da će njegova zemlja ozakoniti mjere usmjerene prema sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, ali neće ratificirati Istanbulsku konvenciju koju smatra kontroverznim dokumentom.

U svibnju 2011. godine u Istanbulu je usvojena Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, dokument poznat kao Istanbulska konvencija.

Slovačka je dokument koji sadrži 81 članak, potpisala 2011., a ratifikacija u parlamentu bi bila sljedeći korak, no Fico je ustuknuo pred manjim koalicijskim partnerom i vjerskim skupinama.

Fico objašnjava da će Slovačka usvojiti zakon o borbi protiv nasilja nad ženama, ali da bi “kontroverzna” konvencija mogla doći u nesuglasje s ustavom, što bi vodilo do priznavanja istospolnih brakova.

Bratislava je ustavnim amandmanom iz 2014., koji brak definira kao zajednicu žene i muškarca, u stvari zabranila homoseksualne brakove. Ta zemlja također ne priznaje nikakav oblik istospolnog civilnog partnerstva.

“Europska konvencija, koja ima plemeniti cilj iskorjenjivanja nasilja prema ženama, bespotrebno dovodi u pitanje prirodne razlike između muškaraca i žena i naziva ih stereotipima”, kazao je Fico.

Koalicijska Slovačka nacionalna stranka (SNS) u četvrtak je priopćila da je spremna ići tako daleko i tražiti da Slovačka povuče svoj potpis s dokumenta.

Kritičarima u Istanbulskoj konvenciji smeta definicija roda kao “društveno oblikovanih uloga, ponašanja, aktivnosti i osobina koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce”.

Sredinom mjeseca je i Bugarska iz parlamentarne procedure povukla Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama zbog protivljenja koalicijskih partnera i vjerskih skupina.

Vlada desnog centra Bojka Borisova uputila je prošli mjesec tzv. Istanbulsku konvenciju na ratifikaciju u parlament, ali navodna rodna ideologija koju sadrži izazvala je veliko protivljenje u najsiromašnijoj zemlji Europske unije, koja njome i predsjeda ovo polugodište.

Uz Bugarsku i Slovačku, konvenciju među članicama EU-a nisu ratificirale Hrvatska, Mađarska, Češka, Grčka, Latvija, Litva, Luxembourg, Velika Britanija i Irska. Od članica Vijeća Europe, potpis su uskratile Island, Lihtenštajn, Rusija, Armenija, Azerbejdžan, Moldavija i Makedonija. (Hina)

Karolina Vidović Krišto za Kamenjar: Tri su ključna aspekta zašto je Istanbulska konvencija neprihvatljiva

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Slovenska vlada smijenila šefa glavnog stožera, ministrica zasad ostaje

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je prošlotjedna evaluacija NATO saveza pokazala da elitna bataljunska skupina slovenske vojske nije borbeno spremna za operativne zadaće, slovenska se vlada u četvrtak odlučila za smjenu vojnog vrha, ali ministrica obrane Andreja Katič, kojoj su zbog skandala također bile upućene kritike, ostaje na svom mjestu.

Predsjednik vlade obavijestio je javnost nakon redovne sjednice vlade da je smijenjen načelnik glavnog stožera u vojsci Andrej Osterman, a na njegovo mjesto postavljen Alen Geder, njegov dosadašnji zamjenik, ali je kritike uputio i vojnom vrhu i ministrici.

“Očito je da se u vojsci događaju stvari koje ni glavni stožer ni ministrica nemaju pod kontrolom”, kazao je Cerar na konferenciji za novinare, dodavši da će ministrica do kraja mandata vlade zadržati svoj položaj, ali da mu u roku od mjesec dana mora referirati o mjerama koje je poduzela da se operativna sposobnost elitnog dijela vojske popravi, kako se slični skandali ubuduće ne bi događali.

Bataljunska skupina slovenske vojske prošlog je tjedna imala vježbu u sklopu evaluacije sposobnosti za operativno djelovanje na terenu prema NATO standardima, ali nije zadovoljila kriterije, što je izazvalo skandal u javnosti i stručnim vojnim krugovima.

MInistrica se branila da je o svemu doznala iz medija i da o tome da će biti održava evaluacijska vježba nije niti znala, za što je okrivila glavni stožer.

Na kritike da je loša spremnost bataljuna, koji se u zadnjih godinu i pol dana za buduće operativno djelovanje po najvišim standardima pripremao i na inozemnim poligonima, kriva i loša opremljenost vojske, fluktuacija boljeg kadra te male plaće vojnika i časnika, što se čulo iz sindikata vojnika, odazvao se i premijer Miro Cerar, ustvrdivši da je njegova vlada učinila sve da se to stanje popravi.

Cerar je čak aludirao da je u tom smislu došlo i do sabotaže na evaluacijskoj vjažbi.
“Pretpostavljam da je do slabe ocjene došlo i zato da se naša vojska namjerno ponizi”, kazao je Cerar.
Još u srijedu je na skandal u vojsci reagirao i predsjednik države Borut Pahor, zatraživši da ga se ubuduće o svim pripremama i stanju u vojnim redovima redovno informira.

Pahor je zadnje dvije godine dosta rezervirano ocjenjivao spremnost vojske, nezadovoljan njenim godišnjim izvješćima, te govorio da ona u sadašnjem stanju i s postojećim kapacitetima ne bi mogla rješavati kritične situacije ni u slučaju većih elementarnih nesreća, a kamoli kriza ili međunarodnih konflikata, što su mu znali zamjerati kao pretjerivanje.

(Hina)

Elitna skupina slovenske vojske nije zadovoljila NATO standarde

facebook komentari

Nastavi čitati