Pratite nas

Politika

Rusi postavili ultimatum Ukrajini: ‘Predajte se do 04:00 ujutro ili napadamo!’

Objavljeno

na

17:10 Vladimir Putin promatrao je tijek posljednjeg dana vojnih vježbi koje je naredio još 26. veljače. Vježbe su održane nedaleko grada Viborga na granici s Finskom.

17:00 Predsjednik ruskog parlamenta, Sergej Nariškin, kaže kako ‘nema potrebe’ za slanjem ruskih oružanih snaga u Ukrajinu.

16:50 Ruski premijer Dmitrij Medvedev rekao je u poslijepodnevnim satima kako Rusija nastavlja s planovima izgradnje mosta koji će direktno povezivati rusku regiju Krasnodar s Krimom. O izgradnji ovog mosta raspravlja se već godinama.

UŽIVO:

16:15 Ruska crnomorska flota postavila je ukrajinskim snagama na Krimu ultimatum prema kojem im do 04:00 sata ujutro daju vremena da se predaju u protivnom će ih napasti. Ovaj ultimatum izdao je zapovjednik flote Aleksandar Vitko. ‘Ako se ne predaju do 04:00 sata bit će pokrenut napad na jedinice oružanih snaga diljem Krima’, rekao je Vitkov.

BhyuvoGIAAE

14:44 Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je optužbe da se Rusija ponaša agresivno prema Ukrajini i optužio Zapad da svoje geopolitičke kalkulacije stavlja ispred sudbine ukrajinskog stanovništva. ‘Pozivamo na odgovornost, neka se stave na stranu geopolitičke kalkulacije i da se, iznad svega, na prvo mjesto stave interesi ukrajinskog stanovništva’, kazao je Lavrov na sastanku o ljudskim pravima u UN-u u Ženevi.

‘Dobivamo informacije da se pripremaju nove provokacije, uključujući i protiv Crnomorske flote’, rekao je šef ruske diplomacije. Pozvao je sve strane da se drže sporazuma koji su 21. veljače pod posredništvom EU-a potpisali bivši predsjednik Viktor Janukovič i oporbeni čelnici.

14:30 U Ženevi je i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon koji je pozvao Rusiju da se suzdrži od poteza koji bi mogli dodatno povisiti napetosti i zatražio da se poštuje ukrajinski suverenitet. ‘Vitalno je potpuno poštovati i zaštititi ukrajinsku neovisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet’, rekao je. Zatražio je ‘izravan dijalog’ svih strana i poručio im da ‘smanje napetosti’.

13:27 Ukrajina je proglasila mobilizaciju za rat, a SAD je zaprijetio da će gospodarski izolirati Rusiju nakon što je predsjednik Vladimir Putin izjavio kako imaju pravo braniti svoje interese te da su Rusi u Ukrajini ugroženi. Riječ je najvećem podizanju tenzija Moskve i Zapada od Hladnog rata.

Ukrajinsko ministarstvo obrane u nedjelju je naredilo novačenje ljudi starih do 40 godina te punu pripremu oružanih snaga. Ruske snage sada imaju potpunu operativnu kontrolu na Krimu s više od 6.000 pripadnika zračnih i pomorskih snaga, obznanio je kasno sinoć izvor iz Obamine administracije. ‘Nema sumnje kako se pripremaju za okupaciju’, rekao je izvor.

Visoki dužnosnik izjavio je kako je predsjednik Obama telefonski razgovarao s Angelom Merkel i istaknuo kako je Rusija ‘potpuno nezakonito’ upala na Krim. Također, Vladimir Putin prihvatio je prijedlog njemačke kancelarke Angele Merkel za osnivanjem ‘misije za otkrivanje podataka’ kako bi se uspostavio politički dijalog. Misiju će vjerojatno voditi OSCE.

A dio visokih ukrajinskih dužnosnika na Krimu prisegao je na vjernost autonomnoj krimskoj republici. Ruski premijer Dmitri Medvedev na svom je Facebook profilu objavio kako su ukrajinske vođe ilegalno preuzele vlast te je predvidio kako će njihova vladavina završiti ‘novom revolucijom’ i novim krvoprolićem.

9:33 Rusija ne želi rat s Ukrajinom,a zeleno svjetlo ruskog parlamenta za vojnu intervenciju u Ukrajini prije svega je namijenjeno pokazivanju ozbiljnih namjera Kremlja, izjavio je pomoćnik ruskog ministra vanjskih poslova Grigorij Karasin. ‘Uvjeren sam da nitko u Rusiji ne želi rat’, dodao je on. ‘Protiv smo korištenja takve terminologije kad se govori o odnosima s Ukrajinom koja nam je bliska’, naglasio je on. Napao je zapadne zemlje koje su zaprijetile isključivanjem Rusije iz G8.

‘Podržavat ćemo sve snage sklone jačanju naših bilateralnih odnosa, tim više što od tih odnosa ovisi stabilnost u Europi. Zapadni političari koji nas sada tretiraju kao ništarije moraju to razumjeti’, kazao je Karasin. Glede odluke Vijeća federacije da dopusti ruskim snagama intervenciju u Ukrajini, ‘mislimo da će ta odluka vratiti razumu brojne osobe i pokazati ozbiljne namjere Ruske Federacije’, naglasio je on. Valentina Matvjenko, predsjednica ruskog Senata koji je u subotu dao zeleno svjetlo ruskim oružanim snagama u Ukrajini, također je odbacila ideju o ratu. ‘Nikad neće biti rata među nama. Mi smo bratski narodi‘, kazala je ona u istoj emisiji.

8:33 Amerikanci kažu da Moskva ima potpunu kontrolu nad poluotokom Krimom. Američki državni tajnik John Kerry doputovat će u utorak u Kijev kako bi podržao nove ukrajinske vlasti nakon ruske ‘okupacije’ Krima, zbog koje je Washington počeo uvoditi mjere protiv Moskve.

8:18 Ukrajinski graničari tvrde da im Rusija na nekim dijelovima Krima blokira mobilne komunikacijske linije. Također tvrde da je došlo do pregrupiranja mornarice na području oko Sevastopolja.

8:14 Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sastat će danas s glavnim tajnikom UN-a Ban ki Moonom u Ženevi.

dnevnik.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari