Pratite nas

BiH

Rusija će vratiti dug BiH od 125 milijuna dolara

Objavljeno

na

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda i zamjenik ministra financija Ruske Federacije Sergej Storchak potpisali su danas u Moskvi Sporazum o reguliranju obaveza bivšeg SSSR-a po obračunima u vezi s robnim prometom između SSSR-a i bivše SFRJ.

Prema ovom sporazumu, cjelokupan klirinški dug od 125.157.834 američka dolara bit će vraćen u novcu, a Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH prethodno su prihvatili usuglašeni prijedlog Sporazuma i nakon današnjeg potpisivanje slijedi procedura ratifikacije.

Ministar Bevanda izrazio je zadovoljstvo što je nakon duže od deceniju riješeno ovo pitanje, te zahvalio Vladi i Veleposlanstvu Ruske Federacije koji su uložili napore da ovaj proces bude završen na najbolji mogući način.

– Izuzetno sam zadovoljan činjenicom što smo jedina zemlja bivše SFRJ koja će dug naplatiti u gotovini, a ne u robama kako su to uradili u drugim državama regije.

Važno je da smo se u ovom procesu izdigli iznad politike i da smo uz unutarnje konzultacije i dogovore, te uz dobru volju Ruske Federacije, došli do rješenja koje je povoljno za sve u BiH – kazao je ministar Bevanda nakon potpisivanja ugovora.

Podsjetio je da način raspodjele proističe iz Zakona o raspodjeli, namjeni i korištenju financijskih sredstava dobijenih po Anexu ”C” Sporazuma o pitanjima sukcesije, što su prethodno prihvatile entitetske vlade.

Prema važećim zakonski propisima raspodjela od naplate klirinškog duga bit će raspoređena tako što će Federaciji BiH biti doznačeno 58 posto ili 72.591.543,94 američkih dolara, Republici Srpskoj 29 posto ili 36.295.771,97, institucijama BiH deset posto ili 12.515.783,44 i Brčko Distriktu BiH tri posto ili 3.754.735,03 američkih dolara.

Danas je potpisan i ugovor između Centralne banke BiH i Vnješekonom banke Ruske Federacije o tehničkom načinu evidentiranja i obračuna u okviru osnovnog Sporazuma, a ugovor su potpisali guverner Centralne banke BiH Senad Softić i zamjenik predsjedatelja Vnješekonombank Anton Staroselski.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatima u BiH su ukinuti deseci prava

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo je posve nepoznata činjenica kako je, uz daytonske pregovore 10. studenog 1995. godine, dakle 11 dana prije završnog sporazuma o obustavi rata, potpisan tzv. Daytonski sporazum o provedbi FBiH (DAIF), koji je imao jednaku snagu u međunarodnom pravu kao i sam daytonski mirovni okvir za BiH. Upravo taj je sporazum najviše narušen na štetu Hrvata i svi izvori nepravdi danas proizlaze iz njega. Nisu te promjene donijeli ni nametnuli bošnjački političari, nego međunarodni dužnosnici, čime su omogućili političarima iz ovoga naroda da pokušaju realizirati san o bošnjačkoj državici, piše Večernji list BiH.

Stranci sekundirali

Slično bi se vjerojatno ponašali i malobrojniji Hrvati da su, primjerice, Wolfgang Petritsch, Paddy Ashdown i svi nasljednici na čelu međunarodne uprave omogućili tada ipak legalnu odredbu iz Ustava Federacije BiH o mogućnosti političkog povezivanja županija, što bi vjerojatno vodilo stvaranju hrvatskog entiteta. No, umjesto toga, međunarodna se zajednica, čiji rad modelira Vijeće za provedbu mira, opredijelila poduprijeti samo jednu stranu. Hrvatima nisu ukidana samo politička, nego su čak i korištenjem sile i nasilja ukidana i kulturna prava, pa čak i financijska.

Sve je započelo projektom 2000. godine o izmjenama izbornih pravila na inicijativu Misije OESS-a. Te su izmjene o načinu biranja izaslanika za Dom naroda za odmah omogućile na sljedećim izborima da bošnjačke stranke i zastupnici mogu birati Hrvate. To je dovelo do vlasti Alijanse za promjene koja je, uz Željka Komšića, simbol majorizacije Hrvata. S Alijansom je ignorirana politička volja 90 posto Hrvata u ovoj zemlji.

Hrvati su se nakon toga pobunili, izveli vojsku iz vojarne. Smijenjeno je cijelo političko vodstvo, a kako bi ugasili pobunu, uz pomoć tenkova uništena je Hercegovačka banka, koja je u tome trenutku držala kralježnicu platnog prometa BiH s više od 30 posto, a ova odluka je teško pogodila i gospodarstvo Hrvata.

Nedugo nakon toga ušutkana je i tada najutjecajnija hrvatska televizija Erotel u BiH, čije su odašiljače ugasili pripadnici “mirovnih snaga”. Upravo u tome razdoblju pokušalo se s gašenjem jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku u BiH, ukidanjem obrazovanja na hrvatskom jeziku… Sve to bila je priprema za završni udarac – tzv. ustavne promjene u Federaciji BiH koje su Hrvate svele na poziciju manjine, nakon čega se grčevito bore za svoja prava.

Isisano milijardu maraka

U Vladi Federacije BiH Hrvati više nisu imali osam nego pet ministara, izgubili su paritet i konsenzus u odlučivanju. Najteži je pak udar na Dom naroda koji je ostao posljednja brana za manje brojne narode. Naime, umjesto odlučivanja natpolovičnom većinom u svakome klubu, Petritsch je omogućio da se s trećinom u svakome klubu može izabrati izvršna vlast. Omogućavanje uspostave takvih krnjih vlasti debelo su zloporabile bošnjačke političke strukture za isplatu dugovanja rudarima i propalim tvrtkama s bošnjačkih područja otimanjem prihoda hrvatskim županijama ili općinama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Migranti provaljuju u obiteljske kuće u Čapljini

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija

Sedmorica ilegalnih migranata provalila su u noći na utorak u obiteljsku kuću nedaleko Čapljine kako bi se skrili od zime što je drugi takav slučaj u posljednja dva dana zbog čega stanovnici strahuju od masovnih provala.

Kako su u utorak potvrdili iz policije u Čapljini, sedmorica migranata iz Libije i Pakistana su razbila prozor te se smjestili u obiteljsku kuću u čapljinskom naselju Vrgorac.

Jutros je trojicu na spavanju zatekla vlasnica kuće koja je odmah izvijestila policiju. Oni su izjavili kako su četvorica migranata napustili kuću kako bi na bankomatu podigli novac.

Migranti nisu posjedovali nikakve dokumente, te su nakon kraćeg vremena predani službi za poslove sa strancima.

Po navodima iz policija sličan incident se dogodio prije dva dana kada su u još jednoj kući u Čapljini vlasnici pronašli migrante.

Po navodima koje su migranti dali policiji oni nastoje stići do Bihaća kako bi pokušali prijeći u Hrvatsku i nastaviti put prema zapadnim zemljama Europske unije.

U napuštene kuće smještaju se privremeno kako bi se skrili od hladnoće.

(Hina)

 

Davor Domazet Lošo: Migrantska kriza je jedan globalni plan, kojemu je namjera razoriti kršćanski identitet Europe

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari