Pratite nas

Iz Svijeta

Rusija nezadovoljna angažmanom Hrvatske u Ukrajini

Objavljeno

na

Moskva je izrazila zabrinutost zbog kontakata između ukrajinskih i hrvatskih dužnosnika u vezi “povrata nekontroliranih područja” na istoku Ukrajine, što je, kako tvrdi ruska strana, suprotno mirovnim sporazumima iz Minska, prenose u subotu ruski mediji priopćenje ministarstva vanjskih poslova u Moskvi.

Kako javlja TASS, Kijev je krajem kolovoza ugostio bivšu hrvatsku ministricu pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt, bivšeg ministra unutarnjih poslova Joška Morića i bivšeg voditelja Ureda hrvatske vlade za prognanike i izbjeglice Lovru Pejkovića.

“Prema trenutnim informacijama objavljenim u medijima, na sastancima se raspravljalo o pitanju ‘povrata nekontroliranih područja’ na temelju iskustva Hrvatske iz 90-ih godina”, stoji u priopćenju ruskog ministarstva.

Radi se o “negativnom iskustvu” s obzirom da su hrvatske vojne operacije 1995. rezultirale s 250.000 srpskih izbjeglica i brojnim poginulima, dodaje se u ruskom priopćenju u kojem se aludira na vojnu operaciju “Oluju” kojom je u ustavno-pravni poredak vraćen cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije.

“Bilo kakvo spominjanje vojnih scenarija prema Donbasu posebno se čini pogrešnim i nemoralnim u trenutku kada je u prvim danima škole ‘normandijska kontaktna skupina’ uspjela dogovoriti prekid vatre”, nastavlja se u priopćenju.

‘Normandijska četvorka’ je skupina koju čine predstavnici Njemačke, Rusije, Ukrajine i Francuske i koja pokušava razriješiti stanje na istoku Ukrajine.

Ruski MVP ističe da Moskva želi njegovati prijateljske odnose s Hrvatskom i poziva Zagreb da “upotrijebi sve mogućnosti i potakne Kijev na ustrajnu i potpunu primjenu sporazuma iz Minska kako bi se na miroljubiv način i uz stvaranje uvjeta za održivu stabilizaciju stanja na ukrajinskom jugoistoku što prije riješila unutarnja ukrajinska kriza”.

Vesna Škare-Ožbolt, Joško Morić, Zdravka Bušić i Lovro Pejković su članovi radne skupine hrvatske vlade za suradnju Hrvatske i Ukrajine koji su tijekom dvodnevnog radnog posjeta Kijevu predstavili hrvatski model uspješne i mirne reintegracije ukrajinskog teritorija, po uzoru na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.

Na konferenciji za novinare u petak istaknuli su da Hrvatska ništa ne čini mimo procesa iz Minska te, kako je rekla Bušić, da “nema nikakvu skrivenu agendu”.

“Čitav pokušaj da prenesemo naša iskustva nimalo nije izvan granica onoga što smo već vidjeli i što zapravo žele ostvariti i svi ostali. Da jednom zatvorimo to pitanje: postoji li nešto što bi iritiralo naše prijatelje u Rusiji? Ne!”, kazala je Bušić.

Joško Morić je objasnio da se posjet odvijao u okviru činjenica da je, “s jedne strane, Ukrajina subjekt međunarodno-pravnih i političkih odnosa u svojim međunarodno priznatim granicama, a s druge strane da su predsjednici Ruske Federacije, Ukrajine i Francuske te kancelarka Njemačke potvrdili da poštuju integritet i teritorijalni suverenitet Ukrajine i da čvrsto vjeruju da mirno rješenje problema nema alternativu”.

“Mi nismo bili u Kijevu s figom u džepu (…) ono što smo radili i govorili u Kijevu možemo raditi i govoriti i u Donjecku, Lugansku, Moskvi ili Berlinu”, kazao je Morić.

“Hrvatska ima i moralnu obvezu pokušati pomoći u uspostavi mira na ukrajinskom istoku”

Škare-Ožbolt je predstavljajući model mirne reintegracije Podunavlja ukrajinskoj strani predstavila hrvatska iskustva u provedbi demilitarizacije prostora, uspostavi prijelazne policije, primjeni oprosta, održavanju lokalnih izbora, ukratko – uspostavi normalizacije života.

Ona smatra da Hrvatska ima i moralnu obvezu pokušati pomoći u uspostavi mira na ukrajinskom istoku i ističe da je mirna reintegracija Podunavlja, od “početka do kraja, bila najuspješnije UN-ova mirovna misija”.

“Dobro je to poznato i Moskvi i Kijevu”, kazala je Škare-Ožbolt, podsjećajući da su u mirovnoj misiji UN-a u Hrvatskoj sudjelovali i ruski i ukrajinski vojnici.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja je proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda ustanovilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UNTAES) započelo je 15. siječnja 1996. a završilo 15. siječnja 1998. kada je hrvatsko Podunavlje (odnosno istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), vraćeno u ustavno-pravni poredak RH.

Radi omogućavanja povratka i pomirbe na području pod prijelaznom upravom UN-a, u listopadu 1997. godine osnovan je Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja, ubrzanog povratka i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske, čijom je predsjednicom imenovana tadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vesna Škare-Ožbolt.

UNTAES je jedinstveni primjer uspješno okončane UN-ove misije uspostave mira, povratak hrvatske uprave na područja koja su od početka devedesetih bila pod kontrolom pobunjenih hrvatskih Srba. Misija nije polučila masovni odlazak lokalnog srpskog stanovništva.

Članovi radne skupine tvrde da za hrvatski model mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja vlada veliki interes u UN-u u cilju rješavanja problema od Gruzije i Iraka do Sirije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Krstičević predstavio sustav domovinske sigurnosti na sveučilištu Rider u SAD-u

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Pete Borg

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević u ponedjeljak, 21. svibnja 2018. održao je predavanje na Rider Sveučilištu u američkom gradu Lawrencville na temu „Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske“.

Službeni posjet Sjedinjenim Američkim Državama ministar Krstičević započeo je predstavljanjem Strategije nacionalne sigurnosti i koncepta sustava Domovinske sigurnosti američkim studentima, pripadnicima američke vojske i gostima, koji su izrazili zadovoljstvo održanim predavanjem, priopćio je MORH

Ovo je prvi put da je Strategija nacionalne sigurnosti i hrvatski pristup sustava Domovinske sigurnosti predstavljen u Sjedinjenim Američkim Državama.

Predavanju ministra Krstičevića prisustvovali su predsjednik Sveučilišta Rider Gregory Dell’Omo, dekan Boris Vilić, nastavnici i studenti s Rider Sveučilišta, studenti veterani (bivši pripadnici američke vojske), predstavnici vojnih postrojbi iz McGuire Air Force Base i 621. Air Mobility Advisory Group, predsjednik nacionalne federacije Hrvata u Sjedinjenim Američkim Državama (National Federation of Croatian Americans) Steve Rukavina, članovi Hrvatske zajednice iz New Yorka i Philadelphie, te diplomatsko osoblje iz veleposlanstava RH u Washingtonu i New Yorku.

Tom prigodom, ministar Krstičević je u obraćanju američkim studentima, koji su pokazali veliki interes za hrvatski koncept sustava domovinske sigurnosti, istaknuo:

„Ponosan sam što sam na ovom američkom sveučilištu imao prilike predstaviti svoju Hrvatsku koja je, kao što mi je rekao moj kolega, američki ministar James Mattis, mala zemlja koja se bori znatno iznad svoje kategorije.

Bila mi je čast održati predavanje i predstaviti Strategiju nacionalne sigurnosti i sustav Domovinske sigurnosti Republike Hrvatske Vama studentima. Hrvatska je prepoznala nove sigurnosne izazove i donijela Strategiju nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti.

Koristili smo inkluzivan pristup u izradi Strategije i uključili sve segmente društva. Prepoznali smo kako nam treba sustav kako bi se mogli nositi sa sigurnosnim ugrozama i drago mi je što sam predstavio jedinstvena hrvatska iskustva u izradi koncepta sustava domovinske sigurnosti.

Cijenim i podržavam vrijednosti i orijentiranosti Sveučilišta Rider prema veteranima i naša je obveza čuvati vrednote Domovinskog rata i hrvatske branitelje, kao što Sjedinjene Američke Države cijene ratne veterane.

U sklopu posjeta, ministar se susreo s predsjednikom Rider Sveučilišta Gregoryem Dell’Omom i dekanom Borisom Vilićem.

Predsjednik Rider Sveučilišta izrazio je zadovoljstvo dolaskom ministra Krstičevića i uputio mu čestitke na primanju Kuću slavnih riječima:

Čast nam je što ste odvojili vrijeme za posjet našem Sveučilištu i našim studentima. Čestitam Vam na primanju u Hall of fame prestižne američke Ratne škole u kojoj su najbolji od najboljih, kao što su Eisenhower i Patton. Vjerujem da je ovo početak plodonosne suradnje s Riderom”, istaknuo je Dell’Omo.

Dekan na Sveučilištu Rider Boris Vilić zahvalio je ministru Krstičeviću što se odazvao pozivu da održi predavanje na Sveučilištu Rider i također mu uputio čestitke povodom primanja u Kuću slavnih.

Na sastanku je dogovorena buduća suradnja i rad na uspostavi sustava domovinske sigurnosti u Hrvatskoj.

Dekan Sveučilišta Boris Vilić rekao je kako mu je iznimna čast primiti ministra Krstičevića istaknuvši kako je ovo Sveučilište, kao akademska zajednica, posvećeno razvijanju globalnih razumijevanja u svim studentskim smjerovima. „Drago nam je i što smo dio ministrovog puta na njegovom primanju u Kuću slavnih, što je najveća čast koje je američko sveučilište moglo iskazati bivšem studentu“ zaključio je dekan Vilić.

Rider Sveučilište, u sklopu kojeg se provodi studij domovinske sigurnosti, specifično je sveučilište zbog svojeg odnosa prema veteranima. Sveučilište njeguje tradiciju provedbe cjeloživotnog obrazovanja veterana dugu 150 godina, a članovi obitelji pripadnika Oružanih snaga SAD-a također imaju mogućnost obrazovanja na ovom sveučilištu.

Sveučilište Rider se deklarira kao military-friendly obrazovna institucija, a školovanje ratnih veterana dio je njihove 150 godišnje tradicije. Većinu prve klase studenata 1865. činili su veterani američkog građanskog rata kojima je na taj način omogućena prilagodba zahtjevnom tržištu rada. Kao član nacionalnog programa Yellow Ribbon, Sveučilište omogućuje veteranima OS SAD-a koji su nakon 11. rujna služili više od tri godine, da studiraju bez plaćanja školarine.

Prvi edukacijski programi Sveučilišta Rider utemeljeni su 1865., a status sveučilišta imaju od 1994. godine. U skladu s 150 godišnjom tradicijom njihov je slogan “PROMISE“.

Rider Sveučilište godišnje školuje oko 5000 studenata, na sveučilištu imaju 71 program dodiplomskih i 28 programa poslijediplomskih studija.

Poznati su po studiranju uz rad, programima cjeloživotnog učenja i programima studiranja na daljinu. Sveučilište se sastoji od pet akademskih jedinica koje uključuju College of Business Administration, College of Liberal Arts and Sciences, College of Education and Human Services, Westminster College of the Arts, and the College of Continuing Studies. Na ljeto 2017. uspostavljen je i prvi doktorski studij u području edukacijskog vođenja, priopćio je MORH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Orban: Europa je 1990. godine bila naša budućnost, a sada smo mi budućnost Europe

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban zauzima se, po preuzimanju trećeg uzastopnog premijerskog mandata, za učvršćivanje granica te zemlje u cilju zaustavljanja priljeva migranata.

Orban je rekao da Mađarska mora da ojača obranu kako bi se izborila sa desetinama milijuna migranata koji idu prema Zapadnoj Europi, prenosi Associated Press.

On je u petak počeo četvrti premijerski mandat, a treći uzastopni, poslije uvjerljive pobjede na izborima 8. travnja.

Koalicija njegove stranke Fidesz i Kršćansko demokratske stranke osvojila je 133 od 199 mjesta u parlamentu, što joj omogućava da samostalno mijenja ustav.

Orban je rekao i da se ekonomsko težište Europe pomjera prema istoku.

“Europa je 1990. godine bila naša budućnost, a sada smo mi budućnost Europe”, dodao je mađarski premijer.

 

Orban: Zapad nije iskusio komunizam, pa ne može razumjeti istočnu Europu

 

Orban: Mi Mađari smo kršćani, želimo pomoći drugim narodima u nevolji, ali ne tako da uništimo vlastitu domovinu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati