Pratite nas

Iz Svijeta

Rusija nezadovoljna angažmanom Hrvatske u Ukrajini

Objavljeno

na

Moskva je izrazila zabrinutost zbog kontakata između ukrajinskih i hrvatskih dužnosnika u vezi “povrata nekontroliranih područja” na istoku Ukrajine, što je, kako tvrdi ruska strana, suprotno mirovnim sporazumima iz Minska, prenose u subotu ruski mediji priopćenje ministarstva vanjskih poslova u Moskvi.

Kako javlja TASS, Kijev je krajem kolovoza ugostio bivšu hrvatsku ministricu pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt, bivšeg ministra unutarnjih poslova Joška Morića i bivšeg voditelja Ureda hrvatske vlade za prognanike i izbjeglice Lovru Pejkovića.

“Prema trenutnim informacijama objavljenim u medijima, na sastancima se raspravljalo o pitanju ‘povrata nekontroliranih područja’ na temelju iskustva Hrvatske iz 90-ih godina”, stoji u priopćenju ruskog ministarstva.

Radi se o “negativnom iskustvu” s obzirom da su hrvatske vojne operacije 1995. rezultirale s 250.000 srpskih izbjeglica i brojnim poginulima, dodaje se u ruskom priopćenju u kojem se aludira na vojnu operaciju “Oluju” kojom je u ustavno-pravni poredak vraćen cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije.

“Bilo kakvo spominjanje vojnih scenarija prema Donbasu posebno se čini pogrešnim i nemoralnim u trenutku kada je u prvim danima škole ‘normandijska kontaktna skupina’ uspjela dogovoriti prekid vatre”, nastavlja se u priopćenju.

‘Normandijska četvorka’ je skupina koju čine predstavnici Njemačke, Rusije, Ukrajine i Francuske i koja pokušava razriješiti stanje na istoku Ukrajine.

Ruski MVP ističe da Moskva želi njegovati prijateljske odnose s Hrvatskom i poziva Zagreb da “upotrijebi sve mogućnosti i potakne Kijev na ustrajnu i potpunu primjenu sporazuma iz Minska kako bi se na miroljubiv način i uz stvaranje uvjeta za održivu stabilizaciju stanja na ukrajinskom jugoistoku što prije riješila unutarnja ukrajinska kriza”.

Vesna Škare-Ožbolt, Joško Morić, Zdravka Bušić i Lovro Pejković su članovi radne skupine hrvatske vlade za suradnju Hrvatske i Ukrajine koji su tijekom dvodnevnog radnog posjeta Kijevu predstavili hrvatski model uspješne i mirne reintegracije ukrajinskog teritorija, po uzoru na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.

Na konferenciji za novinare u petak istaknuli su da Hrvatska ništa ne čini mimo procesa iz Minska te, kako je rekla Bušić, da “nema nikakvu skrivenu agendu”.

“Čitav pokušaj da prenesemo naša iskustva nimalo nije izvan granica onoga što smo već vidjeli i što zapravo žele ostvariti i svi ostali. Da jednom zatvorimo to pitanje: postoji li nešto što bi iritiralo naše prijatelje u Rusiji? Ne!”, kazala je Bušić.

Joško Morić je objasnio da se posjet odvijao u okviru činjenica da je, “s jedne strane, Ukrajina subjekt međunarodno-pravnih i političkih odnosa u svojim međunarodno priznatim granicama, a s druge strane da su predsjednici Ruske Federacije, Ukrajine i Francuske te kancelarka Njemačke potvrdili da poštuju integritet i teritorijalni suverenitet Ukrajine i da čvrsto vjeruju da mirno rješenje problema nema alternativu”.

“Mi nismo bili u Kijevu s figom u džepu (…) ono što smo radili i govorili u Kijevu možemo raditi i govoriti i u Donjecku, Lugansku, Moskvi ili Berlinu”, kazao je Morić.

“Hrvatska ima i moralnu obvezu pokušati pomoći u uspostavi mira na ukrajinskom istoku”

Škare-Ožbolt je predstavljajući model mirne reintegracije Podunavlja ukrajinskoj strani predstavila hrvatska iskustva u provedbi demilitarizacije prostora, uspostavi prijelazne policije, primjeni oprosta, održavanju lokalnih izbora, ukratko – uspostavi normalizacije života.

Ona smatra da Hrvatska ima i moralnu obvezu pokušati pomoći u uspostavi mira na ukrajinskom istoku i ističe da je mirna reintegracija Podunavlja, od “početka do kraja, bila najuspješnije UN-ova mirovna misija”.

“Dobro je to poznato i Moskvi i Kijevu”, kazala je Škare-Ožbolt, podsjećajući da su u mirovnoj misiji UN-a u Hrvatskoj sudjelovali i ruski i ukrajinski vojnici.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja je proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda ustanovilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UNTAES) započelo je 15. siječnja 1996. a završilo 15. siječnja 1998. kada je hrvatsko Podunavlje (odnosno istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), vraćeno u ustavno-pravni poredak RH.

Radi omogućavanja povratka i pomirbe na području pod prijelaznom upravom UN-a, u listopadu 1997. godine osnovan je Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja, ubrzanog povratka i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske, čijom je predsjednicom imenovana tadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vesna Škare-Ožbolt.

UNTAES je jedinstveni primjer uspješno okončane UN-ove misije uspostave mira, povratak hrvatske uprave na područja koja su od početka devedesetih bila pod kontrolom pobunjenih hrvatskih Srba. Misija nije polučila masovni odlazak lokalnog srpskog stanovništva.

Članovi radne skupine tvrde da za hrvatski model mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja vlada veliki interes u UN-u u cilju rješavanja problema od Gruzije i Iraka do Sirije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Izraelski premijer optužuje ljevicu i medije da čine pritisak na glavnog državnog odvjetnika

Objavljeno

na

Objavio

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu po anketama ima najviše izgleda na prijevremenim parlamentarnim izborima 9. travnja, ali bi ih eventualne optužnice o kojima govore glasila mogle oslabiti.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu objavio je u subotu videosnimku u kojoj optužuje ljevicu i medije da čine pritisak na glavnog državnog odvjetnika ne bi li ga potonji optužio za korupciju, tri mjeseca prije važnih izbora

Benjamin Netanyahu po anketama ima najviše izgleda na prijevremenim parlamentarnim izborima 9. travnja, ali bi ih eventualne optužnice o kojima govore glasila mogle oslabiti.

Nakon višemjesečne istrage, policija je predložila podizanje optužnice protiv Netanyahua u trima predmetima za navodnu korupciju. Odluka je sada na glavnom državnom odvjetniku Avishaju Mandelblitu.

Snimka objavljena u subotu navečer na društvenim mrežama počinje plakatom na kome piše: “Već tri godine ljevica i mediji žele prisiliti glavnog državnog odvjetnika da po svaku cijenu odluči o podizanju optužnice” (protiv premijera).

Na snimci se zatim vide Netanyahuovi politički protivnici koji u studenom 2016. prosvjeduju ispred kuće glavnog državnog odvjetnika u predgrađu Tel Aviva.

Nose transparente i traže njegovu ostavku izvikujući “Bibi (premijerov nadimak), mjesto ti je u zatvoru”. Snimka se završava pitanjem “Hoće li uspjeti?”, smjerajući na predstavnike oporbe.

Ministarstvo pravosuđa je priopćilo, kako prenose glasila, da “glasine i druge snimke neće nipošto utjecati na odluku koju će (glavni državni odvjetnik) donijeti samo na temelju stručnih mjerila”.

Netanyahua i suprugu mu Saru sumnjiči se da su pokušali pridobiti naklonost informativne mrežne stranice u zamjenu za vladine povlastice velikoj telekomunikacijskoj kompaniji.

Premijer je već najavio da neće podnijeti ostavku bude li pozvan na saslušanje prije izbora.

(Hina)

 

Netanyahu poručio Iranu: Napustite Siriju ili kreću odlučni napadi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Nova karavana honduraških migranata ušla u Meksiko

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Nova skupina migranata iz Hondurasa ušla je u petak u Meksiko gdje je proteklih dana stiglo više od tisuću migranata iz Srednje Amerike u nadi ulaska u Sjedinjene Države stavljajući na težak ispit meksičko jamstvo sigurnog i urednog protoka ljudi.

Novi Hondurašani ušli su prije zore u južnu meksičku državu Chiapas bez kontrolnih narukvica koje su, prema naputku migracijskih vlasti, dužni nositi sve dok se ne registriraju.

“Cesta je danas bila otvorena… Nisu nam dali narukvice ili bilo što slično, samo su nas pustili da uđemo kroz meksički migrantski centar”, rekao je Marco Antonio Cortez (37), pekar iz Hondurasa koji putuje sa suprugom i dvoje djece.

Zaposlenica migracijske službe rekla je da je najmanje 1000 ljudi iz Guatemtale ušlo u Meksiko oko 5 sati ujutro bez narukvica.

Nastavili su pješačiti cestom u pratnji pripadnika savezne policije.

Meksički inistitut za migracije nije odgovorio na upit za komentar.

Skupine migranata krenule su iz El Salvadora i Hondurasa ranije ovaj tjedan formirajući novu karavanu ljudi koji napuštaju te zemlje u bijegu od siromaštva i nasilja.

Migrantske karavane u središtu su rasprave o imigracijskoj politici SAD-a, jer upravo se njima predsjednik Donald Trump služi kao izgovorom za svoj plan gradnje zida, a koji ameriki Kongres odbija financirati zbog čega je već 28 dana financijski blokiran dio saveznih službi.

Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador odabrao je “humanitarni pristup” tom problemu te obećava da će spriječiti dolazak tih ljudi u SAD tako što će im naći poslove u Meksiku, a zauzvrat bi Trump trebao pomoći gospodarski razvoj regije.

(Hina)

 

Trump na granici s Meksikom: ‘Nema ničega boljeg od zida’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari