Pratite nas

Iz Svijeta

Rusija nezadovoljna angažmanom Hrvatske u Ukrajini

Objavljeno

na

Moskva je izrazila zabrinutost zbog kontakata između ukrajinskih i hrvatskih dužnosnika u vezi “povrata nekontroliranih područja” na istoku Ukrajine, što je, kako tvrdi ruska strana, suprotno mirovnim sporazumima iz Minska, prenose u subotu ruski mediji priopćenje ministarstva vanjskih poslova u Moskvi.

Kako javlja TASS, Kijev je krajem kolovoza ugostio bivšu hrvatsku ministricu pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt, bivšeg ministra unutarnjih poslova Joška Morića i bivšeg voditelja Ureda hrvatske vlade za prognanike i izbjeglice Lovru Pejkovića.

“Prema trenutnim informacijama objavljenim u medijima, na sastancima se raspravljalo o pitanju ‘povrata nekontroliranih područja’ na temelju iskustva Hrvatske iz 90-ih godina”, stoji u priopćenju ruskog ministarstva.

Radi se o “negativnom iskustvu” s obzirom da su hrvatske vojne operacije 1995. rezultirale s 250.000 srpskih izbjeglica i brojnim poginulima, dodaje se u ruskom priopćenju u kojem se aludira na vojnu operaciju “Oluju” kojom je u ustavno-pravni poredak vraćen cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije.

“Bilo kakvo spominjanje vojnih scenarija prema Donbasu posebno se čini pogrešnim i nemoralnim u trenutku kada je u prvim danima škole ‘normandijska kontaktna skupina’ uspjela dogovoriti prekid vatre”, nastavlja se u priopćenju.

‘Normandijska četvorka’ je skupina koju čine predstavnici Njemačke, Rusije, Ukrajine i Francuske i koja pokušava razriješiti stanje na istoku Ukrajine.

Ruski MVP ističe da Moskva želi njegovati prijateljske odnose s Hrvatskom i poziva Zagreb da “upotrijebi sve mogućnosti i potakne Kijev na ustrajnu i potpunu primjenu sporazuma iz Minska kako bi se na miroljubiv način i uz stvaranje uvjeta za održivu stabilizaciju stanja na ukrajinskom jugoistoku što prije riješila unutarnja ukrajinska kriza”.

Vesna Škare-Ožbolt, Joško Morić, Zdravka Bušić i Lovro Pejković su članovi radne skupine hrvatske vlade za suradnju Hrvatske i Ukrajine koji su tijekom dvodnevnog radnog posjeta Kijevu predstavili hrvatski model uspješne i mirne reintegracije ukrajinskog teritorija, po uzoru na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.

Na konferenciji za novinare u petak istaknuli su da Hrvatska ništa ne čini mimo procesa iz Minska te, kako je rekla Bušić, da “nema nikakvu skrivenu agendu”.

“Čitav pokušaj da prenesemo naša iskustva nimalo nije izvan granica onoga što smo već vidjeli i što zapravo žele ostvariti i svi ostali. Da jednom zatvorimo to pitanje: postoji li nešto što bi iritiralo naše prijatelje u Rusiji? Ne!”, kazala je Bušić.

Joško Morić je objasnio da se posjet odvijao u okviru činjenica da je, “s jedne strane, Ukrajina subjekt međunarodno-pravnih i političkih odnosa u svojim međunarodno priznatim granicama, a s druge strane da su predsjednici Ruske Federacije, Ukrajine i Francuske te kancelarka Njemačke potvrdili da poštuju integritet i teritorijalni suverenitet Ukrajine i da čvrsto vjeruju da mirno rješenje problema nema alternativu”.

“Mi nismo bili u Kijevu s figom u džepu (…) ono što smo radili i govorili u Kijevu možemo raditi i govoriti i u Donjecku, Lugansku, Moskvi ili Berlinu”, kazao je Morić.

“Hrvatska ima i moralnu obvezu pokušati pomoći u uspostavi mira na ukrajinskom istoku”

Škare-Ožbolt je predstavljajući model mirne reintegracije Podunavlja ukrajinskoj strani predstavila hrvatska iskustva u provedbi demilitarizacije prostora, uspostavi prijelazne policije, primjeni oprosta, održavanju lokalnih izbora, ukratko – uspostavi normalizacije života.

Ona smatra da Hrvatska ima i moralnu obvezu pokušati pomoći u uspostavi mira na ukrajinskom istoku i ističe da je mirna reintegracija Podunavlja, od “početka do kraja, bila najuspješnije UN-ova mirovna misija”.

“Dobro je to poznato i Moskvi i Kijevu”, kazala je Škare-Ožbolt, podsjećajući da su u mirovnoj misiji UN-a u Hrvatskoj sudjelovali i ruski i ukrajinski vojnici.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja je proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda ustanovilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UNTAES) započelo je 15. siječnja 1996. a završilo 15. siječnja 1998. kada je hrvatsko Podunavlje (odnosno istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), vraćeno u ustavno-pravni poredak RH.

Radi omogućavanja povratka i pomirbe na području pod prijelaznom upravom UN-a, u listopadu 1997. godine osnovan je Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja, ubrzanog povratka i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske, čijom je predsjednicom imenovana tadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vesna Škare-Ožbolt.

UNTAES je jedinstveni primjer uspješno okončane UN-ove misije uspostave mira, povratak hrvatske uprave na područja koja su od početka devedesetih bila pod kontrolom pobunjenih hrvatskih Srba. Misija nije polučila masovni odlazak lokalnog srpskog stanovništva.

Članovi radne skupine tvrde da za hrvatski model mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja vlada veliki interes u UN-u u cilju rješavanja problema od Gruzije i Iraka do Sirije.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vučić: Srbija jednako kao i Hrvatska kao jamac Daytona može govoriti o BiH, ali BiH ne može o Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu u Bruxellesu da je “staloženo” reagirao na intervju člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i da Srbija, jednako kao i Hrvatska, kao jamci Daytonskog sporazuma mogu govoriti o BiH, ali BiH ne može govoriti o unutarnjim stvarima Srbije.

Vučić je u srijedu u Bruxellesu razgovarao s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurosnu politiku Federicom Mogherini, a nakon toga na pitanje novinara komentirao je intervju Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle koji je izazvao žestoke reakcije u Srbiji.

“Uopće nisam reagirao burno, naprotiv reagirao sam staloženo. Šutio sam 24 sata i onda rekao da je riječ o vrlo složenoj izjavi s dalekosežnim posljedicama i ne vidim da je ijedna riječ koju sam izgovorio bila uvredljiva ili teška za bilo koga, osim za nas”, rekao je Vučić, odgovarajući na upit da je on svojom reakcijom još više podignuo temperaturu.

Za Izetbegovićev intervju rekao je da sadrži puno značajnih elemenata od odnosa bošnjačkog člana predsjedništva prema Sandžaku do toga koja će se sredstva koristiti za zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, dakle ratna, vojna sredstva.

“S druge strane, izražava se osobna želja da dio teritorija Srbije pripada nekome drugom”, rekao je Vučić.

Izetbegović je u tom intervjuu  izrazio očekivanja da će BiH jednog dana priznati neovisnost Kosova, što trenutačno nije moguće zbog protivljenja dužnosnika iz redova  bosanskih Srba.

Iz Izetbegovićeva ureda naknadno je poslano  priopćenje u kojemu je optužena srbijanska agencija Tanjug da je krivo prenijela dijelove njegova intervjua, čime je izazvan verbalni rat.

“Agencija Tanjug prenijela je netočno, izvan konteksta i tendenciozno, iskrivljujući samu bit izjave”, rekli su u priopćenju iz Predsjedništva BiH, u kojemu se dodaje kako su uredništvo srbijanske agencije upozorili na tu činjenicu, no umjesto da isprave očevidno lažnu vijest u Tanjugu su, tvrdi se, “nastavili obmanjivati javnost, izvrtati činjenice i plasirati nove neistine”.

Izetbegović je također izrazio nezadovoljstvo položajem Sandžaka, srbijanske regije naseljene Bošnjacima.

Na upit što je to novo što je Izetbegović rekao u tom intervjuu, Vučić je istaknuo da bošnjački čelnik “nikada prije nije govorio o svojoj nadi da će Kosovo biti priznato, da nikada prije nije spominjao odnose u Srbiji”.

“Ne postoji Daytonski sporazum za Srbiju, on se odnosi na BiH. Srbija prema tom sporazumu ima određena prava i obveze i Srbija, kao i Hrvatska, iz kuta jamaca Daytonskog sporazuma, može govoriti o BiH. Ali, na osnovu kojega sporazuma vi govorite o Sandžaku, o ratnoj opciji ako netko krene u narušavanje vašeg teritorijalnog integriteta, dok se lakoćom govori o narušavanju srpskog teritorijalnog integriteta”, rekao je Vučić.

Vučić se nakon sastanka s Federicom Mogherini sastao i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom te sudjelovao na sastanku Sjevernoatlanskog vijeća, tijela koje čine veleposlanici zemalja članica Saveza.

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

Objavljeno

na

Objavio

Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija, rekao je danas  Aleksandar Vučić povodom izjave Bakira Izetbegovića o priznavanju Kosova i Metohije i ocijenio da će ta izjava imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će izjava bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o priznanju neovisnosti Kosova imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

“Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija”, rekao je Vučić komentirajući Izetbegovićevo stajalište u intervjuu za Deutsche Welle (DW) da je BiH već trebala priznati Kosovo.

“Što se mene tiče, dosad Kosovo bi trebalo biti priznato. Sad će se naljutiti naše kolege Srbi, a naši pokušaji da se to dogodi samo su donijeli probleme unutar BiH, a nisu pomogli Kosovu”, rekao je Izetbegović za DW.
On je na izravno pitanje o tome “hoće li BiH, u jednom trenutku, priznati Republiku Kosovo”, odgovorio: “Nadam se – da”, ali većina beogradskih medija u prvim izvješćima nije tako citirala njegovu izjavu, prešutivši “nadam se”.

“Taj intervju komplicira mnogo toga u regiji”, rekao je Vučić danas novinarima, ocijenivši da je intervju “kompleksan” te da će imati dalekosežne političke i druge posljedice.

Srbijanski šef države ustvrdio je kako bi on, da je rekao kako treba priznati nezavisnost Republike Srpske, završio u Den Haagu.

Vučić je najavio da će Srbija sve ozbiljno sagledati i dati odgovor, sugerirajući kako je jasno da se treba osloniti na vlastite snage jer, kako je rekao, “nećemo imati potporu međunarodne zajednice”.

Vučić ocjenjuje kako je Izetbegovićeva izjava “ozbiljnija nego što bilo tko u Srbiji u ovom trenu može sagledati”.

Glavni tajnik srbijanskog predsjednika Nikola Selaković poručio je ranije danas za Radio-televiziju Srbije kako je Vučić u svakoj prilici naglašavao “podršku teritorijalnom integritetu BiH, i onda kada mu to nije donosilo političke poene”, te da je “izražavao spremnost saslušati i razumjeti potrebe bošnjačkog naroda u BiH i u Srbiji”.

Selaković je kazao kako srbijanskog šefa države “boli i licemjerstvo međunarodne zajednice koja ima dvostruka mjerila kada je u pitanju Srbija”.

“Ono što ja najopasnije kod ovog intervjua jest što on govori o pravoj namjeri jednog od predstavnika naših susjeda, da se ne poštuje teritorijalni integritet Srbije”, rekao je Selaković.
Srbijanski ministar unutarnjih poslova i tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Nebojša Stefanović najavio je za četvrtak izvanrednu sjednicu tog Vijeća u povodu najave bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da će Bosna i Hercegovina priznati Kosovo.

Srbijanski dužnosnici u svojim komentarima zanemarili su činjenicu kako su sve druge države nastale na području bivše Jugoslavije odavno priznale kosovsku neovisnost, a to ni na koji način nije ugrozilo njihove odnose s Beogradom.

U slučaju BiH problem je, kao i u svemu drugome, u činjenici da je za takav čin potrebna suglasnost dužnosnika iz reda sva tri konstitutivna naroda, a srpski predstavnici uporno odbijaju mogućnost priznanja Kosova vezujući to po automatizmu za stajalište vlasti u Srbiji.

Izetbegović: “Spreman sam i na rat!?”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari