Pratite nas

Iz Svijeta

Rusija nezadovoljna angažmanom Hrvatske u Ukrajini

Objavljeno

na

Moskva je izrazila zabrinutost zbog kontakata između ukrajinskih i hrvatskih dužnosnika u vezi “povrata nekontroliranih područja” na istoku Ukrajine, što je, kako tvrdi ruska strana, suprotno mirovnim sporazumima iz Minska, prenose u subotu ruski mediji priopćenje ministarstva vanjskih poslova u Moskvi.

Kako javlja TASS, Kijev je krajem kolovoza ugostio bivšu hrvatsku ministricu pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt, bivšeg ministra unutarnjih poslova Joška Morića i bivšeg voditelja Ureda hrvatske vlade za prognanike i izbjeglice Lovru Pejkovića.

“Prema trenutnim informacijama objavljenim u medijima, na sastancima se raspravljalo o pitanju ‘povrata nekontroliranih područja’ na temelju iskustva Hrvatske iz 90-ih godina”, stoji u priopćenju ruskog ministarstva.

Radi se o “negativnom iskustvu” s obzirom da su hrvatske vojne operacije 1995. rezultirale s 250.000 srpskih izbjeglica i brojnim poginulima, dodaje se u ruskom priopćenju u kojem se aludira na vojnu operaciju “Oluju” kojom je u ustavno-pravni poredak vraćen cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije.

“Bilo kakvo spominjanje vojnih scenarija prema Donbasu posebno se čini pogrešnim i nemoralnim u trenutku kada je u prvim danima škole ‘normandijska kontaktna skupina’ uspjela dogovoriti prekid vatre”, nastavlja se u priopćenju.

‘Normandijska četvorka’ je skupina koju čine predstavnici Njemačke, Rusije, Ukrajine i Francuske i koja pokušava razriješiti stanje na istoku Ukrajine.

Ruski MVP ističe da Moskva želi njegovati prijateljske odnose s Hrvatskom i poziva Zagreb da “upotrijebi sve mogućnosti i potakne Kijev na ustrajnu i potpunu primjenu sporazuma iz Minska kako bi se na miroljubiv način i uz stvaranje uvjeta za održivu stabilizaciju stanja na ukrajinskom jugoistoku što prije riješila unutarnja ukrajinska kriza”.

Vesna Škare-Ožbolt, Joško Morić, Zdravka Bušić i Lovro Pejković su članovi radne skupine hrvatske vlade za suradnju Hrvatske i Ukrajine koji su tijekom dvodnevnog radnog posjeta Kijevu predstavili hrvatski model uspješne i mirne reintegracije ukrajinskog teritorija, po uzoru na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.

Na konferenciji za novinare u petak istaknuli su da Hrvatska ništa ne čini mimo procesa iz Minska te, kako je rekla Bušić, da “nema nikakvu skrivenu agendu”.

“Čitav pokušaj da prenesemo naša iskustva nimalo nije izvan granica onoga što smo već vidjeli i što zapravo žele ostvariti i svi ostali. Da jednom zatvorimo to pitanje: postoji li nešto što bi iritiralo naše prijatelje u Rusiji? Ne!”, kazala je Bušić.

Joško Morić je objasnio da se posjet odvijao u okviru činjenica da je, “s jedne strane, Ukrajina subjekt međunarodno-pravnih i političkih odnosa u svojim međunarodno priznatim granicama, a s druge strane da su predsjednici Ruske Federacije, Ukrajine i Francuske te kancelarka Njemačke potvrdili da poštuju integritet i teritorijalni suverenitet Ukrajine i da čvrsto vjeruju da mirno rješenje problema nema alternativu”.

“Mi nismo bili u Kijevu s figom u džepu (…) ono što smo radili i govorili u Kijevu možemo raditi i govoriti i u Donjecku, Lugansku, Moskvi ili Berlinu”, kazao je Morić.

“Hrvatska ima i moralnu obvezu pokušati pomoći u uspostavi mira na ukrajinskom istoku”

Škare-Ožbolt je predstavljajući model mirne reintegracije Podunavlja ukrajinskoj strani predstavila hrvatska iskustva u provedbi demilitarizacije prostora, uspostavi prijelazne policije, primjeni oprosta, održavanju lokalnih izbora, ukratko – uspostavi normalizacije života.

Ona smatra da Hrvatska ima i moralnu obvezu pokušati pomoći u uspostavi mira na ukrajinskom istoku i ističe da je mirna reintegracija Podunavlja, od “početka do kraja, bila najuspješnije UN-ova mirovna misija”.

“Dobro je to poznato i Moskvi i Kijevu”, kazala je Škare-Ožbolt, podsjećajući da su u mirovnoj misiji UN-a u Hrvatskoj sudjelovali i ruski i ukrajinski vojnici.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja je proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda ustanovilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UNTAES) započelo je 15. siječnja 1996. a završilo 15. siječnja 1998. kada je hrvatsko Podunavlje (odnosno istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), vraćeno u ustavno-pravni poredak RH.

Radi omogućavanja povratka i pomirbe na području pod prijelaznom upravom UN-a, u listopadu 1997. godine osnovan je Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja, ubrzanog povratka i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske, čijom je predsjednicom imenovana tadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vesna Škare-Ožbolt.

UNTAES je jedinstveni primjer uspješno okončane UN-ove misije uspostave mira, povratak hrvatske uprave na područja koja su od početka devedesetih bila pod kontrolom pobunjenih hrvatskih Srba. Misija nije polučila masovni odlazak lokalnog srpskog stanovništva.

Članovi radne skupine tvrde da za hrvatski model mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja vlada veliki interes u UN-u u cilju rješavanja problema od Gruzije i Iraka do Sirije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Italija prijeti da će migrante s broda vratiti u Libiju

Objavljeno

na

Objavio

Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini zaprijetio je u nedjelju da će vratiti u Libiju gotovo 180 migranata koji se već tri dana nalaze na moru kod Lampeduse ako se ne pronađe europsko rješenje.

Europska unija tu je mogućnost do sada uvijek kategorički odbacivala jer Libiju ne smatra sigurnom zemljom za migrante, što nalaže međunarodno pomorsko pravo.

“Ili će Europa ozbiljno odlučiti da konkretno pomogne Italiji, počevši primjerice od 180 migranata koji se nalaze na brodu Diciotti, ili ćemo biti prisiljeni da (…) ljude spašene na moru ispratimo do neke libijske luke”, rekao je Salvini, vođa protuimigrantske Lige i zamjenik premijera.

Brod talijanske obalne straže Diciotti 0nalazi se od četvrtka ispred Lampeduse jer nije dobio dozvolu pristajanja u luku. Talijanska vlada traži od Malte da preuzme migrante.

Malteška vlada, koja je u srijedu primila brod Aquarius sa 141 migrantom nakon dogovora da će biti raspoređeni po nekoliko europskih zemalja, odgovara da su migranti odbili maltešku pomoć izrazivši želju ići na Lampedusu.

Brod Diciotti je intervenirao kako migranti ne bi ušli u talijanske vode i nije ih spašavao, tvrdi malteški ministar unutarnjih poslova.

Talijanske vlasti ljute su jer je obalna straža, po Salviniju, djelovala bez pristanka Rima, a malteški odgovor dodatno ih je razljutio.

(Hina)

Matteo Salvini: Migranti mogu ići gdje god žele, ali ne i u Italiju

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Završena potraga za nestalima u urušavanju vijadukta u Genovi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Potraga za nestalima u urušavanju vijadukta u Genovi završila je u noći na nedjelju nakon što su pronađena posljednja tri tijela, pa je konačan službeni broj smrtno stradalih 43. Iz betonskih ruševina izvučena su tri tijela, objavile su đenovske gradske vlasti. Devet osoba još uvijek je u bolnici, a četvero je u kritičnom stanju.

Premda su svi koji su bili na popisu nestalih pronađeni, vatrogasni zapovjednik Stefano Zanut novinarima je kazao: “Nastavljamo s potragom kako bismo bili u potpunosti sigurni da nitko nije ostao pod ruševinama.” Dodao je da radnici osiguravaju mjesto nesreće i istražiteljima pomažu u nastojanju da otkriju uzroke katastrofe.

Vijadukt Morandi urušio se u utorak tijekom oluje, a više od trideset automobila i kamiona palo je na tlo s visine od 45 metara. Smatra se da je tragediju uzrokovao jedan od betonskih nosača sajli, otkrili su inženjeri koji su istraživali nesreću.

Talijanski premijer Giuseppe Conte u petak je započeo proces oduzimanja dozvole privatnoj tvrtki koja je upravljala mostom. Tvrtka Autostrade per l’Italia odbacuje svoju krivnju.

U subotu se Italija oprostila od žrtava na državnom pogrebu u Genovi koji je bojkotirala polovica obitelji, dok su čelnici tvrtke obećali pola milijarde eura za pomoć obiteljima žrtava i obnovu mosta.

Vlasnik tvrtke Giovanni Castelluccio rekao da će pričekati da službena istraga pokaže tko je odgovoran za rušenje vijadukta.

Ni Castelluccio ni Fabio Cerchiai, direktor kompanije koja upravlja polovicom od 6000 km autocesta, nisu željeli ništa reći o odnosima s vladom, koja je u petak pokrenula proceduru opoziva koncesije za vijadukt.

Castelluciio je objasnio da se radi o vrlo specifičnom vijaduktu i da su ga svi koji su ga proučavali smatrali sigurnim. ” Nešto se dogodilo, a sud će reći što”, dodao je.

Nije želio nagađati o uzroku nesreće i dodao da je kiša koja je padala u to vrijeme zamutila snimke nadzorne kamere. Dvojica čelnika, koje su šefovi vlade pozvali da u najkraćem vremenu daju ostavke, istaknula su da zasad namjeravaju ostati na funkcijama. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari