Pratite nas

Iz Svijeta

Rusija podigla borbenu spremnost, Njemačka priprema građane za mogući rat

Objavljeno

na

Kao što se moglo i očekivati, nedavni sastanak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i njegova ruskog kolege Vladimira Putina maksimalno je zakomplicirao situaciju na ionako kompleksnom sirijskom ratištu i pokrenuo preslaganje snaga i početak prekrajanja teritorija koji bi mogli imati i dalekosežne političke posljedice, pogotovo u odnosima između Turske sjedne strane te Europske unije i SAD-a s druge.

Turska se, naime, okrenula Moskvi i Teheranu, pa čak i Damasku, tako da joj odlazak Bashara al-Assada više nije prioritet.

Merkel traži lojalnost Turaka

Amerikanci su vidjeli da polako gube konce iz ruku ali i važnog saveznika pa su njihovi najjači igrači krenuli u diplomatsku ofenzivu; Joe Biden u Tursku, a John Kerry u Saudijsku Arabiju. Biden je čak spreman žrtvovati kurdske snage na terenu, kojima SAD pomaže, kako bi se dodvorio Erdoğanu. Član kurdske koalicije u Siriji, Ali Bashar s terena poručuje za Večernji list da će kurdske snage braniti svoj teritorij u Siriji pod svaku cijenu. Turski novinar Hassan Al Tahrawi smatra da je Turska morala krenuti u vojnu operaciju te da za nju ima pristanak Irana i Rusije, ali i Assada.

Iranci i Rusi nisu zadovoljni razvojem događaja na terenu. Kurdski kanton u Siriji, u ovom trenutku, mogao bi destabilizirati čitavu regiju – smatra Al Tahrawi. Njemačka kancelarka Angela Merkel izabrala je drukčiju taktiku i započela snažan pritisak na Ankaru, i to za nju pomalo netipičnom retorikom. Prvo su njemačke tajne službe plasirale informaciju kojom dokazuju da Turska financira teroriste ISIL-a, da bi se početkom tjedna pojavila vijest kako u Njemačkoj djeluje više od 700 turskih špijuna, zaposlenih u poslovnicama turskih banaka i turističkih agencija u toj zemlji. Finalnu poruku poslala je Angela Merkel samo dan nakon poziva njemačkim građanima da se opskrbe zalihama za slučaj ratnog stanja.

Od njemačkih građana turskog podrijetla očekujemo lojalnost njemačkoj državi – poručila je Merkel.

Od svih koji žive u Njemačkoj, pa i Turaka, traži se da se drže vrijednosti njemačkog Ustava. Kao zastupnik zadužen za integraciju, molim građane turskog porijekla da se njemačkih vrijednosti drže kod kuće, ali i da se zalažu za te vrijednosti u zemlji iz koje potječu – kaže zastupnik u Bundestagu Josip Juratović (SPD). Ne smiju postojati dva mjerila – jedno za Njemačku, drugo za Tursku. Ako je smrtna kazna neprihvatljiva u Njemačkoj, neprihvatljiva je i u Turskoj.

Kad je riječ o vlastitoj naciji, postoji neka vrsta sljepila prema vrijednostima koje u njemu vladaju – dodaje Juratović.

Popularno je biti “antiturčin”

U njemačkom je parlamentu 10-ak zastupnika turskog porijekla, kaže, koji se zalažu za njemačke vrijednosti, no oni su pod velikim pritiskom, od samog turskog predsjednik Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je zatražio genetske testove da se vidi jesu li zapravo Turci, do problema koje imaju sa svojim sunarodnjacima.

Veliki je raskol u turskoj populaciji u Njemačkoj. Erdoğanovi pristalice prozivaju sve one koji se ne slažu s njima. Lojalnost Tuskoj traži se preko lojanosti Erdoğanu – upozorava Juratović.

Austrijski politički znanstvenik koji predaje na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, Anton Pelinka, u razgovoru za Večernji list kaže da se te napetosti događaju jer svi akteri vode unutarnju, a ne vanjsku politiku.

Tri velike stranke u Austriji natječu se koja će biti više antiturski raspoložena. To je smiješno jer Austrija nije važan igrač u međunarodnoj politici po pitanju Turske, nego samo koristi tu temu zbog domaćih razloga. Na unutarnjopolitičkoj sceni čini se da se strankama isplati biti više antiturski raspoložen nego druge stranke – kaže Pelinka. Dodaje kako je očito i da Erdoğan koristi Austriju i Njemačku za svoje unutarnjopolitičke ciljeve.

Erdogan koristi instrumente provokacije i također kritizira Njemačku i Austriju kako bi postao popularniji na domaćoj sceni. Svi igrači su se previše zaigrali unutarnje politike, a premalo vanjske – smatra Pelinka. Iako je njemački stav prema Turskoj ponešto drukčiji nego austrijski, i u Njemačkoj je, s izuzetkom kancelarke Angele Merkel, prisutan trend korištenja antiturskih stereotipa za stjecanje simpatija domaće publike, zaključuje Pelinka.

Putin: Na snagu stupa puna ratna spremnost

Ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedio je u četvrtak podizanje pune ratne spremnosti za cijelu rusku vojsku. Tu je odluku potvrdio i ministar obrane Sergej Šojgu naglasivši kako iznenadna provjera ratne spremnosti Oružanih snaga zahvaća Južni, Zapadni i Centralni okrug, kao i Sjevernu flotu i zračne snage i trajat će do kraja mjeseca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Peter Szijjarto: Mađarska nikad neće biti zemlja migranata

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski ministar vanjskih poslova optužio je u srijedu Ujedinjene narode da iznose laži o migracijskoj politici njegove zemlje i istaknuo da ona »nikad neće biti zemlja migranata«.

U govoru pred UN-ovim Vijećem za ljudska prava Peter Szijjarto je optužio ‘neke UN-ove dužnosnike’, ne imenujući ih, da ‘iznose sramotne i neprihvatljive laži o (…) Mađarskoj’.

‘Očito je da su UN-ovi dužnosnici koji iznose te laži o Mađarskoj pristrani u vezi s migrantskim pitanjem. No mogu vam reći da Mađarska nikad neće biti zemlja migranata’, dodao je.

‘Nikad nećemo dopustiti ni jednom jedinom ilegalnom migrantu da stupi na teritorij naše zemlje’, istaknuo je.

Mađarska je 11. rujna već odbila kritike UN-ova Visokog povjereništva za ljudska prava o svojoj migracijskoj politici pošto je ono dan ranije bilo izvijestilo da se upoznalo s »nevjerojatnim izvješćima« u kojima se navodi da migranti u tranzitnoj zoni nisu dobivali hranu.

‘Konstruktivan dijalog s vladama prije preuranjenog donošenja zaključaka sigurno bi pozitivno djelovao na našu zajedničku zadaću promicanja i zaštite ljudskih prava svake osobe’, rekla je mađarska veleposlanica Zsuzsanna Horvath u UN-ovu Vijeću za ljudska prava.

Mađarska veleposlanica dodaje da ‘nitko nije zadržan u mađarskim tranzitnim zonama’ i da se ‘hrana dijelila i dijelit će se svima koji su već podnijeli zahtjev za azil’.

Dana 10. rujna skupina UN-ovih posebnih izvjestitelja za ljudska prava oštro je kritizirala nove mađarske mjere radi ‘sprječavanja ulaska migranata i izbjeglica u zemlju’.

(Hina)

Češki premijer Andrej Babiš: Češka neće primiti nijednog migranta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Koalicija Angele Merkel u ‘trajnom stanju krize’

Objavljeno

na

Objavio

Nespretni kompromis kojim je dovršen spor oko sudbine njemačkog šefa obavještajaca prokazao je okrutnu činjenicu: stranke u vladajućoj koaliciji kancelarke Angele Merkel su partneri bez međusobnih simpatija u disfunkcionalnom odnosu iz kojeg im se ne isplati izaći.

Čelnici koalicije u utorak su završiti skandal koji je trajao 11 dana tako što su smijenili šefa unutarnje obavještajne agencije BfV, optuženog da simpatizira krajnju desnicu.

Njihovo rješenje – promocija šefa obavještajaca Hans-Georga Maassena na bolje plaćen posao u ministarstvu unutarnjih poslova – samo je pojačao napetosti u visokim redovima vladajućih stranaka čiji su čelnici ujedinjeni više zbog straha nego zbog kolektivnog cilja.

To je posljednja u nizu afera koja trese šest mjeseci staru vladajuću koaliciju i prijeti da dodatno našteti autoritetu njemačke vladajuće elite i dovede do godina političke neizvjesnosti u vrijeme dok Njemačka i Europa priželjkuju stabilnu vlast.

Ankete pokazuju da bi konzervativci Angele Merkel i socijaldemokrati, njihov mlađi partner u koaliciji, na novim izborima izgubili veliku količinu glasova koja bi otišla krajnje desnoj Alternativi za Njemačku i zelenima.

Zbog toga se čelnici tih dviju stranaka drže nezgrapno lijevo-desne “velike koalicije” dok Merkel, koja služi svoj četvrti i vrlo vjerojatno posljednji mandat u svojstvu kancelarke, pokušava osigurati političku ostavštinu, a SPD želi ostat relevantan u očima birača.

“Velika koalicija je poput propalog braka u kojem partneri imaju previše isprepletenu imovinu da bi se razdvojili bez velikih gubitaka”, smatra Josef Joffe, urednik iz tjednika Die Zeit.

“Na prijevremenim izborima bi bili uništeni. A ne mogu više ni privući poslušne partnere među četiri oporbene stranke”.

Skandal oko Maassena dogodio se samo dva mjeseca nakon što je Merkel preživjela sukob s bavarskom Kršćanskom socijalnom unijom oko imigracije. To pitanje datira od njezine odluke iz 2015. da ostavi otvorenima njemačke granice za migrante s Bliskog istoka.

SPD je htio smijeniti Maassena nakon što je on propitkivao autentičnot videosnimke iz grada Chemnitza na kojima krajnje desni radikali napadaju migrante.

Njegovom promocijom na poziciju državnog tajnika u ministarstvu unutarnjih poslova Seehofer je pronašao rješenje koje je zadovoljilo zahtjev SPD-a za Maasenovim uklanjanjem iz BfV-a, no koje je negativno utjecalo na ugled koalicije.

Trajno stanje krize

Velika koalicija vlast je preuzela u ožujku, gotovo šest mjeseci nakon prošlogodišnjih izbora. Nakon propasti pregovora između konzervativaca i dvije druge manje stranke nije ostala niti jedna druga realna opcija za novu vladu.

Nakon dogovora o Maassenu u SPD-u raste pritisak prema čelnicima da ponovno razmotre koaliciju ili da poduzmu nešto što će vratiti radnike koji se okreću krajnjoj desnici i ljevici, dok srednja klasa odlazi zelenima.

“Strpljenje u SPD-u oko ove velike koalicije je iznimno tanko”, otkriva Ralf Stegner, visoki dužnosnik te stranke.

Čak je i glavni tajnik SPD- a Lars Klingbeil propitkivao Maassenovu promociju i zaključio kako “moraju napokon izaći iz ovog trajnog stanja krize”.

Odluka kancelarke iz 2015. o migrantima pokazala se ključnim trenutkom za njezino vodstvo koji ju i dalje proganja dok CSU, koji strahuje da će im na bavarskim lokalnim izborima 14. listopada AfD uzeti glasove, pokušava zvučati strogim po pitanju imigracije.

CSU će najvjerojatnije izgubiti apsolutnu većinu u Bavarskoj i time postati još teži partner kancelarki.

Konzervativni blok na nacionalnoj razini u anketama ima oko 30 posto podrške, što je za 3 postotna boda manje nego na izborima u rujnu prošle godine. SPD je na 18 posto, a bio je na 20,5. AfD ima oko 15 posto podrške, a blizu su i Zeleni.

“Zbog toga je u interesu Angele Merkel da zadrži imidž koalicije koja je funkcionalna i sposobna djelovati”, naglasio je Gero Neugebauer, politolog s Berlinskog slobodnog sveučilišta.

“To joj sve manje i manje uspijeva”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari