Pratite nas

Iz Svijeta

Rusija podigla borbenu spremnost, Njemačka priprema građane za mogući rat

Objavljeno

na

Kao što se moglo i očekivati, nedavni sastanak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i njegova ruskog kolege Vladimira Putina maksimalno je zakomplicirao situaciju na ionako kompleksnom sirijskom ratištu i pokrenuo preslaganje snaga i početak prekrajanja teritorija koji bi mogli imati i dalekosežne političke posljedice, pogotovo u odnosima između Turske sjedne strane te Europske unije i SAD-a s druge.

Turska se, naime, okrenula Moskvi i Teheranu, pa čak i Damasku, tako da joj odlazak Bashara al-Assada više nije prioritet.

Merkel traži lojalnost Turaka

Amerikanci su vidjeli da polako gube konce iz ruku ali i važnog saveznika pa su njihovi najjači igrači krenuli u diplomatsku ofenzivu; Joe Biden u Tursku, a John Kerry u Saudijsku Arabiju. Biden je čak spreman žrtvovati kurdske snage na terenu, kojima SAD pomaže, kako bi se dodvorio Erdoğanu. Član kurdske koalicije u Siriji, Ali Bashar s terena poručuje za Večernji list da će kurdske snage braniti svoj teritorij u Siriji pod svaku cijenu. Turski novinar Hassan Al Tahrawi smatra da je Turska morala krenuti u vojnu operaciju te da za nju ima pristanak Irana i Rusije, ali i Assada.

Iranci i Rusi nisu zadovoljni razvojem događaja na terenu. Kurdski kanton u Siriji, u ovom trenutku, mogao bi destabilizirati čitavu regiju – smatra Al Tahrawi. Njemačka kancelarka Angela Merkel izabrala je drukčiju taktiku i započela snažan pritisak na Ankaru, i to za nju pomalo netipičnom retorikom. Prvo su njemačke tajne službe plasirale informaciju kojom dokazuju da Turska financira teroriste ISIL-a, da bi se početkom tjedna pojavila vijest kako u Njemačkoj djeluje više od 700 turskih špijuna, zaposlenih u poslovnicama turskih banaka i turističkih agencija u toj zemlji. Finalnu poruku poslala je Angela Merkel samo dan nakon poziva njemačkim građanima da se opskrbe zalihama za slučaj ratnog stanja.

Od njemačkih građana turskog podrijetla očekujemo lojalnost njemačkoj državi – poručila je Merkel.

Od svih koji žive u Njemačkoj, pa i Turaka, traži se da se drže vrijednosti njemačkog Ustava. Kao zastupnik zadužen za integraciju, molim građane turskog porijekla da se njemačkih vrijednosti drže kod kuće, ali i da se zalažu za te vrijednosti u zemlji iz koje potječu – kaže zastupnik u Bundestagu Josip Juratović (SPD). Ne smiju postojati dva mjerila – jedno za Njemačku, drugo za Tursku. Ako je smrtna kazna neprihvatljiva u Njemačkoj, neprihvatljiva je i u Turskoj.

Kad je riječ o vlastitoj naciji, postoji neka vrsta sljepila prema vrijednostima koje u njemu vladaju – dodaje Juratović.

Popularno je biti “antiturčin”

U njemačkom je parlamentu 10-ak zastupnika turskog porijekla, kaže, koji se zalažu za njemačke vrijednosti, no oni su pod velikim pritiskom, od samog turskog predsjednik Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je zatražio genetske testove da se vidi jesu li zapravo Turci, do problema koje imaju sa svojim sunarodnjacima.

Veliki je raskol u turskoj populaciji u Njemačkoj. Erdoğanovi pristalice prozivaju sve one koji se ne slažu s njima. Lojalnost Tuskoj traži se preko lojanosti Erdoğanu – upozorava Juratović.

Austrijski politički znanstvenik koji predaje na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, Anton Pelinka, u razgovoru za Večernji list kaže da se te napetosti događaju jer svi akteri vode unutarnju, a ne vanjsku politiku.

Tri velike stranke u Austriji natječu se koja će biti više antiturski raspoložena. To je smiješno jer Austrija nije važan igrač u međunarodnoj politici po pitanju Turske, nego samo koristi tu temu zbog domaćih razloga. Na unutarnjopolitičkoj sceni čini se da se strankama isplati biti više antiturski raspoložen nego druge stranke – kaže Pelinka. Dodaje kako je očito i da Erdoğan koristi Austriju i Njemačku za svoje unutarnjopolitičke ciljeve.

Erdogan koristi instrumente provokacije i također kritizira Njemačku i Austriju kako bi postao popularniji na domaćoj sceni. Svi igrači su se previše zaigrali unutarnje politike, a premalo vanjske – smatra Pelinka. Iako je njemački stav prema Turskoj ponešto drukčiji nego austrijski, i u Njemačkoj je, s izuzetkom kancelarke Angele Merkel, prisutan trend korištenja antiturskih stereotipa za stjecanje simpatija domaće publike, zaključuje Pelinka.

Putin: Na snagu stupa puna ratna spremnost

Ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedio je u četvrtak podizanje pune ratne spremnosti za cijelu rusku vojsku. Tu je odluku potvrdio i ministar obrane Sergej Šojgu naglasivši kako iznenadna provjera ratne spremnosti Oružanih snaga zahvaća Južni, Zapadni i Centralni okrug, kao i Sjevernu flotu i zračne snage i trajat će do kraja mjeseca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Macron predložio proširenje iranskog nuklearnog sporazuma

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u utorak kako želi raditi na novom sporazumu s Iranom koji bi za pregovaračkim stolom okupio predstavnike zemalja iz regije.

Macron, koji boravi u trodnevnom službenom posjetu Sjedinjenim Državama, rekao je kako ne želi odustati od postojećeg sporazuma nego “izgraditi nešto novo što će uključiti sve što nas zabrinjava”.

Kazao je kako su ga razgovori s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom naveli da vjeruje kako se pruža mogućnost za novi smjer glede iranskog sporazuma, na čijem revidiranju Trump već dugo inzistira.

“Smatram da razgovori koje smo vodili omogućuju otvaranje puta za novi sporazum”, rekao je Macron dodajući kako bi želio da se u to uključe “regionalne sile” zajedno s Rusijom i Turskom.

Sadašnji sporazum može se smatrati jednim “potpornim stupom”, a treba dodati još tri, rekao je Macron na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Trumpom.

Ostali bi pokrili iranske nuklearne ambicije izvan okvira sadašnjeg sporazuma, iranski program balističkih raketa i politička rješenja za suzbijanje aktivnosti Irana u Siriji, Libanonu i Jemenu.

Po njegovim riječima, širi sporazum pozabavio bi se “cijelom situacijom u regiji” i bio bi jedini način da se tamo “donese stabilnost”. Također bi odagnao Trumpovu zabrinutost i kritike na postojeći sporazum.

U odgovoru na Macronov prijedlog Trump je kazao da bi mogao pristati na novi sporazum ako on bude dovoljno snažan.

Trump je upozorio Iran ranije u utorak da ne nastavlja s prijetnjama o ponovnom aktiviranju svojega nuklearnog programa, u trenutku kada se on i francuski predsjednik bore da pronađu dobar temelj za očuvanje iranskoga nuklearnog sporazuma iz 2015.

Tijekom sastanka s Macronom u Ovalnom uredu Trump je posprdno i s prezirom govorio o nuklearnom sporazumu koji je ispregovarao njegov prethodnik, bivši američki predsjednik Barack Obama, čiji je cilj spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje.

Iranske su vlasti nedavno izvijestile da će ponovno aktivirati nuklearni program ako sporazum propadne, a visoki iranski dužnosnik u utorak je kazao da bi Teheran, ako Trump odbaci dogovor, mogao izaći iz sporazuma.

“Ako ponovno ožive svoj nuklearni program, imat će više problema nego što su ih imali ikad prije”, upozorio je Trump.

“Slobodno to naglasite – ožive li nuklearni program, imat će još veće probleme nego prije”, ponovio je Trump svoju prijetnju.

Sporazum je nazvao “užasnim dogovorom koji je bio potpuno “bezuman” jer ne sadrži odredbe o balističkim raketama ni o iranskim aktivnostima u sukobima u područjima poput Sirije ili Jemena.

U skladu sa sporazumom Iran je pristao smanjiti svoje nuklearne ambicije u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija. Teheran od početka tvrdi da se nuklearni program koristi isključivo u mirotvorne svrhe.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Austrijski kancelar Sebastian Kurz neće zabraniti komemoraciju u Bleiburgu

Objavljeno

na

Objavio

Austrijski kancelar Sebastian Kurz u utorak je izjavio kako on nema ovlasti zabraniti svibanjsku komemoraciju u Bleiburgu, pišu austrijski mediji.

– Riječ je o događaju koji organizira Crkva u Hrvatskoj. To znači da odluku o obilježavanju nije donijela niti savezna vlada, niti vlada Koruške, rekao je Sebastian Kurz novinarima uoči tradicionalnog komemorativnog okupljanja u Bleiburgu 12. svibnja u austrijskoj pokrajini Koruškoj.

– Ukoliko se dogodi kršenje austrijskih zakona, naravno da će vlasti reagirati vrlo odlučno, ipak je dodao Kurz, a prenose austrijski mediji.

Premijer Koruške Peter Kaiser izjavio je u utorak za državni radio da bi Austrija morala zabraniti isticanje ustaških simbola na isti način kao što je izvan zakona stavila uporabu nacističkih simbola.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati