Pratite nas

Iz Svijeta

Rusija podigla borbenu spremnost, Njemačka priprema građane za mogući rat

Objavljeno

na

Kao što se moglo i očekivati, nedavni sastanak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i njegova ruskog kolege Vladimira Putina maksimalno je zakomplicirao situaciju na ionako kompleksnom sirijskom ratištu i pokrenuo preslaganje snaga i početak prekrajanja teritorija koji bi mogli imati i dalekosežne političke posljedice, pogotovo u odnosima između Turske sjedne strane te Europske unije i SAD-a s druge.

Turska se, naime, okrenula Moskvi i Teheranu, pa čak i Damasku, tako da joj odlazak Bashara al-Assada više nije prioritet.

Merkel traži lojalnost Turaka

Amerikanci su vidjeli da polako gube konce iz ruku ali i važnog saveznika pa su njihovi najjači igrači krenuli u diplomatsku ofenzivu; Joe Biden u Tursku, a John Kerry u Saudijsku Arabiju. Biden je čak spreman žrtvovati kurdske snage na terenu, kojima SAD pomaže, kako bi se dodvorio Erdoğanu. Član kurdske koalicije u Siriji, Ali Bashar s terena poručuje za Večernji list da će kurdske snage braniti svoj teritorij u Siriji pod svaku cijenu. Turski novinar Hassan Al Tahrawi smatra da je Turska morala krenuti u vojnu operaciju te da za nju ima pristanak Irana i Rusije, ali i Assada.

Iranci i Rusi nisu zadovoljni razvojem događaja na terenu. Kurdski kanton u Siriji, u ovom trenutku, mogao bi destabilizirati čitavu regiju – smatra Al Tahrawi. Njemačka kancelarka Angela Merkel izabrala je drukčiju taktiku i započela snažan pritisak na Ankaru, i to za nju pomalo netipičnom retorikom. Prvo su njemačke tajne službe plasirale informaciju kojom dokazuju da Turska financira teroriste ISIL-a, da bi se početkom tjedna pojavila vijest kako u Njemačkoj djeluje više od 700 turskih špijuna, zaposlenih u poslovnicama turskih banaka i turističkih agencija u toj zemlji. Finalnu poruku poslala je Angela Merkel samo dan nakon poziva njemačkim građanima da se opskrbe zalihama za slučaj ratnog stanja.

Od njemačkih građana turskog podrijetla očekujemo lojalnost njemačkoj državi – poručila je Merkel.

Od svih koji žive u Njemačkoj, pa i Turaka, traži se da se drže vrijednosti njemačkog Ustava. Kao zastupnik zadužen za integraciju, molim građane turskog porijekla da se njemačkih vrijednosti drže kod kuće, ali i da se zalažu za te vrijednosti u zemlji iz koje potječu – kaže zastupnik u Bundestagu Josip Juratović (SPD). Ne smiju postojati dva mjerila – jedno za Njemačku, drugo za Tursku. Ako je smrtna kazna neprihvatljiva u Njemačkoj, neprihvatljiva je i u Turskoj.

Kad je riječ o vlastitoj naciji, postoji neka vrsta sljepila prema vrijednostima koje u njemu vladaju – dodaje Juratović.

Popularno je biti “antiturčin”

U njemačkom je parlamentu 10-ak zastupnika turskog porijekla, kaže, koji se zalažu za njemačke vrijednosti, no oni su pod velikim pritiskom, od samog turskog predsjednik Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je zatražio genetske testove da se vidi jesu li zapravo Turci, do problema koje imaju sa svojim sunarodnjacima.

Veliki je raskol u turskoj populaciji u Njemačkoj. Erdoğanovi pristalice prozivaju sve one koji se ne slažu s njima. Lojalnost Tuskoj traži se preko lojanosti Erdoğanu – upozorava Juratović.

Austrijski politički znanstvenik koji predaje na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, Anton Pelinka, u razgovoru za Večernji list kaže da se te napetosti događaju jer svi akteri vode unutarnju, a ne vanjsku politiku.

Tri velike stranke u Austriji natječu se koja će biti više antiturski raspoložena. To je smiješno jer Austrija nije važan igrač u međunarodnoj politici po pitanju Turske, nego samo koristi tu temu zbog domaćih razloga. Na unutarnjopolitičkoj sceni čini se da se strankama isplati biti više antiturski raspoložen nego druge stranke – kaže Pelinka. Dodaje kako je očito i da Erdoğan koristi Austriju i Njemačku za svoje unutarnjopolitičke ciljeve.

Erdogan koristi instrumente provokacije i također kritizira Njemačku i Austriju kako bi postao popularniji na domaćoj sceni. Svi igrači su se previše zaigrali unutarnje politike, a premalo vanjske – smatra Pelinka. Iako je njemački stav prema Turskoj ponešto drukčiji nego austrijski, i u Njemačkoj je, s izuzetkom kancelarke Angele Merkel, prisutan trend korištenja antiturskih stereotipa za stjecanje simpatija domaće publike, zaključuje Pelinka.

Putin: Na snagu stupa puna ratna spremnost

Ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedio je u četvrtak podizanje pune ratne spremnosti za cijelu rusku vojsku. Tu je odluku potvrdio i ministar obrane Sergej Šojgu naglasivši kako iznenadna provjera ratne spremnosti Oružanih snaga zahvaća Južni, Zapadni i Centralni okrug, kao i Sjevernu flotu i zračne snage i trajat će do kraja mjeseca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban: Spremni smo surađivati u ratu protiv antisemitizma

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski premijer Viktor Orban ustvrdio je u četvrtak da njegova zemlja ima “nultu toleranciju” prema antisemitizmu poručivši Židovima u Mađarskoj da se mogu osjećati sigurnima i rekao je tijekom susreta s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom da će njegova vlada surađivati s Izraelom u borbi protiv te pojave.

“Spremni smo surađivati u ratu protiv antisemitizma”, kazao je Orban istaknuvši da su jedan od oblika antisemitizma izjave protiv Izraela, prenio je izraelski portal Ynet drugog dana posjeta mađarskog premijera.

Orban je bio suočen s “optužbama za antisemitizam” zbog vođenja kampanje protiv židovskog milijardera Georgea Sorosa.

“Svi židovski građani u Mađarskoj su pod zaštitom vlade”, kazao je Orban.

“Ponosni smo na to da se u Mađarskoj…. Židovi mogu osjećati sigurnima”, istaknuo je on na početku razgovora s  izraelskim premijerom.

“Vi ste stali uz Izrael ponovno i ponovno na međunarodnim forumima i to je važno i jako to cijenimo”, rekao je Netanyahu Orbanu dodajući kako obojica “shvaćaju da je prijetnja radikalnog islama stvarna”.

Netanyahu je našao zajednički jezik s Orbanom u žestokim kritikama na račun migranata i Sorosa, koji podržava ljevicu u njihovim zemljama.

(Hina/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kolinda Grabar Kitarović: Albanija je bila naš prijatelj kada nam je bilo potrebno

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatska snažno podržava europsku integraciju Albanije i pozdravlja napredak koji je do sada postigla u ispunjavanju kriterija neophodnih za članstvo u Europskoj uniji, izjavila je u četvrtak u albanskom parlamentu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

“Hrvatska snažno podržava europsku integraciju Albanije i pozdravlja napredak ostvaren u ispunjavanju kriterija za članstvo u EU. Kao zemlja energičnih i marljivih mladih ljudi, Albanija ima izvrsne izglede”, kazala je predsjednica drugog dana službenog posjeta Tirani gdje se sastala s predsjednikom parlamenta Gramozom Rucijem.

Također je iskoristila priliku čestitati albanskoj strani na odluci Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019.

“Čestitam vam na odluci Vijeća koja prepoznaje napredak Albanije i utire put otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019”, kazala je predsjednica.

Poručila je da će Hrvatska nastaviti podržavati proces europske integracije Albanije prenoseći svoja iskustva i znanja stečena na vlastitom europskom putu.

“Trebamo nastaviti zajedno raditi kako bismo uspostavili još bolju suradnju (…) kao zemlja s iznimnim geostrateškim položajem, Albanija će imati sve značajniju ulogu u jugoistočnoj Europi. Hrvatske se raduje daljnjem jačanju svojih strateških odnosa s Albanijom”, poručila je Grabar-Kitarović.

To će, kako je istaknula, pridonijeti pozitivnim procesima u susjedstvu, kako u vidu stabilnosti i sigurnosti, tako i u poboljšanju gospodarske sigurnosti.

“Hrvatska i Albanija mogu zajedno puno toga učiniti”, kazala je predsjednica.

Ponovila je da Hrvatska pridaje veliku važnost stabilnosti, sigurnosti i prosperitetu jugoistočne Europe i snažno zagovara europsku perspektivu cijelog tog prostora.

“Albanija je veoma važan partner, strateški i politički, i EU je to prepoznao”, kazala je predsjednica.

U svom se govoru osvrnula i na “trajno i nerazdvojno prijateljstvo” između dvije zemlje i ulogu albanske nacionalne manjine u hrvatskom društvu.

“Albanija je bila naš prijatelj kada nam je bilo potrebno”, kazala je i podsjetila na brojne Albance koji su se borili u Domovinskom ratu.

“Bili smo doslovce braća po oružju, prije nego smo 2009. ušli zajedno u NATO. Mnogi su Albanci žrtvovali svoje živote za Hrvatsku i vjerujte mi – Hrvatska to neće zaboraviti”.

Kazala je da je Hrvatska, zemlja na raskrižju kršćanstva i islama, pomorske i kontinentalne tradicije, izvrstan primjer suživota, uključivosti i integracije raznih kultura i religija.

“Albanci su u potpunosti integrirani i cijenjeni pripadnici hrvatskog društva (…) kako vole i štuju Hrvatsku, a istovremeno su ponosni i domoljubni Albanci, sjajan su primjer pozitivnog utjecaja na odnose naših zemalja”, kazala je predsjednica, posebno podsjetivši na zajednicu Arbanasa kod Zadra koja tamo obitava od 18. stoljeća.

Također je podsjetila da prijateljstvo između dvije zemlje seže još u doba kada su Dalmacija i Albanija bile pod vlašću Venecijanske Republike i u tom kontekstu istaknula ulogu albanskog Gjergja Kastriotija Skenderbega.

Albanija je inače 2018. proglasila “Godinom Skenderbega”, s brojnim kulturnim događanjima.

Predsjednica je kazala da valja znati da su Skenderbeg i njegov sin primili titulu počasnih građana Dubrovačke Republike za njihov doprinos u borbi protiv Osmanlija.

Nije zaboravila spomenuti niti ulogu hrvatskog povjesničara, prevoditelja i političara Milana Šufflaya, jednog od utemeljitelja albanologije, te povjesničara iz 18. stoljeća Andrije Kačića Miočića, kao osobe kojima dugujemo povijesne veze s Albanijom.

Kao “nesumnjivo povijesni trenutak” u međusobnim odnosima navela je otvaranje hrvatskog veleposlanstva u Tirani u ožujku 1994.

“Neka dugo živi hrvatsko-albansko prijateljstvo”, poručila je hrvatska predsjednica na kraju govora.

Svoj boravak u Albaniji nastavlja posjetom luci Drač.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori