Pratite nas

Iz Svijeta

Rusija podigla borbenu spremnost, Njemačka priprema građane za mogući rat

Objavljeno

na

Kao što se moglo i očekivati, nedavni sastanak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i njegova ruskog kolege Vladimira Putina maksimalno je zakomplicirao situaciju na ionako kompleksnom sirijskom ratištu i pokrenuo preslaganje snaga i početak prekrajanja teritorija koji bi mogli imati i dalekosežne političke posljedice, pogotovo u odnosima između Turske sjedne strane te Europske unije i SAD-a s druge.

Turska se, naime, okrenula Moskvi i Teheranu, pa čak i Damasku, tako da joj odlazak Bashara al-Assada više nije prioritet.

Merkel traži lojalnost Turaka

Amerikanci su vidjeli da polako gube konce iz ruku ali i važnog saveznika pa su njihovi najjači igrači krenuli u diplomatsku ofenzivu; Joe Biden u Tursku, a John Kerry u Saudijsku Arabiju. Biden je čak spreman žrtvovati kurdske snage na terenu, kojima SAD pomaže, kako bi se dodvorio Erdoğanu. Član kurdske koalicije u Siriji, Ali Bashar s terena poručuje za Večernji list da će kurdske snage braniti svoj teritorij u Siriji pod svaku cijenu. Turski novinar Hassan Al Tahrawi smatra da je Turska morala krenuti u vojnu operaciju te da za nju ima pristanak Irana i Rusije, ali i Assada.

Iranci i Rusi nisu zadovoljni razvojem događaja na terenu. Kurdski kanton u Siriji, u ovom trenutku, mogao bi destabilizirati čitavu regiju – smatra Al Tahrawi. Njemačka kancelarka Angela Merkel izabrala je drukčiju taktiku i započela snažan pritisak na Ankaru, i to za nju pomalo netipičnom retorikom. Prvo su njemačke tajne službe plasirale informaciju kojom dokazuju da Turska financira teroriste ISIL-a, da bi se početkom tjedna pojavila vijest kako u Njemačkoj djeluje više od 700 turskih špijuna, zaposlenih u poslovnicama turskih banaka i turističkih agencija u toj zemlji. Finalnu poruku poslala je Angela Merkel samo dan nakon poziva njemačkim građanima da se opskrbe zalihama za slučaj ratnog stanja.

Od njemačkih građana turskog podrijetla očekujemo lojalnost njemačkoj državi – poručila je Merkel.

Od svih koji žive u Njemačkoj, pa i Turaka, traži se da se drže vrijednosti njemačkog Ustava. Kao zastupnik zadužen za integraciju, molim građane turskog porijekla da se njemačkih vrijednosti drže kod kuće, ali i da se zalažu za te vrijednosti u zemlji iz koje potječu – kaže zastupnik u Bundestagu Josip Juratović (SPD). Ne smiju postojati dva mjerila – jedno za Njemačku, drugo za Tursku. Ako je smrtna kazna neprihvatljiva u Njemačkoj, neprihvatljiva je i u Turskoj.

Kad je riječ o vlastitoj naciji, postoji neka vrsta sljepila prema vrijednostima koje u njemu vladaju – dodaje Juratović.

Popularno je biti “antiturčin”

U njemačkom je parlamentu 10-ak zastupnika turskog porijekla, kaže, koji se zalažu za njemačke vrijednosti, no oni su pod velikim pritiskom, od samog turskog predsjednik Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je zatražio genetske testove da se vidi jesu li zapravo Turci, do problema koje imaju sa svojim sunarodnjacima.

Veliki je raskol u turskoj populaciji u Njemačkoj. Erdoğanovi pristalice prozivaju sve one koji se ne slažu s njima. Lojalnost Tuskoj traži se preko lojanosti Erdoğanu – upozorava Juratović.

Austrijski politički znanstvenik koji predaje na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, Anton Pelinka, u razgovoru za Večernji list kaže da se te napetosti događaju jer svi akteri vode unutarnju, a ne vanjsku politiku.

Tri velike stranke u Austriji natječu se koja će biti više antiturski raspoložena. To je smiješno jer Austrija nije važan igrač u međunarodnoj politici po pitanju Turske, nego samo koristi tu temu zbog domaćih razloga. Na unutarnjopolitičkoj sceni čini se da se strankama isplati biti više antiturski raspoložen nego druge stranke – kaže Pelinka. Dodaje kako je očito i da Erdoğan koristi Austriju i Njemačku za svoje unutarnjopolitičke ciljeve.

Erdogan koristi instrumente provokacije i također kritizira Njemačku i Austriju kako bi postao popularniji na domaćoj sceni. Svi igrači su se previše zaigrali unutarnje politike, a premalo vanjske – smatra Pelinka. Iako je njemački stav prema Turskoj ponešto drukčiji nego austrijski, i u Njemačkoj je, s izuzetkom kancelarke Angele Merkel, prisutan trend korištenja antiturskih stereotipa za stjecanje simpatija domaće publike, zaključuje Pelinka.

Putin: Na snagu stupa puna ratna spremnost

Ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedio je u četvrtak podizanje pune ratne spremnosti za cijelu rusku vojsku. Tu je odluku potvrdio i ministar obrane Sergej Šojgu naglasivši kako iznenadna provjera ratne spremnosti Oružanih snaga zahvaća Južni, Zapadni i Centralni okrug, kao i Sjevernu flotu i zračne snage i trajat će do kraja mjeseca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Ramush Haradinaj: Ili priznanje, ili kupujemo oružje

Objavljeno

na

Objavio

Mi smo nezavisna država i od dijaloga očekujemo uzajamno priznanje; ukoliko niste spremni na to, onda je to poruka kako bi i mi trebali kupovati oružje, kaže premijer Kosova.

Premijer Kosova Ramush Haradinaj je izjavio je kako pristup dijela međunarodne zajednice u odnosu na dijalog sa Srbijom povećava potrebu Kosova da nabavi naoružanje.

On je to rekao novinarima govoreći o uslovima koje treba ispuniti prije nego što se nastavi proces dijaloga.

Prištinska Koha zaključuje kako je Haradinaj time nagovijestio da se plaši novog rata sa Srbijom.

Kako je rekao premijer, Kosovo traži okvirni sporazum sa Srbijom kojim bi bilo riješeno uzajamno priznanje u postojećim granicama.

Postoji oklijevanje Srbije i jednog dijela međunarodne zajednice, koja kaže kako se to ne može nazvati uzajamno priznavanje u postojećim granicama. To znači savjetuju nas da kupujemo [francuske raketne sustave] ‘mistrale’, jer oni opskrbljuju Srbiju ‘mistralima'”, rekao je Haradinaj.

On je dodao kako Srbija nabavlja oružje iz Rusije, kao i da je postigla sporazum s Francuskom o raketnom sustavu.

“U međuvremenu, oni nam govore kako sporazum ne možemo nazivati sporazumom o uzajamnom priznanju u postojećim granicama. Šta onda da radimo, mi smo nezavisna država i od dijaloga ne očekujemo ništa osim uzajamnog priznanja. Ukoliko niste spremni na to, onda je to poruka za nas kako bi i mi trebali kupovati oružje”, kazao je Haradinaj, prenosi Koha.

Prošlog tjedna je Haradinaj ponovio kako Kosovo neće biti podijeljeno i da će Vlada braniti suverenitet i integritet Kosova po svaku cijenu.

“Poštovani građani Republike Kosovo, mi smo zajedno i jaki smo! Niko nas neće podijeliti. Suverenitet i integritet Kosova su nepovredivi i mi ćemo ga braniti po svaku cijenu”, napisao je on na Facebook profilu.

Haradinajeva poruka je uslijedila nakon što je u Prištini ponovo pokrenuta priča kako se predsjednik Kosova Hashim Thaci ne odriče ideje o razmjeni teritorija sa Srbijom.

Zastupnik oporbenog pokreta Samoopredjeljenje u Parlamentu Kosova Rexhep Selimi je izjavio kako Thaci s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem “ima tajni plan o podjeli Kosova”.

“Nepravedno je da neko od nas zahtijeva da sjednemo i razgovaramo bez okvira dijaloga međusobnim priznanjem u okviru aktualnih granica. To zahtijevam kako ne bi bilo iznenađenja u dijalogu, kako se to dogodilo s granicom, korekcijom, demarkacijom ili razmjenom teritorije”, rekao je Haradinaj.

Rekao je da je stav premijera Kosova da bez okvira dijaloga međusobnog priznanja nema osnove za nastavak dijaloga.

 

Ramush Haradinaj: Kosovo ima svoju vojsku i Srbija nam ne može ništa

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Von der Leyen: Srednja i istočna Europa trebaju dobiti jaka povjerenstva

Objavljeno

na

Objavio

Nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u utorak navečer, nakon izbora za novu čelnicu Europske komisije, kako srednjoj i istočnoj Europi trebaju pripasti jaka povjerenstva unutar Komisije kako bi se pokazalo da ti dijelovi Europske unije nisu marginalizirani.

“Za mene je važno da se odrede povjerenici koji će zasigurno imati jaka povjerenstva kako bi bilo jasno da su istok i srednja Europa prikladno raspodijeljeni”, rekla je nova predsjednica Europske komisije na konferenciji za novinare u zgradi Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Najviši položaji u europskim institucijama pripali su zapadnoj Europi.

Predsjednica Komisije je Njemica, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Španjolac Josep Borell, predsjednica Europske središnje banke Francuskinja Christine Lagarde, predsjednik Europskog parlamenta Talijan David Sasoli, a Nizozemcu Fransu Timmermansu, spitzenkandidatu socijaldemokrata, i Dankinji Margrethe Vestager, spitzenkandidatkinji liberala, obećani su visoki položaji u Europskoj komisiji.

Von der Leyen je rekla kako je “odlučna” u postizanju dobre zemljopisne raspodjele preostalih visokih dužnosti.

Jedna je novinarka upitala kako će formirati stabilnu proeuropsku većinu, kada su je podržali zastupnici poljskog vladajućeg PiS-a.

Von der Leyen je da “ne zna tko je glasao za nju” jer je glasanje tajno.

Novinarka Financial Timesa je upitala hoće li von der Leyen uopće imati većinsku podršku nakon odlaska britanskih zastupnika.

“Radit ću s proeuropskim strankama za stabilnu većinu. I prije je bilo teško naći stabilnu većinu”, kazala je von der Leyen.

Von der Leyen je poručila kako je “rođena kao Europljanka u Bruxellesu”, gdje je “sve bilo vrlo europski od početka”.

“Oduvijek sam se željela vratiti nazad u europsko okružje“, kazala je

Na pitanje hoće li potvrditi predložene povjerenike iz zemalja, poput Italije, u kojima na vlasti nisu proeuropske stranke, von der Leyen je izbjegla odgovor.

“Europa je potrebna u ovom okruženju koje se mijenja. Bolje djelujemo kada djelujemo zajedno. Nitko od nas pojedinačno neće biti uspješan kada se sam suočava s problemima”, rekla je i dodala da je “tražiti kompromise uvijek teško”.

Zaključila je odgovor tvrdnjom da svijet treba “jaku Europu”, a da će sastav Komisije biti prikladan tom zadatku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari