Pratite nas

Iz Svijeta

Rusija u tišini priprema aneksiju dijela teritorija druge suverene države?

Objavljeno

na

Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je naredio svojim službenicima da potpišu ugovor kojim će oružane snage odmetnute gruzijske pokrajine Južne Osetije de facto uklopiti u zapovjednu strukturu Vojnih snaga Ruske federacije, piše Reuters.

Gruzija je osudila taj potez, a za očekivati je da će isto napraviti brojne zapadne države, uz optužbu da Kremlj u tišini priprema aneksiju dijela teritorija druge suverene države, nakon što je isto napravljeno s ukrajinskim Krimom prije dvije godine.

Moskva de facto već godinama kontrolira Južnu Osetiju, planinsku regiju na sjeveroistoku Gruzije, ali je dosad tu regiju službeno tretirala kao neovisnu državu, doduše međunarodno nepriznatu, prenosi Jutrnji list

Prema tekstu prijedloga za koji Putin inzistira da se potpiše čim prije, separatisti u Južnoj Osetiji bi uz blagoslov Moskve trebali prihvatiti nove operativne procedure za njihove oružane snage, dok će struktura i ciljevi tih oružanih snaga biti formirani u dogovoru s Rusijom.

U sporazumu također stoji da se pripadnici oružanih snaga Južne Osetije mogu prebaciti u Oružane snage Ruske Federacije u ruskoj bazi u Južnoj Osetiji.

Nadalje, separatisti će smanjiti vlastite oružane snage u skladu s brojem novih vojnika koje u svojoj bazi zaposle Rusi. Ugovor sa separatistima trebali bi zaključiti ruski ministri obrane i vanjskih poslova.

Gruzijski ministar vanjskih poslova Mikheil Janelidze je tu najavu žestoko osudio: – Bilo koji sporazum između Ruske Federacije i de facto vodstva Južne Osetije nije legitiman.

Takvi koraci ne vode prema očuvanju mira te narušavaju mirovni proces, nužan za razrješenje konflikta – stoji u izjavi Janelidzea.

Južna Osetija se od Gruzije dvojila u ratu nakon raspada Sovjetskog Saveza, a situacija je dodatno eskalirala 2008. godine kada je Rusija u Južnu Osetiju poslala svoje trupe s objašnjenjem da žele zaštiti civile te pokrajine od gruzijskih snaga.

Gruzija je, uz diplomatsku, ali ne i vojnu podršku zapadnih sila, taj potez nazvala običnom otimačinom teritorija.

Nakon kratkog rata Rusija je priznala Južnu Osetiju kao neovisnu državu, ali njihov potez je slijedila tek nekolicina drugih međunarodno priznatih država.

Kritičari ruske vanjske politike pak smatraju da je intervencija u Južnoj Osetiji bila tek pokus za kasniju aneksiju ukrajinskog poluotoka Krima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump ponovo optužio velike internetske kompanije da su pristrane u korist demokrata

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump u utorak je ponovo optužio velike internetske kompanije da su pristrane u korist njegovih demokratskih protivnika.

“Facebook, Twitter i Google su toliko skloni demokratima da je to smiješno!”, objavio je na Twitteru, tjedan dana pošto je u Kongresu dao iskaz izvršni ravnatelj Googlea Sundar Pichai koji je odlučno odbio te optužbe.

Američki predsjednik je posebno napao Twitter koji je, rekao je, otežao pristup njegovu računu @realDonaldTrump koji ima nešto više od 56 milijuna korisnika.

“Povukli su velik broj imena i jako usporili stupanj i brzinu rasta” računa, dodao je američki predsjednik koji, čini se, pozorno prati kretanje broja svojih pretplatnika.

Internetske supertvrtke su ovih mjeseci redovito bile na meti kritike predsjednika i nekih republikanskih zastupnika koji su upozoravali na njihovu “pristranost”.

Premda su čelnici tih tehnoloških grupacija uglavnom skloniji demokratima, malo je naznaka da Google iz političkih razloga krivotvori rezultate pretrage, misle tehnološki stručnjaci.

Pichai je, odgovarajući na pitanje pravosudnog odbora Zastupničkog doma neprestano odbijao zamisao da bi njegova grupacija mogla biti “politički pristrana”, opetujući puno puta da Google “ne ističe informacije” koje daju prednost nekoj skupini ili ideji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kaos na francuskim autocestama, ‘žuti prsluci’ palili naplatne kućice

Objavljeno

na

Objavio

Francuski prosvjednici, “žuti prsluci”, izazvali su prometni kaos u utorak nakon što su zauzeli naplatne kućice i zapalili neke od njih.

Najveći francuski operator sustava naplate cestarine, Vinci Autoroutes, priopćio je da su prosvjedi u tijeku na 40-ak lokacija njegove mreže te da je nekoliko naplatnih postaja autoputa jako oštećeno, posebice na jugu zemlje.

Naplatna postaja Bandol, istočno od Marseillea na jugu Francuske, zapaljena je u noći na utorak a autoput A50 je zatvoren, navodi Vinci čija mreža se većinom nalazi na zapadu i jugu zemlje.

“Vozači trebaju biti krajnje oprezni dok se približavaju naplatnim kućicama kao i na ulazima na autoput zbog nazočnosti velikog broja pješaka”, stoji u priopćenju Vincija.

Vinci procjenjuje da šteta nanesena njegovoj infrastrukturi iznosi “nekoliko desetaka milijuna” eura od početka prosvjeda i to ne računajući izgubljeni prihod s obzirom da su prosvjednici omogućili tisućama vozača da se besplatno voze autocestom.

Nekoliko ljudi je poginulo u prometnim nesrećama kod zapreka koje su “žuti prsluci” postavili na cesti.

Prosvjednici – nazvani po reflektirajućim prslucima koje francuski vozači moraju imati u svojim automobilima – blokirali su ceste i kružne tokove diljem Francuske od sredine studenoga.

Te su demonstracije počele kao prosvjed protiv rasta poreza na gorivo, ali su se pretvorile u velike prosvjede protiv politike predsjednika Emmanuela Macrona.

(Hina)

 

Put od Macrona do microna

 

 

 

Salvini o Macronu: Onaj koji sije siromaštvo, žanje prosvjede, onaj koji sije lažna obećanja, žanje reakciju periferija i sela

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari