Pratite nas

Naši u svijetu

Rusija traži od SAD-a da ‘urazumi’ Kijev; Putinova izjava o zauzimanju Kijeva ‘izvučena iz konteksta’

Objavljeno

na

Rusija je u utorak priopćila da potezi ukrajinskih vlasti kojima je cilj priključenje NATO-u imaju za cilj potkopati napore prema okončanju rata na istoku zemlje te je pozvala Washington da iskoristi svoj utjecaj i “urazumi” Kijev.

putin_649061S1Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je inicijativa Kijeva za članstvom u NATO-u uslijedila ubrzo nakon sastanka ruskih i ukrajinskih čelnika o rješavanju sukoba između ukrajinske vlade i proruskih separatista.

“Ta ideja vlade u Kijevu je pokušaj jedne strane u ratu da osujeti svaki pokušaj pronalaženja političkog rješenja”, rekao je Lavrov, oštro kritizirajući namjeru Ukrajine da se odrekne svog nesvrstanog statusa i pridruži NATO-u. Također je kazao da je “šteta da SAD, neke članice EU-a i dužnosnici NATO-a podgrijavaju tu ideju”.

“Najvažnija stvar koja je sada potrebna jest da se jedna strana u ratu, Kijev, urazumi, a u velikoj mjeri to može učiniti jedino SAD”, istaknuo je Lavrov.

Rusija se žestoko protivi ideji pridruženja Ukrajine NATO-u, a predsjednik Vladimir Putin opravdava aneksiju Krima mogućnošću da Ukrajina uđe u Sjevernoatlantski savez.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko trebao bi krajem tjedna sudjelovati na summitu NATO-a u Walesu.

Putinova izjava o zauzimanju Kijeva je izvučena iz konteksta 

Izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina o navodnoj spremnosti Rusije da “zauzme Kijev za dva tjedna”, koju je prenio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, bila je izvučena iz konteksta i imala je drugi smisao, rekao je u utorak novinarima Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov.

“To je nekorektno, to izlazi iz okvira diplomatske prakse. To je nedostojno ozbiljnog političkog djelatnika”, istaknuo je Ušakov komentirajući Barrosove riječi, a prenose ruski mediji.

U medijima su se ranije pojavila izvješća o telefonskom razgovoru Barrosa i Putina tijekom kojeg je ruski predsjednik navodno izjavio da bi u slučaju potrebe ruska vojska mogla u kratkom roku zauzeti Kijev. Barroso je to navodno rekao čelnicima EU-a na summitu ova vikenda.

Po riječima Ušakova, “taj citat je izvučen iz konteksta i imao je sasvim drugi smisao”.

Zamjenik čelnika ruskog Vijeća sigurnosti Mihail Popov najavio je da će prijetnje Rusiji zbog situacije u Ukrajini i širenja NATO-a na istočnu Europu biti ključni čimbenici prilikom razmatranja vojne strategije Moskve.

“Činjenica da se vojna infrastruktura članica NATO-a približava našim granicama, pa i putem proširenja, i dalje je jedna od vanjskih prijetnji za Rusku Federaciju”, rekao je Popov u intervjuu za novinsku agenciju RIA.

SAD aktivno jača vojnu nazočnost NATO-a u Latviji, Litvi i Estoniji, rekao je Popov.

S čelnicima tih triju zemalja trebao bi se sastati američki predsjednik Barack Obama koji u utorak stiže u Estoniju.

Popov je ustvrdio da SAD žele znatno pojačati vojni kontingent NATO-a u baltičkim državama te da postoje planovi za razmještanje teškog naoružanja i vojne tehnike, uključujući tenkove i oklopne transportere u Estoniji pored ruske granice.

“Sve činjenice pokazuju namjeru čelnika SAD-a i NATO-a da nastave pristup kojim se pogoršavaju odnosi s Rusijom. Mi smatramo da određujućim čimbenikom u odnosima s NATO-om ostaje neprihvatljivost planova o dolasku vojne infrastrukture Saveza na naše granice”, naglasio je.

Rusija kuje planove o stvaranju neke krnje države na istoku Ukrajine, kao što je to u prošlosti učinila u Gruziji i Moldovi, ocijenili su u ponedjeljak analitičari u Moskvi, ističući da se taj cilj čini vrlo ostvariv s obzirom da proruski separatisti bilježe uspjehe na bojištu.

“Čak i ako je Kremlj zanijekao da je predsjednik ikada natuknuo stvaranje neke neovisne države za većinski rusofonska područja na jugoistoku Ukrajine, Rusija, koja do sada nikada nije zatražila ništa više od autonomije za ta područja – što Kijev smatra neprihvatljivim – sada ponaša na drugi način”, kazao je ruski stručnjak Fjodor Lukjanov, glavni urednik časopisa Russia in Global Affairs. “Rusija želi Kijevu reći: predložili smo vam sporazum o federalizaciji, niste htjeli. Sada se ponuda promijenila.”

Ukrajinski ministar obrane Valeri Heletej izjavio je u ponedjeljak da je Ukrajina suočena s “velikim ratom” s Rusijom koji će odnijeti desetke tisuća života.

“U našu kuću je došao veliki rat, rat kakav Europa nije vidjela od Drugog svjetskog rata. U tom ratu gubici se neće brojati u stotinama nego u tisućama pa čak i desecima tisuća mrtvih”, napisao je ministar na svom Facebook profilu.

“Moramo hitno organizirati obranu protiv Rusije, koja pokušava ne samo zauzeti položaje na okupiranom teritoriju, nego i pokrenuti ofenzivu na druga ukrajinska područja”, dodao je.

Do petka odluka EU-a o novim sankcijama za Rusiju

Vlade EU-a donijet će odluku o paketu novih sankcija protiv Rusije do petka, rekla je u utorak talijanska ministrica vanjskih poslova Federica Mogherini pred Europskim parlamentom.

“U ponedjeljak su se sastali ambasadori EU-a, Europska komisija će do sutra predstaviti konačni prijedlog, a odluka će biti donesena do petka”, rekla je Mogherini.

Dodala je da Europska komisija radi na ojačanom paketu sankcija protiv Rusije zbog vojne invazije Ukrajine u četiri sektora koji uključuju obranu i financije. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Glazbene zvijezde večeras na ‘Hrvatskoj noći’ u Frankfurtu

Objavljeno

na

Objavio

snimio : Marko Lažeta

FRANKFURT Sve je spremno za veliki večerašnji glazbeni spektakl 10. jubilarnu “Hrvatsku noć” koja će se održati u Frankfurtu u „Fraport Arena“

I ove godine na noći bit će rekordan broj izvođača, najpoznatijih hrvatskih glazbenih zvijezda od: Miroslava Škore, Miše Kovača, Maje Šuput, Prljavog kazališta, Mate Bulića, Jelene Rozge, Mladena Grdovića, Crvene Jabuke, Lidije Bačić, grupe Vigor i drugih zabavljača i učesnika u vrlo zanimljivom i bogatom glazbenom programu.

Večer će proteći i u sjećanju na našeg omiljenog nedavno preminulog glazbenika Olivera Dragojevića, koji je redovito sa svojim “Dupinima” i puno ljubavi nastupao na Hrvatskoj noći. Na sceni će biti zanimljivo opet vidjeti i Miroslava Škoru nakon njegovog kraćeg izbivanja.

Organizator ovog najvećeg glazbenog događaja van granica Hrvatske je poznata agencija “Rokaro Numen” iz Neussa na čelu na uspješnim menađerom Robertom Martinovićem i njegovom ekipom, koji ovom prigodom obilježavaju 10.godišnjicu ovog najvećeg glazbenog događaja među Hrvatima u svijetu, kojima ovakvi susreti služe kao most koji ih povezuje sa Hrvatskom i daje veliki poticaj njezinoj promociji.

I ove godine očekuje se krcata prekrasna frankfurtska dvorana brojnih obožavatelja hrvatske glazbene scene koji će iz cijele Europe, kao i iz Kanade, Amerike, Australije, doći pozdraviti hrvatske zvijezde i s njima se proveseliti do kasnih sati.

Nives Milardović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Ured za Hrvate van domovine: Do 12. prosinca prijave na natječaj vrijedan 2.4 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto HINA

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pozvao je organizacije hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama da zaključno do 12. prosinca prijave svoje programe i projekte na javni natječaj čija je ukupna planirana vrijednost 2, 4 milijuna kuna.

Natječajem se prvi put otvara mogućnost za prijavu programa ili projekata iz svih europskih i prekomorskih država u kojima djeluju zajednice hrvatskog iseljeništva, njih ukupno 29. Praksa je ranije bila da su se sredstva dodjeljivala samo slabije razvijenim državama, a Ured sada želi unaprijediti i proširiti Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu koji provodi od 2012. godine.

Udruge, zaklade, ustanove i ostale iseljeničke organizacije mogu prijaviti projekte u šest područja – kultura, obrazovanje i znanost, sport, turizam, razvoj iseljeničkih organizacija, kao i projekte koji ne spadaju u ta područja, ali čuvaju hrvatski nacionalni identitet i jačaju odnose domovinske i iseljene Hrvatske.

Najmanji iznos koji se može prijaviti i ugovoriti po projektu je pet tisuća kuna, a najveći 80 tisuća kuna. Jedna organizacija može podnijeti najviše dvije prijave.

Na natječaj se mogu javiti iseljeničke organizacije koje su se opredijelile za aktivnosti koje su predmet financiranja i kojima promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i zakonima ili pravnim poretkom matične države, a upisane su u registar ili drugu odgovarajuću evidenciju organizacija matične države te imaju pravnu osobnost.

Uvjeti i sadržaj prijave detaljno su pobrojani u javnom natječaju objavljenom na službenim mrežnim stranicama Središnjeg državnog ureda.

Prijavitelji će natječajnu dokumentaciju moći poslati preporučenom poštom, elektroničkom poštom ili neposredno predati na adrese veleposlanstava nadležnih zemalja na koju se odnosi javni natječaj.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari