Pratite nas

Naši u svijetu

Rusija traži od SAD-a da ‘urazumi’ Kijev; Putinova izjava o zauzimanju Kijeva ‘izvučena iz konteksta’

Objavljeno

na

Rusija je u utorak priopćila da potezi ukrajinskih vlasti kojima je cilj priključenje NATO-u imaju za cilj potkopati napore prema okončanju rata na istoku zemlje te je pozvala Washington da iskoristi svoj utjecaj i “urazumi” Kijev.

putin_649061S1Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je inicijativa Kijeva za članstvom u NATO-u uslijedila ubrzo nakon sastanka ruskih i ukrajinskih čelnika o rješavanju sukoba između ukrajinske vlade i proruskih separatista.

“Ta ideja vlade u Kijevu je pokušaj jedne strane u ratu da osujeti svaki pokušaj pronalaženja političkog rješenja”, rekao je Lavrov, oštro kritizirajući namjeru Ukrajine da se odrekne svog nesvrstanog statusa i pridruži NATO-u. Također je kazao da je “šteta da SAD, neke članice EU-a i dužnosnici NATO-a podgrijavaju tu ideju”.

“Najvažnija stvar koja je sada potrebna jest da se jedna strana u ratu, Kijev, urazumi, a u velikoj mjeri to može učiniti jedino SAD”, istaknuo je Lavrov.

Rusija se žestoko protivi ideji pridruženja Ukrajine NATO-u, a predsjednik Vladimir Putin opravdava aneksiju Krima mogućnošću da Ukrajina uđe u Sjevernoatlantski savez.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko trebao bi krajem tjedna sudjelovati na summitu NATO-a u Walesu.

Putinova izjava o zauzimanju Kijeva je izvučena iz konteksta 

Izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina o navodnoj spremnosti Rusije da “zauzme Kijev za dva tjedna”, koju je prenio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, bila je izvučena iz konteksta i imala je drugi smisao, rekao je u utorak novinarima Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov.

“To je nekorektno, to izlazi iz okvira diplomatske prakse. To je nedostojno ozbiljnog političkog djelatnika”, istaknuo je Ušakov komentirajući Barrosove riječi, a prenose ruski mediji.

U medijima su se ranije pojavila izvješća o telefonskom razgovoru Barrosa i Putina tijekom kojeg je ruski predsjednik navodno izjavio da bi u slučaju potrebe ruska vojska mogla u kratkom roku zauzeti Kijev. Barroso je to navodno rekao čelnicima EU-a na summitu ova vikenda.

Po riječima Ušakova, “taj citat je izvučen iz konteksta i imao je sasvim drugi smisao”.

Zamjenik čelnika ruskog Vijeća sigurnosti Mihail Popov najavio je da će prijetnje Rusiji zbog situacije u Ukrajini i širenja NATO-a na istočnu Europu biti ključni čimbenici prilikom razmatranja vojne strategije Moskve.

“Činjenica da se vojna infrastruktura članica NATO-a približava našim granicama, pa i putem proširenja, i dalje je jedna od vanjskih prijetnji za Rusku Federaciju”, rekao je Popov u intervjuu za novinsku agenciju RIA.

SAD aktivno jača vojnu nazočnost NATO-a u Latviji, Litvi i Estoniji, rekao je Popov.

S čelnicima tih triju zemalja trebao bi se sastati američki predsjednik Barack Obama koji u utorak stiže u Estoniju.

Popov je ustvrdio da SAD žele znatno pojačati vojni kontingent NATO-a u baltičkim državama te da postoje planovi za razmještanje teškog naoružanja i vojne tehnike, uključujući tenkove i oklopne transportere u Estoniji pored ruske granice.

“Sve činjenice pokazuju namjeru čelnika SAD-a i NATO-a da nastave pristup kojim se pogoršavaju odnosi s Rusijom. Mi smatramo da određujućim čimbenikom u odnosima s NATO-om ostaje neprihvatljivost planova o dolasku vojne infrastrukture Saveza na naše granice”, naglasio je.

Rusija kuje planove o stvaranju neke krnje države na istoku Ukrajine, kao što je to u prošlosti učinila u Gruziji i Moldovi, ocijenili su u ponedjeljak analitičari u Moskvi, ističući da se taj cilj čini vrlo ostvariv s obzirom da proruski separatisti bilježe uspjehe na bojištu.

“Čak i ako je Kremlj zanijekao da je predsjednik ikada natuknuo stvaranje neke neovisne države za većinski rusofonska područja na jugoistoku Ukrajine, Rusija, koja do sada nikada nije zatražila ništa više od autonomije za ta područja – što Kijev smatra neprihvatljivim – sada ponaša na drugi način”, kazao je ruski stručnjak Fjodor Lukjanov, glavni urednik časopisa Russia in Global Affairs. “Rusija želi Kijevu reći: predložili smo vam sporazum o federalizaciji, niste htjeli. Sada se ponuda promijenila.”

Ukrajinski ministar obrane Valeri Heletej izjavio je u ponedjeljak da je Ukrajina suočena s “velikim ratom” s Rusijom koji će odnijeti desetke tisuća života.

“U našu kuću je došao veliki rat, rat kakav Europa nije vidjela od Drugog svjetskog rata. U tom ratu gubici se neće brojati u stotinama nego u tisućama pa čak i desecima tisuća mrtvih”, napisao je ministar na svom Facebook profilu.

“Moramo hitno organizirati obranu protiv Rusije, koja pokušava ne samo zauzeti položaje na okupiranom teritoriju, nego i pokrenuti ofenzivu na druga ukrajinska područja”, dodao je.

Do petka odluka EU-a o novim sankcijama za Rusiju

Vlade EU-a donijet će odluku o paketu novih sankcija protiv Rusije do petka, rekla je u utorak talijanska ministrica vanjskih poslova Federica Mogherini pred Europskim parlamentom.

“U ponedjeljak su se sastali ambasadori EU-a, Europska komisija će do sutra predstaviti konačni prijedlog, a odluka će biti donesena do petka”, rekla je Mogherini.

Dodala je da Europska komisija radi na ojačanom paketu sankcija protiv Rusije zbog vojne invazije Ukrajine u četiri sektora koji uključuju obranu i financije. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Promocija troknjižja o Hrvatima iz Brazila

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska matica iseljenika ima čast pozvati Vas na svečano predstavljanje troknjižja o hrvatskoj zajednici u Brazilu autora i priređivača projektnih izdanjā  dr. sc. Milana Puha iz São Paula, Brazil.

Predstavljanje će se održati u četvrtak, 17. siječnja 2019. u 13 sati u dvorani Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

Uz pozdravnu riječ ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića te autora i priređivača projektnih izdanjā dr. sc. Milan Puh iz São Paula, o troknjižju hrvatske zajednice u Brazilu će govoriti povjesničari Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Gordan Ravančić i dr. sc. Darjan Godić.

O autoru i troknjižju:

Dr. sc. Milan Puh, Puljanin s višegodišnjom brazilskom adresom, voditelj je istraživačkog projekta „Povijest Hrvata i hrvatskog useljeništva u Brazil” u São Paulu od 2015. godine i priređivač knjigā „Hrvatska u Brazilu – iseljeničke priče i priče o useljenju”, „Hrvatska u Brazilu do 1918: prva faza useljavanja” i „Hrvatska u Brazilu između 1918. i 1945.: druga faza useljavanja”. Projekt se realizira uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na promociji ovog jedinstvenog troknjižja znanstvenici će predstaviti odabrane društvene i kulturne značajke hrvatske iseljeničke zajednice u Brazilu kroz prošlost i sadašnjost, te istodobno ukazati na demografske pokazatelje kao i stvaralačke prinose Hrvata razvitku te najveće i najmnogoljudnije države u Južnoj Americi.

Dr. sc. Milan Puh je profesor hrvatskog jezika i povijesti u Croatiji Sacri Paulistani i u Društvu prijatelja Dalmacije u jedanaestmilijunskoj metropoli São Paulu, gdje živi većina brazilskih Hrvata. Znanstveni je suradnik Centra za Slavenske studije Sveučilišta savezne brazilske države Paraná na znanstvenom projektu „Kartografija slavenskih studija u Brazilu: znanstveno-istraživački rad i njegova internacionalizacija”. Podsjetimo, hrvatska zajednica u Brazilu inače ima između šezdeset i osamdeset tisuća ljudi.

Moderatorica promocije je Vesna Kukavica, voditeljica Odjela za nakladništvo HMI-ja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Tomislav Sunić i Željko Glasnović: Hrvatska dijaspora – Povratak ili istrebljenje

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit profesor dr. Tomislav Sunić ugostio je saborskog zastupnika generala Željka Glasnovića. Na ovu su temu dr. Sunić i general Glasnović razgovarali i na engleskom jeziku, a taj ćete video kroz nekoliko sati također moći pogledati na našemu kanalu.

Tko sabotira povratak Hrvata iz iseljeništva u Hrvatsku?

Zašto ne postoji Ministarstvo useljeništva Hrvata u RH?

Zašto i tko vodi rat protiv hrvatskih iseljenika i njihovog mogućeg povratka u domovinu?

Odgovore na ova pitanja poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari