Pratite nas

Naši u svijetu

Rusija traži od SAD-a da ‘urazumi’ Kijev; Putinova izjava o zauzimanju Kijeva ‘izvučena iz konteksta’

Objavljeno

na

Rusija je u utorak priopćila da potezi ukrajinskih vlasti kojima je cilj priključenje NATO-u imaju za cilj potkopati napore prema okončanju rata na istoku zemlje te je pozvala Washington da iskoristi svoj utjecaj i “urazumi” Kijev.

putin_649061S1Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je inicijativa Kijeva za članstvom u NATO-u uslijedila ubrzo nakon sastanka ruskih i ukrajinskih čelnika o rješavanju sukoba između ukrajinske vlade i proruskih separatista.

“Ta ideja vlade u Kijevu je pokušaj jedne strane u ratu da osujeti svaki pokušaj pronalaženja političkog rješenja”, rekao je Lavrov, oštro kritizirajući namjeru Ukrajine da se odrekne svog nesvrstanog statusa i pridruži NATO-u. Također je kazao da je “šteta da SAD, neke članice EU-a i dužnosnici NATO-a podgrijavaju tu ideju”.

“Najvažnija stvar koja je sada potrebna jest da se jedna strana u ratu, Kijev, urazumi, a u velikoj mjeri to može učiniti jedino SAD”, istaknuo je Lavrov.

Rusija se žestoko protivi ideji pridruženja Ukrajine NATO-u, a predsjednik Vladimir Putin opravdava aneksiju Krima mogućnošću da Ukrajina uđe u Sjevernoatlantski savez.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko trebao bi krajem tjedna sudjelovati na summitu NATO-a u Walesu.

Putinova izjava o zauzimanju Kijeva je izvučena iz konteksta 

Izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina o navodnoj spremnosti Rusije da “zauzme Kijev za dva tjedna”, koju je prenio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, bila je izvučena iz konteksta i imala je drugi smisao, rekao je u utorak novinarima Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov.

“To je nekorektno, to izlazi iz okvira diplomatske prakse. To je nedostojno ozbiljnog političkog djelatnika”, istaknuo je Ušakov komentirajući Barrosove riječi, a prenose ruski mediji.

U medijima su se ranije pojavila izvješća o telefonskom razgovoru Barrosa i Putina tijekom kojeg je ruski predsjednik navodno izjavio da bi u slučaju potrebe ruska vojska mogla u kratkom roku zauzeti Kijev. Barroso je to navodno rekao čelnicima EU-a na summitu ova vikenda.

Po riječima Ušakova, “taj citat je izvučen iz konteksta i imao je sasvim drugi smisao”.

Zamjenik čelnika ruskog Vijeća sigurnosti Mihail Popov najavio je da će prijetnje Rusiji zbog situacije u Ukrajini i širenja NATO-a na istočnu Europu biti ključni čimbenici prilikom razmatranja vojne strategije Moskve.

“Činjenica da se vojna infrastruktura članica NATO-a približava našim granicama, pa i putem proširenja, i dalje je jedna od vanjskih prijetnji za Rusku Federaciju”, rekao je Popov u intervjuu za novinsku agenciju RIA.

SAD aktivno jača vojnu nazočnost NATO-a u Latviji, Litvi i Estoniji, rekao je Popov.

S čelnicima tih triju zemalja trebao bi se sastati američki predsjednik Barack Obama koji u utorak stiže u Estoniju.

Popov je ustvrdio da SAD žele znatno pojačati vojni kontingent NATO-a u baltičkim državama te da postoje planovi za razmještanje teškog naoružanja i vojne tehnike, uključujući tenkove i oklopne transportere u Estoniji pored ruske granice.

“Sve činjenice pokazuju namjeru čelnika SAD-a i NATO-a da nastave pristup kojim se pogoršavaju odnosi s Rusijom. Mi smatramo da određujućim čimbenikom u odnosima s NATO-om ostaje neprihvatljivost planova o dolasku vojne infrastrukture Saveza na naše granice”, naglasio je.

Rusija kuje planove o stvaranju neke krnje države na istoku Ukrajine, kao što je to u prošlosti učinila u Gruziji i Moldovi, ocijenili su u ponedjeljak analitičari u Moskvi, ističući da se taj cilj čini vrlo ostvariv s obzirom da proruski separatisti bilježe uspjehe na bojištu.

“Čak i ako je Kremlj zanijekao da je predsjednik ikada natuknuo stvaranje neke neovisne države za većinski rusofonska područja na jugoistoku Ukrajine, Rusija, koja do sada nikada nije zatražila ništa više od autonomije za ta područja – što Kijev smatra neprihvatljivim – sada ponaša na drugi način”, kazao je ruski stručnjak Fjodor Lukjanov, glavni urednik časopisa Russia in Global Affairs. “Rusija želi Kijevu reći: predložili smo vam sporazum o federalizaciji, niste htjeli. Sada se ponuda promijenila.”

Ukrajinski ministar obrane Valeri Heletej izjavio je u ponedjeljak da je Ukrajina suočena s “velikim ratom” s Rusijom koji će odnijeti desetke tisuća života.

“U našu kuću je došao veliki rat, rat kakav Europa nije vidjela od Drugog svjetskog rata. U tom ratu gubici se neće brojati u stotinama nego u tisućama pa čak i desecima tisuća mrtvih”, napisao je ministar na svom Facebook profilu.

“Moramo hitno organizirati obranu protiv Rusije, koja pokušava ne samo zauzeti položaje na okupiranom teritoriju, nego i pokrenuti ofenzivu na druga ukrajinska područja”, dodao je.

Do petka odluka EU-a o novim sankcijama za Rusiju

Vlade EU-a donijet će odluku o paketu novih sankcija protiv Rusije do petka, rekla je u utorak talijanska ministrica vanjskih poslova Federica Mogherini pred Europskim parlamentom.

“U ponedjeljak su se sastali ambasadori EU-a, Europska komisija će do sutra predstaviti konačni prijedlog, a odluka će biti donesena do petka”, rekla je Mogherini.

Dodala je da Europska komisija radi na ojačanom paketu sankcija protiv Rusije zbog vojne invazije Ukrajine u četiri sektora koji uključuju obranu i financije. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Predstavljena knjiga ‘Dnevnik iz tuđine’ Vande Boras Podravac iz Canberre

Objavljeno

na

Objavio

Predstavljači knjige Zvonko Milas, ravnatelj HMI Mijo Marić, autorica Vanda Boras Podavac, predsjednik DHK Đuro Vidmarović i urednica Vesna Kukavica

Australska Hrvatica Vanda Boras Podravac ovom je knjigom znatno i trajno obogatila autobiografski iseljenički narativ našijenaca 21. stoljeća.

Predstavljanje knjige Vande Boras Podravac Dnevnik iz tuđine/A Diary from the Croatian Diaspora održano je 13. rujna u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Uz autoricu, o knjizi su govoriti ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić, predsjednik Društva hrvatskih književnika mr. Đuro Vidmarović, urednica Vesna Kukavica te autorica. Voditeljica promocije bila je Ljerka Galic, rukovoditeljica Matičina odsjeka iseljeničke baštine.

Promociji su, uz brojnu publiku, nazočili izaslanik premijera Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas, predsjednik UO HMI-ja Milan Kovač, izaslanica gradonačelnika Bandića Maja Novoselec, voditeljica odsjeka za izvedbene umjetnosti i kulturne manifestacije Gradskog ureda za kulturu, Domagoj Novosel, načelnik sektora za demografski razvoj Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Koraljka Sopta, viša stručna savjetnica u Službi za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture, predstavnici Instituta za migracije i narodnosti, istaknuti emigranti i Vandini suborci za hrvatsku samostalnost Drago Ljubić, Vinko Grubišić, Ivan Butković i Drago Šaravanja.

Skupu se najprije obratio ravnatelj Mijo Marić, uz srdačnu zahvalu autorici, istaknutoj aktivisticu udruga za afirmaciju etničkih prava doseljenika u Australiju. Čestitao joj je na izvrsnoj knjizi, čiji potresni sadržaj otvara nadu u bolje sutra, unatoč životnim izazovima koji nisu bili nimalo laki. Izaslanik premijera Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas pridružio se čestitkama i laskavim ocjenama sadržaja knjige koja nesumnjivo predstavlja dobrodošli doprinos iseljeničkoj publicistici. Moderatorica Galic je pročitala pozdravno pismo autorici Boras Podravac i skupu koje je uputila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kao i ulomak iz hrvatske verzije njene knjige tiskane 2010. u Zagrebu.

Iz daljnjih izlaganja predstavljača vidljivo je kako je knjiga Boras Podravac autentično svjedočanstvo hrvatske emigrantice, gledano kroz prizmu jedne hrvatske obitelji, zapravo priča o stradanjima i prilagodbi životu u novim sredinama, novim zemljama i kontinentima, kao i priča o iniciranim i provedenim društvenim, kulturnim, prosvjetnim i humanitarnim akcijama koje su rezultirale današnjim statusom hrvatske iseljeničke zajednice Australije. Urednica Vesna Kukavica svoje iskustvo u uređivanju engleske i hrvatske verzije knjige, koja je u razmaku od 8 godine izdana u nakladi Hrvatske matice iseljenika, emotivno i znalački podijelila je s okupljenima u Matici. Dnevnik iz tuđine Vande Boras Podravac se, kako kaže, pridružio antologijskome nizu iseljeničkih autobiografija, koji čine knjige Dušana Bezić (Šoltanin na tankon ledu), Mate Meštrovića (Uspomene), Jakše Kušana (Moja bitka za Novu Hrvatsku), Nedjeljke Luetić Tijan (Život Pavla Tijana), Drage Šaravanje (Idemo kući), Fabijana Lovokovića (U pomoć Hrvatskoj – nakon 46 godina put u domovinu početkom rata 1991.) ili pak australskog Korčulanina Šimuna Sardećića (One eye crying / Jednim okom plačući). Usto, žena iz hrvatske emigracije koje su svojim životom, djelovanjem i pisanjem svjedočile o tom vremenu njene generacije je malo. Uz Boras Podravac, možda tek Ivona Dončević i poetesa Malkica Dugeč.

Knjiga Vande Boras Podravac pisana je lijepim i jednostavnim jezikom. Misli joj teku glatko i gipko, a stil pisanja je mješavina epistolarne proze i memoarskog kazivanja. Odlika knjige je u njezinoj povijesnoj dimenziji jer je riječ o autentičnom svjedočenju koje nadilazi sudbinu pojedinih osoba ili obitelji, postajući paradigma hrvatskog naroda u jednome (ne)sretnom vremenu, istakao je predsjednik Društva hrvatskih književnika

Vanda Boras Podravac, Senjanka rođena u Otočcu, napustila je Hrvatsku 1954. godine. U Argentini je živjela do 1961. godine, kad se njena četveročlana obitelj seli u Australiju. Najprije žive u Sydneyju, gdje Vanda radi za poznatu nakladničku kuću Reader’s Digest. Godine 1969. sele u Canberru, gdje žive i danas. Ondje je Vanda radila u državnoj službi sve do umirovljenja 1989. godine. Na University of Canberra diplomirala je sociologiju i administraciju, a tijekom radnoga vijeka bila je uključena u rad hrvatske zajednice koja je sedamdesetih godina XX. stoljeća postizala vrhunske uspjehe u afirmaciji etničkih prava zahvaljujući liberalnoj vladi Malcolma Frasera. Početkom 1980-ih se status Hrvata u Australiji nastavio poboljšavati, u čemu se osobno angažirala, među inim i kao potpredsjednica Vijeća etničkih zajednica. Za svoj rad primila je i najveće australsko odličje – The Medal Of The Order Of Australia, koju su, uz nju, tada primili i dr. Konstantin Bosnić, dr. Tomislav Gavranić, Frank Hesman, Nedjeljko Marunčić, Vinko Romanik, Ljerka Drapač, Michael Furjanić i Milan Karamarko.

Dnevnik, što mu i sama forma određuje, kronološki prati sudbinu obitelji Boras i Podravac, pa i same spisateljice. Knjiga je podijeljena u jedanaest poglavlja, zapravo jedanaest životnih etapa. To su: I. Život u domovini, II. Gruba realnost progonstva, III. Konačno odredište Argentina, IV. Emigracija drugi put, V. Početak u novoj domovini Australiji, VI. Dužnosti i rad organizacija u hrvatskoj zajednici, VII. Rad hrvatske zajednice u australskoj sredini, VIII. Najveći prosvjed ikad održan u Australiji, IX. Dr. Franjo Tuđman otvara hrvatsko veleposlanstvo u Australiji, X. Australska odlikovanja zaslužnim Hrvatima i XI. Kraj jednoga trnovitog puta. Australska Hrvatica Vanda Boras Podravac ovom je knjigom, slažu se predstavljači, i čitatelji u domovini i izvan nje, znatno obogatila autobiografski iseljenički narativ našijenaca nakon Drugoga svjetskog rata.

Vanda Boras Podravac zahvalila je, vidno dirnuta, svim govornicima, svojim kolegama, suradnicima na knjizi – posebno urednici te ispričala kako je odlučila svoju knjigu napisati i na engleskome jeziku. Htjela je, kako kaže, svima pokazati tko su i kakvi su Hrvati, što žele i kako postižu svoje ciljeve. Uskoro, kad se Vanda vrati kući svojim unucima, krenut će njene knjige u svijet – put Amerike i Azije, Indonezije, Indije, Pakistana … Vanda želi da i ondje doznaju kakvi smo to ljudi, odakle smo i što možemo ponuditi drugima. Vanda je u svome dugom i plodonosnom životu dala mnogo, i djelom i riječju, i ostvarila san koji mnogi nisu dočekali – slobodnu domovinu.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek
Fotografije: Snježana Radoš

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

24 milijuna kuna za 105 projekata – Potpisani ugovori o financiranju projekata bh. Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Potpisani ugovori o financiranju projekata bh. Hrvata: Zajedništvo će spasiti Hrvate, neće nas podijeliti na Posavce, Bosance i Hercegovce

U Franšiznom centru BiH u Vitezu je danas održan svečani program povodom potpisivanja ugovora projekata i programa od interesa za Hrvate u BiH, a koje financira Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U 2018. godini iz državnog proračuna Vlade RH u BiH je uloženo 24 milijuna kuna za 105 programa i projekata od interesa za hrvatski narod na prostoru cijele BiH.

Vlada Republike Hrvatske nastavlja kontinuirano pomagati Hrvatima u BiH, a ove godine najviše do sad – 24 milijuna kuna za bolji položaj i život Hrvata i svih stanovnika u BiH. Vlada RH pomaže i financira projekte u zdravstvu, obrazovanju, kulturi, sportu i ostalim područjima.

Jedinstvo očuvalo hrvatski narod

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH je u svom prigodnom obraćanju istaknuo kako je današnji skup u Vitezu poruka Vlade RH i njene oprijedljenosti da nikada ne ostavi Hrvate u BiH.

“Rođen sam u Vukovaru, živim u Zagrebu, a danas sam u Vitezu i Središnjoj Bosni domaćin. To je ono čemu težimo. Naše današnje okupljanje u srcu BiH dokaz je i poruka Vlade RH, neraskidivosti hrvatskog naroda u BiH i Hrvatske, naše zajedničke vrijednosti, jezik, kultura, vrijednosti Domovinskog rata, nema tu granica”, kazao je Milas.

Istaknuo je, također, kako je jedinstvo i zajedništvo hrvatskog naroda ono čemu se teži.

“Jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli, očuvalo nas je i to nam uvijek pomaže. Projekti koje Vlada RH financira su samo neki od modela kako bismo bili posvećeniji jedni drugima, još se bolje povezali kako bismo osigurali dostojanstveni život generacijama koje tek dolaze”, istaknuo je Milas.

Vlada Republike Hrvatske u 2018. godini financira projekte i programe iz kulture, zdrvastva, obrazovanja i znanosti te ostlaih područja.

Najveće pojedinačno ulaganje Vlade RH u BiH je pomoć Hrvatskoj bolnici “Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj u Travniku odnosno 120 milijuna kuna kroz niz godina, a u tijeku je i dovršetak izgradnje šeste lamele. Vlada RH također financira i obnovu i ulaganja u 9 domova zdravlja i nabavke sanitetskih vozila. U obrazovanju su uložena financijska sredstava za obnovu 12 škola, sportskih dvorana, 3 studentska i 1 učenički dom te dvije glazbene škole.

Gdje opstane crkva, opstat će i Hrvati

Vinko Puljić, kardinal vrhbosanski istaknuo je kako će hrvatski narod u BiH i dalje prenositi ono što stoljećima baštine i grade u BiH.

“Siguran sam, gdje opstanke Katolička ctkva, tamo će opstati  i identitet hrvatskog naroda. Ono što smo baštini i gradili, želimo i dalje prenositi. Ovakve projekte, uporno nastaviti, bez obzira u kojim se državama nalazimo, mi smo jedan narod i kao takav trebamo sačuvati svoje korijenje i svoj hrvatski identitet”, kazao je kardinal Puljić.

Istaknuo je i kako je njegova malenkost, pastir hrvatskog naroda i da budućnost naroda o kojem brine predstavlja obitelj.

“Obitelj koja rađa i odgaja, oni su prvi odgojitelji hrvatskog i katoličkog idnetiteta. Jako su važne škole u kojima se to dalje prenosi, promocinjem hrvatskog jezika, klulture i baštine”, rekao je kardinal Puljić.

Napomenuo je i kako se hrvatski politički predstavnici ne smiju umoriti u tim procesima.

“Ne treba se prepustiti negativnom ozračju, nego  raditi, uporno i neumorno raditi  i ohrabriti svoj hrvatski narod u ostanku na stoljenim ognjištima i biti uvijek ponosni na sve što smo učinili u BiH”, kazao je Puljić.

Recept za budućnost

Hrvatski član Predsjedništva BiH, Dragan Čović, u svome, kako je kazao govoru zahvale Vladi Republike Hrvatske istaknuo je kako su Hrvati u BiH i oni u RH neodvojivo hrvatsko biće.

“Mreža koju smo izgradili, ona diplomatska kroz konzulate u Livnu, Banja Luci, Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Vitezu, spoj politike, Katoličke crkve, gospodarstvenika, kulture, obrazovanja recept je za našu budućnost”, kazao je Čović.

Napomenuo je i kako se iz Viteza, odnosno, Središnje Bosne u zadnjih nekoliko godina šalju važne poruke i nastaju novi projekti od važnosti za Hrvate u BiH.

“U zadnjih nekoliko godina zadovoljstvo mi je što mogu napomenuti na sve ono što smo u ovoj dvorani osnovali – konzulat RH u ovom centru, udruga bh. Prsten. Iduće srijede otvaramo konzulat RH u Livnu”, istaknuo je Čović.

Dodao je i kako su Hrvati u BiH jedinstveni i da nema prostora podjelama.

“Oni koji nas pokušavaju dijeliti na Bosance, Posavce, Hercegovce, ne uspijevaju u tim svojim pokušajima podjela, a što više to rade, nisu ni svjesni da smo mi sve povezaniji. I danas to ovdje svjedočimo”, kazao je Čović.

Napomenuo je i kako je uspostavljena još jača mreža s Hrvatskom.

“Osjećaj vezanosti, oslanjanja jednih na druge, vaša podrška i potpra koju uvijek imamo je važna za sveukupni život hrvatskog naroda u BiH, od Brčkog, Posavine, Usore,  Žepča, Središnje Bosne, Hercegovine, cijele BiH”, kazao je Čović.

U prigodnom programu nastupili su brojni hrvatski glazbenici iz BiH, od Livna, Orašja, Žepča i Viteza.

Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari