Pratite nas

Iz Svijeta

Rusija u rujnu provodi najveću vojnu vježbu od doba SSSR-a

Objavljeno

na

Foto: EPA

Rusija će idući mjesec održati najveću vojnu vježbu od sovjetskog doba, a u njoj će sudjelovati i kineske i mongolske snage, objavio je u utorak ruski ministar obrane Sergej Šojgu.

Na vježbi na istoku Rusije idućeg mjeseca sudjelovat će više od 300 tisuća pripadnika vojske, najviše od 1981. godine, otkrio je Šojgu, a prenose državni mediji.

Ruski ministar je prošli tjedan naredio brzu provjeru ruskih vojnih snaga u pripremi za tu ratnu vježbu nazvanu Vostok (Istok). Ona će se održavat od 11. do 15. rujna, a u njoj će sudjelovati kopnene, zračne i morske snage.

Rusija je prošle godine, na drugoj strani države, izvela vojnu vježbu Zapad u suradnji s Bjelorusijom, a u njoj je sudjelovalo gotovo 13 tisuća vojnika.

Ta je operacija izazvala zabrinutost članica NATO saveza oko toga da se Moskva priprema na moguću invaziju, prvenstveno na bivše sovjetske republike na Baltiku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Njemački predsjednik odbacuje zahtjeve Poljske za ratnom odštetom

Objavljeno

na

Objavio

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u srijedu je odbacio zahtjeve Poljske za isplatom odštete za Drugi svjetski rat, ocijenivši da to nije način na koji se treba baviti s prošlošću

Steinmeier kaže da pravi način da se odmaknemo od prošlosti i krenemo naprijed nije u tome da prošlost zakopamo, ‘već da na prošlost gledamo kao na zajedničku odgovornost za bolju budućnost’.

‘Nadam se da ćemo zajedno s Poljskom kročiti tim putem, bez da se osvrćemo unazad i gubimo u raspravama o plaćanju odštete’, kazao je šef njemčke države za Corriere della Sera.

Zavidan broj poljskih političara, uključujući i premijera Mateusza Morawieckog, sve više zagovara plaćanje ratne odštete Poljskoj, no do sada nije upućen niti jedan službeni zahtjev vladi u Berlinu.

Za njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, kako je početkom kolovoza u Varšavi kazao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Predsjednik njemačke države smatra da dvije zemlje trebaju odabrati put oprosta.

‘Za nas Nijemce, to ne znači da ćemo zaboraviti prošlost, već prihvatiti našu krivnju i shvatiti našu odgovornost’, kazao je Steinmeier.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, ratnu odštetu procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos ‘europskoj periferiji’ koji bi ujedno podržao europski integracijski proces. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europski parlament omogućio odgodu ‘Brexita’

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Europski parlament podržao je prijedlog rezolucije o brexitu kojim se omogućava odgoda britanskog izlaska, ali i naglašava da će u slučaju izostanka dogovora Britanci i dalje morati poštovati svoje financijske obaveze prema Europskoj uniji.

Europarlamentarci su s 544 glasova “za” i 126 glasova “protiv” podržali prijedlog rezolucije u kojoj stoji da je u interesu i Londona i Bruxellesa da se brexit provede na uredan način. Parlament u prijedlogu podržava odgodu izlaska, no samo ako će se održati opći izbori ili novi referendum, opozvati članak 50. ili prihvatiti sporazum o povlačenju. U slučaju izostanka dogovora ne može biti prijelaznog razdoblja, niti će se moći postizati “mini sporazumi” kako bi se ublažile posljedice neurednog izlaska.

To će to biti moguće samo kad Ujedinjeno Kraljevstvo ispoštuje obaveze prema pravima građana, financijsku odštetu razvoda i Sporazum na Veliki petak iz 1998. koji je ukinuo tvrdu granicu između dviju Irski. Financijska obaveza Britanaca prema EU-u i dalje će vrijediti i u slučaju izlaska bez dogovora, upozorava se u prijedlogu rezolucije.

U njemu stoji i da će temeljne opcije Britanaca po pitanju takozvanog backstopa, mehanizma za izbjegavanje povratka tvrde granice između na Irskom otoku, ostati iste, nevezano za to tko će voditi vladu u Londonu. U rezoluciji se ističe da će neuredan izlazak iz EU-a u potpunosti biti odgovornost britanske vlade te se poručuje kako se Bruxelles strogo protivi suspenziji britanskog parlamenta do 14. listopada.

Dogovor i dalje moguć

Predsjednik Europske komisije na odlasku Jean-Claude Juncker je na raspravi uoči glasanja u Strasbourgu otkrio kako se u ponedjeljak, uz glavnog europskog pregovarača za brexit Michela Barniera, sastao s britanskim premijerom Borisom Johnsonom i kako su imali “prijateljske, konstruktivne i pozitivne razgovore”. Juncker smatra kako postoji stvaran rizik izlaska bez dogovora, no da je i dalje moguće postizanje sporazuma.

Finska ministrica za europska pitanja Tytti Tuppurainen, predstavnica države koja trenutno predsjeda Europskom unijom, na raspravi je kazala kako je izlazak bez sporazuma “izgledan scenarij”, što su pljeskom popratili britanski zastupnici stranke Brexit, glasni tijekom cijele rasprave.

Predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber kazao je kako je brexit “glup” i kako je samo pokazao stanovnicima EU-a prednosti tog saveza. Naglasio je kako treba poštovati rezultate referenduma iz 2016. na kojem su se građani s 51 posto glasova odlučili za izlazak iz EU-a, no da je cjelokupna populacija predstavljena u parlamentu, što također treba poštovati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari