Pratite nas

Naši u svijetu

Ruski ‘ubojica nosača’ uplovio u Mediteransko more, posada spremna za borbeno djelovanje

Objavljeno

na

Sustavi naoružanja i tehnička oprema u potpunosti su ispravni. Posada broda spremna je izvesti svaku borbenu misiju – izjavio je ruski izvor.

Ruski ratni brod “Moskva” (klasa “Slava”), poznatiji pod NATO-vim kodnim imenom ‘ubojica nosača zrakoplova’, prošao je Gibraltalski tjesnac i plovi prema vodama istočnog Mediterana, javlja RT.
Ono što ovu klasu ruskog ratnog brodovlja iz Crnomorske flote čini toliko opasnim za potencijalnog neprijatelja jesu ‘SS-N-12 Sandbox’ protubrodske rakete dugog dometa (NATO klasifikacija) koje su sposobne nositi taktičku nuklearnu bojnu glavu. Domet ovih raketa je 300 nautičkih milja i lete nadzvučnim brzinama. Sa svake strane palube “Moskve” razmješteno je po osam nosača raketa ovog tipa.

– Sustavi naoružanja i tehnička oprema u potpunosti su spremni za djelovanje. Posada broda je spremna izvesti svaku borbenu misiju – izjavio je ruski izvor.

Ruska ratna mornarica priopćila je kako je “Moskva” prošla kroz Gibraltalski tjesnac u utorak, a u vodama istočnog Mediterana bit će u nedjelju ili ponedjeljak. Nakon dolaska na ciljanu poziciju, “Moskva” će od protupodmorničkog broda “Admiral Pantelejev”. preuzeti zapovjedništvo flotile ruskog ratnog brodovlja u Mediteranu.

Ruska agencija Interfax donosi vijest da “zapovjednik broda Sergej Tronev…sada ima dovoljno mjesta za manevriranje”.

“Ubojica nosača zrakoplova” porinut je 1979., a u sastav ruske ratne mornarice ušao je 1983. Imenom “Moskva”, pak, ‘kršten’ je tek 1995. Ruski službeni izvori i dalje navode kako je uplovljavanje ratnih brodova Crnomorske i Baltičke flote u Mediteransko more dio redovite procedure. Ipak, teško je ne ignorirati činjenicu da je u tim vodama prisutno čak sedam ratnih brodova. To su “Aleksandar Šabalin”, “Admiral Nevelskoj”, “Peresvet”, “Novočerkask”, “Minsk”, “Neustrašimi” i “Admiral Pentelejev”. Još je najavljen dolazak dva ratna broda iz Crnomorske flote –  “Nikolaj Filičenkov” i “Smetlivi”. Očekuje se da će kroz Bospor i Dardanele ta dva ratna broda proploviti u sljedećih nekoliko dana, a konačno odredište im je također istočni dio Mediteranskog mora.

Povećanje broja ruskog ratnog brodovlja u blizini sirijske obale tako sve više usložnjava situaciju u Mediteranu, gdje već pomalo vlada ‘gužva’ ratnog brodovlja – ruskog i NATO snaga.

[vsw id=”MXgKQ1CnIV0″ source=”youtube” width=”625″ height=”400″ autoplay=”no”]

dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov: Hrvati iz Srbije ohrabreni su porukama hrvatskog premijera i predsjednice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov ohrabrujućim i poticajnim ocjenjuje poruke i obećanja hrvatskog premijera i predsjednice, s kojima je razgovarao prije dva dana u Zagrebu, prenijeli su u četvrtak mediji na hrvatskom jeziku u Vojvodini.

„Bilo je riječi o nekoliko kapitalnih projekata za hrvatsku manjinu u Srbiji – o stavljanju u funkciju rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, edukacijsko-rekreacijskom centru na Primorju, trajnom rješavanju prostornih problema novinske kuće „Hrvatska riječ“ u Subotici, o mjerama kadrovskoga snaženja, otvaranju i uređivanju područnih ureda Hrvatskog nacionalnog vijeća i drugo“, naveo je Žigmanov u izjavi hrvatskom programu Radio televizije Vojvodine (RTV).

Dodao je kako se mora istaknuti da su naišli na iznimno dobar prijem u hrvatskoj vladi te da je iskazano razumijevanje za djelovanje hrvatske zajednice.

„Posebno nas je ohrabrila spremnost vrha Hrvatske da na planu političkog djelovanja, ali i materijalno-financijskom, podupru naše kapitalne projekte“, rekao je Žigmanov.

Izjavio je kako je bilo govora i o hrvatsko-srpskim odnosima te da je zaključeno kako je ovo razdoblje stagnacije.

„Ti su odnosi sada gotovo na mrtvoj točki. Mi trpimo posljedice zbog toga, ali ne možemo učiniti da se oni poprave. Bilo je također riječi i o projekcijama za 2019., međutim ni one nisu optimistične jer se u Srbiji očekuju izvanredni izbori, a i dalje traje nestabilnost zbog Kosova“, rekao je Žigmanov.

Drugim riječima, zaključio je, i ova godina bit će vjerojatno razdoblje statusa quo u hrvatsko-srpskim odnosima.

Žigmanov je u utorak predvodio izaslanstvo Hrvata iz Srbije koje je imalo susrete s premijerom i predsjednicom Hrvatske, a bili su gosti i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

U priopćenju hrvatske vlade navodi se da je premijer Andrej Plenković izrazio spremnost hrvatske vlade da u idućem razdoblju poveća izdvajanja za konkretne projekte koji su važni za položaj hrvatske zajednice od 58 tisuća članova u Srbiji, kao i zaštitu hrvatskog kulturnog identiteta.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je naglasila „kako će institucije Republike Hrvatske nastaviti podupirati Hrvate u Vojvodini i Srbiji u očuvanju njihovog identiteta i zaštiti njihovog položaja“.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

U Njemačku iz Hrvatske u dvije godine iselilo više od 110.000 ljudi, vratilo se 49.696.

Objavljeno

na

Objavio

Iz Hrvatske je u Njemačku u 2016. i 2017. godini iselilo 110.526 ljudi, pokazuju podaci koje je prikupio Savezni ured za migracije (BamF), a danas objavilo njemačko ministarstvo unutarnjih poslova.

Po useljavanju u Njemačku u te dvije godine, Hrvatska je na petom mjestu, iza Rumunjske (432.852 useljenih u Njemačku), Poljske (316.275), Bugarske (158.761) i Italije (128.968 ljudi).  Ako se gleda cijeli svijet, Hrvatska je na 6. mjestu jer je ispred Sirija s 205.963 migranata koji su 2016. i 2017. došli u Njemačku, piše VečernjiList.

U te dvije godine, iz Njemačke se u Hrvatsku vratilo se 49.696 osoba, tako da je u saldu migracija s Njemačkom Hrvatska u minusu 64.538 ljudi za 2016. i 2017. godinu.

Njemačka je u 2016. i 2017. primila 3,42 milijuna useljenika, a iz Njemačke je u te dvije godine iselilo 2,5 milijuna ljudi, tako da se broj stanovnika u Njemačkoj povećao za 0,92 milijuna.

Iz BiH su u istom razdoblju otišle 50 122 osobe dok se vratilo njih 28 423. Slična je situacija i u Srbiji. Iz te su zemlje u dvije godine otišle  51 143 osobe, a vratilo ih se vratilo više – 52 575.

Tado Jurić ‘Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku?’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari