Pratite nas

Vijesti

UKRAJINA: John Kerry: Intervencija Rusije je “nevjerojatan čin agresije”

Objavljeno

na

16.00 sati Dimitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja odbio je komentirati izjavu državnog tajnika SAD-a Johna Kerrya kako je intervencija Rusije u Ukrajini čin agresije.

15.25 sati – Ukrajinski veleposlanik pri UN-u Jurije Sergejev rekao je da se Ukrajina priprema za obranu od Rusije, prenosi Reuters. Također je rekao da će Ukrajina potražiti vojnu pomoć drugih zemalja ako se ruske aktivnosti nastave.

Američki državni tajnik John Kerry rekao je da je intervencija Rusije “nevjerojatan čin agresije”.

– Jednostavno se ne možete u 21. stoljeću ponašati u stilu 19. stoljeća, napadajući drugu zemlju iz potpuno fabriciranih razloga – rekao je Kerry.

Amerikanci se nadaju da će se Putin povući jer su njegovi potezi u Ukrajini u neskladu s njegovim ranijim zalaganjem za suverenost Sirije i Irana.

15.10 sati – Ukrajina je povukla brodove obalne straže iz krimskih luka Kerč i Sevastopolj u Odessu i Mariupol, javlja Reuters, opisujući ovaj potez kao znak da ruske snage dovršavaju preuzimanje izoliranog poluotoka.

Velika Britanija odlučila se povući iz pripremnih sastanka za summit G8 u Sočiju, obznanio je William Hague.

14.50 sati – Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščitsija rekao je za BBC da već tri dana pokušava razgovarati s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom, no ovaj mu se ne javlja. Deščitsija je rekao da je sada na Zapadu da natjera Rusiju da se povuče.

13.45 sati – Najmanje stotinu ruskih vojnika nalazi se izvan vojne baze Perevalnoe na Krimu, dok su ukrajinski vojnici dovezli tenk do unutarnjih vrata baze, gdje se nalazi 15 ukrajinskih vojnika. Ukrajinski parlamentarac rekao je za Guardian da ruski vojnici pokušavaju nagovoriti vojnike da predaju oružje na tri lokacije na Krimu. Kijev je demantirao navode ruskih medija da ukrajinski vojnici dezertiraju.

“Kad ruske snage zahtijevaju da ukrajinske snage na Krimu predaju oružje, očito je da se odvija vojna okupacija”, napisao je na Twitteru Carl Bildt, ministar vanjskih poslova Švedske.

Nakon Kanade, i Litva je danas pozvala svog veleposlanika iz Rusije na konzultacije. Ministarstvo vanjskih poslova Litve u priopćenju je izvijestilo kako je riječ o reakciji na “ilegalne ruske poteze protiv suverenosti i teritorijalnog integriteta Ukrajine”.

12.50 sati – Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen dao je izjavu za medije. Rekao je daRusija prijeti miru i sigurnosti u Europi te je pozvao Moskvu da smanji tenzije, prenosi Reuters.

U Moskvi su održani prosvjedi protiv invazije na Krimu. Oko 40 protivnika invazije je privedeno, prenosi Reuters.

Mislim da Krim sam treba odlučiti o svojoj sudbini i na slobodnim izborima odlučiti kome se želi pridružiti – rekla je aktivistica Jelena Bezrukova.

Krizu je komentirao i papa Franjo.

Ukrajina proživljava osjetljivu fazu, kazao je papa Franjo tijekom današnjeg angelusa na Trgu sv. Petra i pozvao na molitvu za mir i izlazak iz krize dijalogom.

Dok se nadam kako će se sve strane u Ukrajini zauzeti za prevladavanje nerazumijevanja i kako će zajednički stvoriti budućnost nacije, upućujem iskren poziv međunarodnoj zajednici da podupre svaku inicijativu za dijalog i suglasnost – kazao je papa Franjo. Papa je pozvao na molitvu za mir u Ukrajini i pozvao odgovorne u cijelome svijetu da djeluju kako bi se na miran način riješila osjetljiva situacija.

12.30 sati – Na rubu smo katastrofe – izjavio je ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk za AFP. Optužio je Rusiju da je objavila rat Ukrajini.

obama putin

[quote]Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk kaže da je njegova zemlja spremna za obranu nacionalnog suvereniteta. Rusku je stranu pozvao na politički dijalog i povlačenje vojnih snaga. ‘Pozivamo rusku stranu da odmah vrati sve pripadnike Crnomorske flote u svoje baze, da smanji napetosti te da kroz politički dijalog razriješimo kompleksna pitanja’, rekao je Jacenjuk nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine.

‘Vojna intervencija na teritoriju Ukrajine je neprihvatljiva. Spremni smo braniti svoju suverenost i uvjereni smo da do intervencije neće doći’, dodao je.

Istovremeno, ruska agencija Interfax javlja da pripadnici ukrajinske vojske na području Krima masovno otkazuju poslušnost svojim kijevskim zapovjednicima. Ta izvješća nije bilo moguće neovisno potvrditi.[/quote]

UŽIVO video: reuters:


12:19 Maidan je prepun ljudi koji su došli dati podršku mirnom razvoju situacije.

Maidan u nedjelju pun ljudi koji daju podršku miru (Foto Twitter)

12:01 Aleksandar Turčinov, privremeni vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika, na izvanrednoj konferenciji za novinare zatražio je pomoć međunarodne zajednice.

11:49 Vladimir Putin telefonski je razgovarao s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom o krizi u Ukrajini. Putin je naglasio da, u slučaju bilo kakve eskalacije nasilja protiv stanovnika koji govore Ruski u istočnoj ukrajinskoj regiji Krim, Rusija neće biti u mogućnosti ostati po strani i pribjeći će svim potrebnim mjerama u skladu s međunarodnim pravom.

11:36 Ukrajinski parlament poziva međunarodne promatrače i pomoć koja će omogućiti sigurnost njihovih nuklearnih postrojenja. Parlament se pozvao na ugovor iz 1994. godine o čuvanju ukrajinske sigurnosti, kojeg su potpisale Velika Britanije, SAD i Rusija.

11:33 Broj ukrajinskih državljana koji su u siječnju i veljači napustili Ukrajinu preko ruske granice prešao je pola milijuna. Prema ruskoj agenciji Itar-Tass radi se o 675.000 osoba. Rusi upozoravaju da bi moglo doći do humanitarne katastrofe.

11:16 Ukrajinski ministar obrane pozvao na opću mobilizaciju diljem Ukrajine, javlja Reuters.

9:50 Naoružane skupine pokušale su zatvoriti ceste koje vode prema Ukrajini, rekao je guverner ruske regije Belgorod. ‘Naoružani muškarci haraju našim područjem. Pokušali su zatvoriti cestu koja vodi od Moskve do Krima’, rekao je Jevgenij Savčenko.

Harkov: Ukrajinska zastava zamijenjena Ruskom (Foto: Instagram)Harkov: Ukrajinska zastava zamijenjena Ruskom (Foto: Instagram)

9:44 Ruski vojnici uzeli su oružje iz ukrajinskog Centra za obuku, ali i iz radarske baze na Krimu te pozvali svoje osoblje da ‘stane uz legitimne lidere Krima’, požalio se ukrajinski ministar obrane, javlja Reuters.

9:14 Sjevernoatlantski savez odlučio je za nedjelju sazvati hitan sastanak 28 veleposlanika zemalja članica NATO-a, prije sastanka povjerenstva NATO-Ukrajina predviđena za poslijepodne, izjavio je u glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

Uoči hitnog sastanka europskih ministara vanjskih poslova u Bruxellesu, šefa grčke diplomacije Evangelosa Venizelosa, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om, očekuju u nedjelju u Kijevu gdje će se susresti s novim ukrajinskim čelnicima. Njemu će se u Kijevu pridružiti i britanski kolega William Hague.

Kanada povlači veleposlanika iz Rusije za konzultacije

Kanada povlači svojega veleposlanika u Rusiji na konzultacije o krizi u Ukrajini i priprema se na zamrzavanje sudjelovanja na skupu zemalja skupine G8 u Sočiju, izjavio je kanadski predsjednik vlade Stephen Harper.

Harper je razgovarao s američkim predsjednikom Barackom Obamom te osudio rusku intervenciju u Ukrajini. “Kanada je suspendirala svoj angažman u pripremama za G-8 skup na vrhu, koji se planira održati u Sočiju, a kanadski veleposlanik u Moskvi je pozvan na konzultacije”, izjavio je Harper u priopćenju objavljenu nakon žurnoga sastanka kabineta.

Simferopolj, glavni grad Autonomne republike Krim, Ukrajina (Foto: AFP)Simferopolj, glavni grad Autonomne republike Krim, Ukrajina (Foto: AFP)

SAD: ‘Osuđujemo rusku vojnu intervenciju u ukrajinski teritorij’

“Sjedinjene Države osuđuju rusku vojnu intervenciju u ukrajinski teritorij”, rekla je Bijela kuća u priopćenju ističući ono o čemu je bilo govora u 90-minutnom telefonskom razgovoru između Obame i Putina. SAD poziva Rusiju da smanji napetosti povlačenjem snaga u baze na Krimu, rekla je Bijela kuća. Bijela kuća je upozorila da će nastavak ruskog “kršenja međunarodnog prava” u Ukrajini voditi većoj političkoj i gospodarskoj izolaciji Rusije.

reuters/sd/dnevnikhr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Potpisan razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema kojim se osiguravaju sredstva za provedbu 29 strateških razvojnih projekata potpisan je u petak u Vinkovcima u sklopu 5. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.

U nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i brojnih ministara, predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, Ministarstva poljoprivrede i pet slavonskih županija potpisali su razvojni sporazum kojim se osiguravaju sredstva za provedbu 29 strateških razvojnih projekata ukupne vrijednosti 700 milijuna kuna te dodatnih 50 milijuna kuna za njihovu pripremu.

Ciljevi suradnje su jačanje konkurentnosti i uravnoteženje regionalnog razvoja, odgovaranje na ključne društvene izazove te smanjenje siromaštva i povećanje standarda slavonskih županija.

Premijer Plenković u uvodnom je govoru izvijestio je kako je u okviru projekta Slavonija, vrijednog 2,5 milijarde eura,  do danas ugovoreno 6,8 milijardi kuna, odnosno 36 posto ciljanog iznosa. Ocijenio je kako je jedan od najvažnijih događaja današnje sjednice Savjeta potpisivanje Razvojnog sporazuma za Slavoniju, što je pilot projekt između Vlade i pet slavonskih županija te novi mehanizam usmjeravanja sredstava iz EU fondova i državnog proračuna.

Idući tjedan zakonski prijedlozi o potpomognutim područjima

Najavio je kako će idućeg tjedna Vlada izaći s prijedlozima zakona o potpomognutim područjima, otocima, brdsko-planinskim područjima, zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjma, a u tijeku su završne konzultacije s Europskom komisijom glede zakona o gradu Vukovaru, što čini paket zakona koji se nadovezuje na ono što Vlada već čini u području regionalnog razvoja i decentralizacije.
Dodao je kako se iduća sjednica Savjeta planira 21. rujna u Osječko-baranjskoj županiji,  koju će tada posjetiti europska povjerenica EU za regionalni razvoj Corina Cretu, kako bi sinergiju u provedbi projekta “Slavonija”, vidjeli i oni koji su u EU nadležni za politiku regionalnog razvoja.

Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac ocijenila je kako je razvojni sporazum nova metoda koja usklađuje potrebe državne razine s prioritetima lokalne razine, sukladno županijskim razvojnim strategijama,  pri čemu je fokus na razvoju gospodarstva, u prioritetnim sektorima, koji su prepoznati u strategijama regionalnog razvoja i pametne specijalizacije.
Istaknula je kako minimalno 50 posto projekata mora biti usmjereno na akivnosti s izravnim učinkom na gospodarstvo u jedinicama lokalne samouprave, izrazivši uvjerenje da će razvojni sporazum pridonijeti rastu BDP-a,  zapošljavanja te indeksa regionalne konkuretnosti i razvijenosti. .
Izvijestila je kako će se 700 milijuna kuna za provedbu Razvojnog sporazuma u pet slavonskih županija osigurati iz operativnog programa Konkuretnost i kohezija te državnog proračuna te usmjeriti za gotove projekte s građevinskim dozvolama.

Ugovor sa Svjetskom bankom za pružanje savjetodavnih usluga

Nakon ovoga potpisan je i sporazum “Slavonija, Baranja i Srijem” sa Svjetskom bankom za pružanje savjetodavnih usluga, čiji je cilj podrška slavonskim županijama u povećanju učinkovitosti korištenja EU fondova u trenutnoj financijskoj perspektivi te pripremu EU projekata za sljedeće razdoblje. Sporazum su potpisale ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Europske unije Gabrijela Žalac te direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli.

Govoreći o sporazumu sa Svjetskom bankom ministrica Žalac je kazala kako je poznato što je Svjetska banka radila u drugim državama članicama EU i drži  da se na ovaj način mogu pronaći dodatna sredstva kako bi se preokrenuli postojeći trendovi u Slavoniji.
Dodala je kako je sporazum vrijedan 6,2 milijuna eura, od čega će se 85 osigurati posto iz EU fondova, a cilj sporazuma je utvrditi razvojnu dijagnozu za pojedina područja i Slavoniji, koja imaju razvojne potencijale  kako bi se povećala učinkovitost u korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova.

“Slavonija raspolaže istinskim gospodarskim potencijalom, ali posljednjih godina napuštaju je neki od njezinih najvrsnijih i najdarovitijih stanovnika. Naš tim usko će surađivati s Ministarstvom kako bi se sredstva EU-a što bolje iskoristila za potporu produktivnim aktivnostima u Slavoniji. To iziskuje suradnju više ministarstava, regionalnih vlasti, privatnog sektora i civilnog društva. Širom svijeta osvjedočili smo se kako su uspješne upravo one gradske sredine i regije koje su udružile snage u službi rasta i koje sredstva koriste strateški, za najizglednije prilike”, izjavila je, uz ostalo, Capannelli.

Demografija, socijalna politika i kulturni projekti

Na sjednici je mjere demografske revitalizacije i socijalne politike predstavila ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić. Najavila je da će se, u sklopu napora Vlade za poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima, za što je iz državnog proračuna osigurano 117 milijuna kuna, predati ugovori za 47 vrtića, a 29 milijuna se odnosi na pet slavonskih županija.
Dodala je kako je, iz sredstava EU fondova, osigurano 60 milijuna kuna za izgradnju dječjih vrtića, a u tijeku su i natječaji za povećanje kapaciteta dječjih vrtića te natječaji za ulaganje kadrova, koji će raditi u vrtićima, s ciljem osiguranja dvosmjenskog rada.

Murganić je rekla da je za potporu različitim skupinama stanovništva, mladima, invalidima te za prehranu djece koja su u riziku siromaštva, na području pet slavonskih županija iz različitih izvora sredstava prošle i ove godine usmjereno više od 59 milijuna kuna.
Govoreći  o razvoju kulturne infrastrukture,  ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek upozorila  je kako na ovom području, u realizaciji kulturnih projekata, još nema dovoljno prijava i aktivnosti. te da u realizaciji nekih projekata kulturne infrastrukture Ministarstvo očekuje visoko sufinanciranje od strane lokalnih zajednica.
Dodala je kako će se danas potpisati ugovor o realizaciji projekta Arheološkog parka “Vučedol”,  što je jedini strateški projekt u toj financijskoj perspektivi, ali kako je Slavonija arheološki bogata, važno je iskoristiti  pripremu za iduću financijsku persepktivu kako bi se infrastruktura mogla financirati i kroz EU fondove i tako proširila mreža muzeja i arheoloških parkova.

U nastavku potpisat će se 105 ugovora za projekte energetske obnove, komunalnu infrastrukturu, kulturnu i prirodnu baštinu, zaštitu okoliša, jačanje ruralnog poduzetništva i zapošljavanja te novih ulaganja u dječje vrtiće
Ugovore ukupne vrijednosti 530 milijuna kuna s korisnicima će potpisati potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, ministrice Gabrijela Žalac i  Nada Murganić te ministri Oleg Butković,  Lovro Kuščević,  Darko Horvat,  Tomislav Ćorić te Marko Pavić.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, kojim predsjeda predsjednik Vlade Andrej Plenković, osnovan je 8. ožujka 2017. kao savjetodavno tijelo u području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“.
Projekt je pokrenut kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Sredstva za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne putove te energetiku, osigurana su u okviru postojećih operativnih programa i Programa ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014.-2020. Do sada su sjednice Savjeta održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu i Virovitici.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Zašto su Slobodan Kuvalja i Krešimir Dolenčić onemogućili nastup Marka Perkovića Thompsona?

Objavljeno

na

Objavio

Kad čovjek pomisli da su svi petkolonaši istrčali pred lice javnosti i da se njihov ukupan broj znade, evo ti iznenađenja. Vrbovanje i infiltracija počinje u mladim danima, a „spavači“ su u stanju čekati i desetljećima, dapače, prikloniti se „neprijateljskom režimu“ kako bi jednoga dana u budućnosti ispunili svoj zadatak.

Prilikom dočeka „Vatrenih“ u Zagrebu, Thompson je ostao bez matrice, na što je rekao kako može nastupiti i bez glazbe, a voditelj programa Franjo Ridjan poveo navijačku pjesmu “Srce Vatreno” kako bi Thomspona izbacio iz igre. No, Thompson se snašao i zapjevao “Geni kameni” a capella, ali ubrzo je isključen i mikrofon pa je Thompson ostatak otpjevao bez mikrofona zajedno s nogometašima i publikom koja im se pridružila.

Neočekivanu situaciju, u kojoj je Thompson, na pozornici u glavnom gradu, doveden u poziciju uljeza, komentirao je režiser dočeka Krešimir Dolenčić:

“Odrađen je sjajan posao, sve je bilo fantastično i svi mediji pišu da je program prošao super.  Program je završio, imao je svoj kraj i svoju formu i bio je gotov.“ – kazao je za portal Direktno.hr

Krešimir Dolenčić je vrlo poznat u kulturnim krugovima, a nemalo su ga puta prozivali zbog nekritiziranja vlade za vrijeme Tomislava Karamarka i Tihomira Oreškovića te nesudjelovanja u „kulturnim“ prosvjedima protiv Zlatka Hasanbegovića. Proglašavali su ga „režimskim redateljem“ zbog suradnje s HDZ-om (zadužen je bio i za inauguraciju Grabar-Kitarović), a zamjeraju mu što ne voli druga Tita i samoupravljačku anarhiju. Čak je imao kratku polemiku s nekim Stjepanom Grbićem iz Pupovčevih „Novosti“. Sudjelovao je, doduše, i na prvom „Gay Pride“-u, te tako predstavlja baš onu nepostojeću (zlobnici bi rekli Plenkovićevu) lijevu desnicu, odnosno desnu ljevicu, kako vam drago – pravog čovjeka bez svojstava.

Krešimir Dolenčić je odgovoran i za debakl na dočeku „Vatrenih“ te je izvrsno odradio zadatak miniranja nastupa Marka Perkovića Thompsona. Zaista, potreban je iskusan um koji će se vješto suprotstaviti željama srebrne reprezentacije, srebrnog izbornika Zlatka Dalića i zlatnog Luke Modrića. No, on to nije izvršavao prema vlastitom nahođenju, nego je izvršavao tuđu, protuhrvatsku naredbu.

Za „Nacional“ je 2016. izjavio: „Jako volim građansku Hrvatsku, zato se danas u svojoj domovini ne snalazim najbolje.“ Građanska Hrvatska je valjda ona Hrvatska u kojoj o svemu odlučuje masonska Velika Loža Hrvatske (VLH). Baš simpatično, Krešimir Dolenčić je predložen za prijem u Bratstvo upravo 10. travnja 2008. godine, valjda kako bi se ostavio privid „desnog“ kulturnjaka.

Naime, Dolenčić je u ulozi režisera dočeka „Vatrenih“ postupio upravo po naputku svoga nadređenoga, novoizabranog Velikog Majstora VLH-a, Slobodana Kuvalje, liječnika iz Srbca kraj Banja Luke. Podsjetimo, Kuvalju su izabrali „hrvatski“ masoni i nakon više od 20 godina, napokon je Srbin zasjeo na čelno mjesto hrvatske (?) masonerije.

Ni za koga u Hrvatskoj ne smiješ istaknuti njegovo porijeklo ili pripadnost nacionalnoj manjini jer si po automatizmu ustaša. No, ne možemo se ne zapitati zašto Slobodan Kuvalja, dakle Srbin, onemogućuje nastup Thompsona kojeg voli narod, vole ga reprezentativci, voli ga izbornik Dalić i voli ga najbolji nogometaš svijeta Modrić? Zbog čega masonerijska vrhuška ne voli Thompsona? Jesu li oni „građanstvo“ za kojim žali Dolenčić ili tek jugočetnici, odnosno Srbi koje preziru i mrze sve hrvatsko?

U svim se novinama NDH cijelo vrijeme pisalo o četničko-partizanskom ustanku što se potvrdilo ’91. godine kad je partizanska kokarda nasrnula na hrvatsko tlo. Na partizansko-četničke ili četničko-partizanske ispade treba nemilosrdno ustati i to ustati hrvatstvom – dakle biti ustašom.

A „građanska“ manjina neka samo opstruira i onemogućava Hrvatima iskazivanje svojih nacionalnih osjećaja.

Ivica Štiglić/Hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari