Pratite nas

Naši u svijetu

Ruža Studer Babić: Radimo i gradimo zajedništvo

Objavljeno

na

“Radimo i gradimo zajedništvo. Pomognimo našim znanjem i iskustvom graditi ono što su nam branitelji poklonili – neovisnu i slobodnu Hrvatsku. (Ovo bi se moglo odnositi i na naš narod u domovini). Općenito, nedostaje nam zajedništvo…”, Ruža Studer Babić.

Ruža  Studer Babić, predstavnica Hrvata iz Švicarske i  dopredsjednica za Europu pri Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske te provjerena humanitarka govori za  naš portal:

Poštovana gospođo Ružo, iako službeno i formalno živite u Švicarskoj, često ste u Hrvatskoj. Što Vas to pokreće pa koristite svaki slobodni trenutak kako biste bili u Domovini?

– Posto sam upoznata i suočena s mnogobrojnim pitanjima i preprekama koje imaju Hrvati u iseljeništvu i povratnici, pokušavam dati moj doprinos u rješavanju i u gradnji boljeg odnosa između domovine i raseljenih.

Član ste (dopredsjednica za Europu) Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Domovine. Kako funkcionira to tijelo?

– Savjet je formalno počeo s radom 2012. godine. Ovo je drugi saziv. Okupljamo se jedanput godišnje na Sjednici gdje se diskutira o pitanjima važnim za Hrvate izvan RH i donose zaključci koji se trebaju realizirati. Savjet je, kako to sama riječ kaže, savjetodavno tijelo Vlade RH.

Živite u Švicarskoj, možete li nam nešto više reći o organiziranosti naših ljudi u toj zemlji?

– Švicarska je mala, kompaktna zemlja. Po švicarskoj statistici u njoj živi oko 30.000 Hrvata. Ta statistika ne obuhvaća sve one koji su primili švicarsko državljanstvo. Procjenjuje se da nas ima oko 80.000. Na popisu koji imam je oko 80 udruga, sportskih i kulturnih. Jako dobro djeluju katoličke misije.

Kakva je suradnja udruga i hrvatskih zajednica u Švicarskoj s Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH i jeste li zadovoljni potporom koju Vlada RH pruža našim ljudima koji žive u inozemstvu?

– Što se tiče te suradnje, nije jednostavno jer jedan velik dio udruga djeluje tako da ne dolaze na sastanke koje sam kao član Savjeta do sada sazvala. Neki niti ne znaju točnu ulogu Savjeta i Središnjeg državnog ureda. Znam da su neke udruge dobile financijsku potporu. Smatram međutim da bi bilo konstruktivnije kad bi se redovito održavali radni sastanci na kojima bi se diskutiralo o svim, za Hrvate u Švicarskoj i svijetu važnim pitanjima.

Vaš portal www.moja-domavina.net plijeni pozornost Internet posjetitelja. Kako dolazite do informacija i suradnika?

– Informacije tražim na osnovi potrebe posjetitelja portala koji je pokrenut upravo da bi iseljenici i povratnici na jednom mjestu pronašli važne informacije, nove zakonske odredbe itd. Suradnike pronalazim u slučajnim susretima, najčešće su to ljudi koji portal prepoznaju kao što je zamišljen – most između domovine i našeg naroda u svijetu i spremni su pokloniti dio svog vremena

Što biste poručili našim ljudima u inozemstvu?

– Radimo i gradimo zajedništvo. Pomognimo našim znanjem i iskustvom graditi ono što su nam branitelji poklonili – neovisnu i slobodnu Hrvatsku. (Ovo bi se moglo odnositi i na naš narod u domovini). Općenito, nedostaje nam zajedništvo…

Razgovarao: Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Milas zabrinut: Hrvatska manjina najomraženija etnička skupina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas izrazio je u petak zabrinutost zbog medijskih napada na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji koja je, tvrdi, najomraženija etnička skupina u Srbiji.

Milas je priopćio kako je u četvrtak iznošenje nastavnih sadržaja o povijesti hrvatskog jezika u 20. stoljeću za učenike 8. razreda, koje su odobrile nadležne institucije Srbije, interpretirano kao veličanje NDH, što nije činila ni učiteljica ni Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), a niti to čini bilo koja hrvatska institucija.

Žaloste, ističe, takvi neutemeljeni medijski napadi na hrvatsku nacionalnu manjinu, “po nekim istraživanjima najomraženiju etničku skupinu u Srbiji”.

Posebno razočaravajuće što nema primjerene reakcije institucija Srbije

No, posebno je razočaravajućim tumači to što nema primjerene i adekvatne reakcije institucija Republike Srbije, koja bi išla u smjeru razjašnjavanja i smirivanja stanja te zaštićivanja Hrvata, lojalnih građana.

“Štoviše, i najviši predstavnici vlasti Republike Srbije često i sami sudjeluju u takvim napadima“, navodi državni tajnik.

Srbijanske je institucije stoga pozvao da učine dodatne napore kako bi, u skladu s međunarodnim konvencijama, bilateralnim sporazumima i svojim zakonodavstvom, zaštitili pripadnike hrvatske  manjine koji žele aktivno sudjelovati i doprinositi razvoju srbijanskog društva.

Izvrsna komunikacija s izabranim predstavnicima Hrvata u Srbiji

Milas je izrazio zadovoljstvo izvrsnom komunikacijom s izabranim predstavnicima Hrvata, predsjednicom HNV-a Jasnom Vojnić i zastupnikom u Narodnoj skupštini Srbije Tomislavom Žigmanovom.

Istaknuo je kako u suradnji s njima i brojnim drugim hrvatskim udrugama i organizacijama njegov Ured provodi različite aktivnosti koje doprinose očuvanju identiteta i opstojnosti Hrvata.

Naglasio je i kako je hrvatska Vlada udvostručila potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u svih 12 europskih država, te daje potporu strateškim projektima Hrvata u Srbiji – izgradnji Hrvatske kuće u Subotici i kadrovskom osnaživanju Hrvatskog nacionalnog vijeća. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Asić: Digitalni jaz ne postoji. Uvedite e-glasovanje

Objavljeno

na

Objavio

„Uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!“

Piše: Anto PRANJKIĆ

Predsjednik Australsko-hrvatskog kongresa Stjepan Asić uputio je pismo Premijeru Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću a povodom neprihvaćnja  Vlade Republike Hrvatske Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnim izborima te Prijedloga zakona o uvođenju e-glasovanja i dopisnog glasovanja. U svom pismu, predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa ističe da je iznošenje činjenice o digitalnom jazu kao točnoj preptostavci, u najmanju ruku vrlo upitno. Jer, prema njegovim riječima ta tehnologija nije nova i kroz godine, ljudi su imali mogućnost da se toj tehnologiji priviknu, pa čak i starije osobe, o kojima je ovdje riječ, naglasio je  u pismu Asić te napomenuo da bi baš takav Zakon donio povoljno rješenje upravo starijim osobama.

Također u pismu ističe i drugu mogućnsot:

„Druga mogućnost je dopisno glasovanje, koje već postoji u raznim državama u svijetu. Tako primjerice u nedavnim lokalnim izborima u Washington State, SAD, od 4.4 milijuna dopisnih glasova manje od stotinu bilo je nevažećih, a niti jedan da je zaslužio kriminalnu istragu! U Njemačkoj je na posljednjim parlamentarnim izborima taj način glasovanja koristilo 20 posto birača, znači veliki dio njih koji žive stalno u svojoj zemlji. Dopisno glasovanje bilo bi od od ogromne važnosti za hrvatske državljane u inozemstvu, pogotovo one prekomorske, koji žive na prostranim kontinentima i kojima je skoro nemoguće putovati stotine, pa i tisuće, kilometra da bi, prvo registrirali svoj glas a zatim glasovali. Možda ne bi bilo loše, za početak, uvesti dopisno glasovanje baš za te daleke zemlje kao jednu od opcija. Čak i ne bi trebalo mijenjati Ustav jer bi diplomatska i konzularna mjesta i dalje ostali biračka središta i dopisni bi se glasovi tu trebali registrirati.

Suprotno nedavno izraženoj bojazni zastupnik SDP-a da: “neće podržati izmjene Ustava koje bi išle na elektronsko i dopisno glasovanje iz vrlo jednostavnog razloga – smatramo da bi se na taj način dramatično promijenio i povećao utjecaj dijaspore na izbore!”, ove promjene bi imale minimalni učinak“, istaknuo je Asić i napomenuo da s obzirom na broj hrvatskih državljana koji su na zadnje predsjedničke izbore izašli na tri kontinenta nije prešao niti tisuću, da bi se uvođenjem dopisnog glasovanja ta brojka udvostručila, a učinak izbora bi bio bolji.

„Drugim riječima uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!”, napisao je u svom pismu premijeru Plenkoviću predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa Stjepan Asić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari