Pratite nas

Intervju

RUŽA TOMAŠIĆ: ‘Hrvatska bi trebala ukinuti status nacionalnih manjina’

Objavljeno

na

Hrvatska konzervativna stranka hvata zalet za parlamentarne izbore, planirajući osvojiti nekoliko zastupničkih mandata. Uz Ružu Tomašić, uvjerljivu pobjednicu svibanjskih izbora za Europski parlament i vjerojatnu skoru predsjednicu HKS-a, to bi im i moglo poći za rukom. U razgovoru za tportal europarlamentarka Tomašić iznosi vlastita izborna očekivanja, komentira bujanje ekstremne desnice u Europi i objašnjava zašto misli da bi trebalo ukinuti status nacionalnih manjina u Hrvatskoj

Učlanjivanje u HKS u punom je jeku u Slavoniji, gdje će se 28. veljače održati i sjednica Glavnog odbora stranke. Transferi i novopečena članstva realizirana su u Đakovu, Požegu, Pleternici, Sibinju; u Vukovaru je cijela podružnica HSP-a dr. Ante Starčević prešla HKS-u i najavila suradnju s HDZ-om u Gradskom vijeću. Prvi opći sabor HKS-a, na kojemu bi Ruža Tomašić trebala preuzeti stranku od sadašnjeg predsjednika Mihovila Stanišića, održat će se 21. ožujka u Zagrebu.

Masovni prelasci u HKS odvijaju se u Slavoniji, ali i drugdje. Računate li, osim na članove HSP-a AS, i na HDSSB-ovce?

Ovakav priljev ljudi u HKS govori koliko ljudi žele istinu i transparentnost. U doba interneta sve možete sami saznati, provjeriti tko što govori i radi, s kim želite zajedno djelovati u politici. Najviše smo orijentirani na mlade ljude neopterećene starim podjelama na desnici i nositelje novih ideja, a s obzirom na moje godine, mladima smatram sve one do 45 godina. Naravno, dobrodošli su svi, ali osobno bih voljela da na mjesta dužnosnika stranke idu mladi. Mi stariji smo se u životu već ostvarili, dobili smo svoju priliku pa je naša dužnost mladima dati da se i oni sami izbore za sebe. Tko bolje zna kakvu budućnost mladi priželjkuju pored njih samih?

Čime ćete privući birače i koliko zastupničkih mandata u idućem sazivu Sabora očekujete osvojiti?

Svojim programom i projektima ciljat ćemo na one birače koji ostaju doma jer nemaju za koga glasovati. Nećemo isključivo privlačiti birače drugih desnih stranaka jer je taj kolač premalen i već je prilično podijeljen. Svojim radom i programom probudit ćemo savjest apstinenata kako bi izašli na izbore i glasovali za nas. Mislim da ćemo ostvariti dobar rezultat. Meni je ovo treća stranka, ali nisam promijenila svoj svjetonazor ni način djelovanja. Najlakše bi bilo da sam ostala gdje sam bila; ovo je teži put, ali časniji. Svjetonazor je isti – konzervativizam nije ideologija, nego način života.

Ne očekujete da ćete izgubiti dio birača vjernih pravaškoj ideologiji?

Pravaštvo je, kao pojam, totalno izlizano. Mnogi su na račun pravaštva radili isključivo za osobnu korist i tako oblatili pravaško ime da to danas više nije moguće ispraviti. Pravaštvo je postalo sinonim za podjele, sukobe, nedoraslost, zatucanost, sve ono što izvorno pravaštvo nikad nije bilo. Mi ćemo kroz konzervativnu stranku revitalizirati pravaštvo jer je to dvoje u Hrvatskoj neodvojivo. Davno je to utvrdio i veliki pravaški ideolog i mučenik dr. Milan Šufflay napisavši u ‘Hrvatskom pravu’ 1925. kako je Hrvatska stranka prava konzervativna u socijalnom pogledu i želi da hrvatski narod bude dijelom Zapadne civilizacije. To je upravo ono što mi u HKS-u radimo, približavamo Hrvatsku Zapadu.

Kako doživljavate snažan uspon ekstremne desnice u Zapadnoj Europi, poput Stranke za neovisnost Velike Britanije i Marine Le Pen u Francuskoj?

Njihov program bazira se na netrpeljivosti prema useljenicima. Francuzi sad govore da imaju previše ljudi iz Alžira, zemlje koja je bila njihova kolonija. A zapravo žanju ono što su posijali.

Koliko je takva njihova retorika opasna i kako riješiti problem?

Nisu te zemlje počele tek sad otvarati granice, sve su to njihovi državljani koje bi neki sad najradije zadržali u getu i uskratili bi im prava koja im pripadaju kao građanima Francuske i Velike Britanije. Njihovi roditelji su mahom nepismeni, bore se za komad kruha i lako ih je mobilizirati ako u vlastitoj državi nemaju nikakve perspektive. Meni je čudno da te države nisu počele te mlade ljude osvješćivati o njihovim mogućnostima, kako se mogu školovati i postati ravnopravni članovi društva.

I Vama, međutim, zamjeraju izjavu o ‘gostima’ i ‘Hrvatskoj za Hrvate’.

Istina je da su svi oni koji imaju hrvatsko državljanstvo politički Hrvati. Ja se u Kanadi nikad nisam osjećala građankom drugog reda kad bi premijer rekao My dear fellow Canadians. Dapače, tek je takav pristup prema nama drukčijeg etničkog podrijetla bio znak da smo široko prihvaćeni u kanadskom društvu. Imali smo svoje kulturne autonomije, ali smo pred zakonom bili jednaki, ne jednakiji. U politiku nitko ne bi trebao ulaziti zato što je manjinac i želi pomoći isključivo ograničenom broju ljudi s kojima dijeli krvna zrnca, nego zato što želi bolje sutra za svoju državu i društvo u cjelini.

Smatrate li da bi Hrvatska trebala ukinuti status nacionalnih manjina?

Po mom mišljenju, da. Svi manjinci koji imaju državljanstvo Republike Hrvatske su politički Hrvati, a oni bez državljanstva su naši gosti. I nikome onda ne može biti ni bolje ni gore zato što je manjinac ili pripadnik većinskog naroda. Svi smo u tom slučaju ravnopravni i zajednički radimo na boljitku ove države. Manjinci ne bi glasovali po naputku nekoga iz Srbije ili neke druge strane države, već bi u Saboru branili interese Republike Hrvatske i svih njezinih građana. Ne bi onda imali problema ni pri zapošljavanju jer netko ne bi mogao dobiti posao samo zato što je manjinac ili etnički Hrvat. Poslove treba zaslužiti stručnošću i predanošću poslu, a postupci zapošljavanja trebaju biti transparentni. I kažnjavati ako netko nije dobio posao zbog nacije, porijekla, spola i dr.

To je teško dokazivo na sudovima.

Ako vi imate sve najbolje reference za posao, a ja dvostruko lošije od vas, ali ja dobijem posao jer sam etnička Hrvatica a vi niste, to nije fer. Baš kao što nije fer ni da se Hrvati diskriminiraju na taj način u korist manjinaca. Pozitivna diskriminacija je svejedno diskriminacija i podriva vladavinu prava. Posao treba dobivati isključivo temeljem kvalifikacija. Svaku diskriminaciju treba strogo kažnjavati.

Jeste li se čuli s izabranom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, koju ste davno predložili za predsjedničku kandidatkinju?

Jesam. Ne gnjavim je, ima posla. Nisam od onih koji hodaju za pobjednicima. Zadovoljna sam što je pobijedila i pokazalo se da je točno ono što sam govorila, da je Hrvatska spremna za ženu predsjednicu. Malo će to sad ipak biti drugačije. Žene nemaju velik ego. Vjerujem da će izabrana predsjednica saslušati sve s dobrim prijedlozima. Mislim da su žene inače socijalno osjetljivije, a u Hrvatskoj je to danas najpotrebnije. Sjest će sa svakim i natjerati druge da rade.

Očekujete li da će zatražiti prijevremene izbore?

Vjerujem da će preko medija vršiti pritisak na Vladu, ona to može. Ova hrvatska Vlada ponaša se kao da ljudi rade za nju, umjesto da je obrnuto. Vlada treba biti na usluzi građanima. No ipak ne vjerujem da će doći do prijevremenih izbora, jer se izbori očekuju već u studenom.

Hoće li hrvatski europarlamentarci ujediniti snage za spas malih ribara?

Možemo zajedno, korak po korak. Nedavno su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu prihvaćeni moji amandmani na europsku regulativu o ribarenju u Sredozemlju pa će se ubuduće kao izlazak na more računati samo onaj s registriranim ulovom. Ribari nekad ne mogu izaći na more i po tri tjedna, tune im trgaju mreže, imaju samo štetu. Sada im se dani bez ulova neće računati pa regulativa prema kojoj smiju loviti najviše 20 dana u mjesecu i 180 dana godišnje postaje pravednija. Dozvolama se barem donekle može regulirati riblji fond, ali smo krenuli i u borbu za tradicionalni ribolov i bacanje mreže, jer postojeće rješenje nije dobro, pogotovo ne za male otoke.

Financial Times prognozira da se u slučaju okupljanja široke lijeve koalicije HDZ-u ne piše dobro. Hoćete li u koaliciju s HDZ-om, po čemu ste uopće drukčiji od njih?

Vidjet ćemo što će biti. Čujem i da će predsjednik Ivo Josipović osnovati novu stranku, znači bit će zanimljivo i na ljevici. Mi ćemo biti drukčiji od svih prvenstveno po svom programu – zagovornici smo malih poreza, veće financijske slobode građana, snažno ćemo poticati malo i srednje poduzetništvo, a i nismo nikoga zaposlili u javnom sektoru u zamjenu za glas na izborima pa nemamo problema s provođenjem mjera smanjenja javne potrošnje i racionalizacije javne uprave. Naš će program imati i konkretne vremenske rokove – što ćemo napraviti za godinu dana, za dvije godine, pet. Normalno je da se planira bar za sedam godina. Radimo na tome, imamo gospodarstvenike koji nisu samo teoretičari, već imaju iskustva iz prakse.

Možete li otkriti njihova imena, jesu li iz Hrvatske ili iz inozemstva?

To su hrvatski gospodarstvenici. Ima nekih koji rade i u aktualnoj Vladi, stručnjaci koji su bili u privatnom sektoru, znaju probleme i rješenja.

Očekujete li da će se još netko kandidirati za predsjednika ili predsjednicu HKS-a?

To pitajte kolege. Ja molim ljude da se kandidiraju, ne želim se nametati, već isključivo biti podrška. Kandidaturu ću prihvatiti jer sam to obećala, ali voljela bih da se i mladi ljudi jave.

Možete li već sada nekoga izdvojiti u stranci, šira javnost nije za njih čula?

Sadašnji predsjednik Mihovil Stanišić iz Karlovca časno je odstupio s mjesta predsjednika Gradskog vijeća Grada Karlovca po izlasku iz bivše stranke i tako dokazao kako ima mjesta čestitosti u politici. U susjednoj Duga Resi imamo mladog dogradonačelnika Zorana Vilovića koji je već u prvoj polovici mandata odradio nekoliko kvalitetnih projekata za mlade u tom gradu. Mladi načelnik Općine Sibinj Josip Pavić, jedan od dvojice naših aktualnih dopredsjednika, preuzeo je općinu pred bankrotom i preokrenuo je. Sad se općina kvalitetno razvija i funkcionira fantastično. Drugi naš dopredsjednik je dogradonačelnik Šibenika Nikica Penđer, također mlad čovjek cijenjen u svojoj sredini. K nama je došao i Marijan Pavliček, dogradonačelnik Vukovara. Ja sam kao zastupnica u Europskom parlamentu također okružena mladim Hrvatima koji svakodnevno vrijedno rade kako bismo zajedno promijenili stanje u Hrvatskoj na bolje s ove europske razine.

Tako je to, ima mladih koji spavaju do podne, kad se probude žicaju za kavu i onda govore da ništa u državi ne valja. A imate i neke koji su se već dokazali, kao i mnoge koji se trude, i bio bi grijeh da oni ne mogu odlučivati o svojoj sudbini nego da to umjesto njih radi neki 70-godišnji isluženi političar.

Kako ćete, kao europarlamentarka i izgledna predsjednica stranke koja izlazi na parlamentarne izbore, usklađivati sve predstojeće obaveze?

Najviše će stradati moja obitelj. Bila sam s njima do Nove godine, ali sad… Od rujna do izbora neću uopće biti doma, ali onda je to to – kad na izborima osvojimo nekoliko zastupničkih mandata, onda će netko od tih ljudi nadam se preuzeti odgovornost i kroz kvalitetan rad u Saboru s ostalim našim zastupnicima odvesti stranku u budućnost. Ovo je način da ostvarim svoj san – ostaviti što više mladih ljudi u Saboru, kako bi oni odlučivali o vlastitoj budućnosti, a ja ću im iz Europskog parlamenta u narednim godinama biti podrška.

[ad id=”40551″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Čović: Moramo se prilagođavati uvjetima, neki zaključci se prebrzo donose

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a i aktualni predsjedatelj Doma naroda državnog parlamenta Dragan Čović za Večernji List BiH govorio je o aktualnoj krizi izazvanoj koronavirusom, reakciji institucija BiH, odnosu prema nižim razinama, ali i mehanizmima pomoći gospodarstvu.

U posljednjih nekoliko dana intenzivno razgovarate s liderima drugih vodećih stranaka, ali i s brojnim diplomatama. Što su ključne teze dogovora?

Prije svega čini mi se kako je to najbolji način da dam neki doprinos kad sam već u samozolaciji i ovoj poziciji, kad parlament ne zasjeda ni blizu onom dinamikom kako bi trebao, da pokušamo povezati sve prijatelje u Bosni i Hercegovini, izvan Bosne i Hercegovine, kako bi Bosna i Hercegovina sačuvala svoje mjesto i kad su u pitanju mreže svih onih fondova, kada govorimo o pomoći koja može doći izvana i iz Europske unije, ali i iz svih drugih prijateljskih zemalja, a s druge strane kako bismo unutar Bosne i Hercegovine sačuvali jedan sustav, ono što se ne smije desiti, urušavanje našeg ustava zakonitosti, procedure u krizi su jasne, moraju se donositi puno brže. To je osnovni razlog zašto sam se angažirao da s kolegama iz političkog života, ali i svim diplomatama u BiH i izvan BiH, ključnim ljudima gdje ja mogu doprijeti, gdje ja sutra mogu pomoći oko zdravstvenog sektora. Od jutros sam imao bar pet stručnih sastanaka, od zemalja prijatelja iz okruženja pokušali smo nabaviti ono najnužnije za naše zdravstvene radnike, a kako bi oni zaštitili svoje živote, da bi nama mogli štititi živote.

HDZ se oglasio povodom zakazane vanredne sjednice Parlamenta FBiH koja je, evo, otkazana. Zašto smatrate da bi Ustav FBiH bio ugrožen?

Prije svega mislim kako trebamo imati način rada prilagođen trenutnim uvjetima kada je riječ o zakonodavnoj vlasti, zato se slažem s našim ljudima koji su u Zastupničkom domu, koji su tražili da se održi ta sjednica. Ako se ne može održati u ambijentu kako se do sada održavalo, onda se mora naći neki drugi prostor koji bi omogućio uvažavanje svih mjera koje se traže, bez obzira na to je li u pitanju ta socijalna distanca ili nešto drugo. U svakom slučaju ne smijemo suspendirati Ustav BiH, zakonodavna vlast mora donositi svoje odluke taman te odluke donijeli da ovlaste nekoga da može u nekom razdoblju od mjesec-dva po jednom drugačijem sustavu donijeti one odredbe koje su nam nužne kako bi danas Ustav funkcionirao u Bosni i Hercegovini. Znači, predsjednik FBiH, formalno šef izvršne vlasti u Federaciji prema Ustavu, sve to treba složiti nekako da dobijemo jedan tim ljudi koji može brzo odlučivati za ključne mjere kako bi se brinuli o našim životima, ali opet s druge strane ne smijemo napraviti anarhiju, bezvlašće, jer ovo je kriza, a u krizi uvijek imate onih koji će nastojati zloupotrijebiti neke stvari, iskorisiti, što znači kako se mora osigurati jedan transparentan proces. Zato su naši ljudi kazali da parlament treba zasjedati, sad način na koji će zasjedati je pitanje tehnike i načina kako se to može organizirati. Ne smije nitko imati moć i vlast u rukama, moramo napraviti jedan tim koji će po osnovu ustava koji vrijede u BiH, pa i entitetima i nadležnim županijama, iskoristiti ustavne ovlasti, što znači da Parlamentarna skupština, Dom naroda, sve to trebaju definirati i vrlo precizno staviti tko mora raditi, to treba biti timski rad. Sve drugo će biti osjećaj zloupotrebe i prijevare. Mogu se odluke brzo donositi, nema razloga da se čeka. Mi čekamo već sedam dana da vidimo hoće li zasjedati parlament, to se moglo uraditi za dva dana i sve odluke su već mogle biti donesene. Ja sam za onaj sustav dinamike koji se mora prilagoditi današnjim uvjetima, jer jednostavno koronavirus gazi i nemamo neprijatelja kojeg vidimo pa da se prema njemu možemo prilagoditi.

Moramo koristiti neke standarde koje koriste eksperti i medicina u svijetu i naše eksperte koji razumiju problem i ja sam lično uvjeren da žurno trebamo imati sjednice parlamenta u uslovima u kojima ga možemo organizirati. Moguće je i videokonferenciju organizovati, može biti organiziran u nekom potpuno drugom prostoru kako bi se donijele ključne odluke da opet bude sve po Ustavu, a da taj proces znatno ubrzamo.

Za kakve se konkretno ekonomske mjere zalažete kako bi se pomoglo gospodarstvu? Je li generalno BiH zakasnila i zašto se ne donose konkretniji potezi za spas, naročito malih poduzetnika?

Znam odlično stanje kod naših susjeda i širih susjeda, to je samo privid, svih susjeda, ne samo Srbija, Crna Gora i Hrvatska. Kad bismo razgovarali s njihovim ljudima iz socijalnog sektora, socijalno partnerstvo koje se veže za ekonomiju, gospodarstvo, vladu i sve ono što uvezuje taj sustav, otprilike bismo imali isto razmišljanje kao i kod naših ljudi. Ja osobno sam uvjeren kako u svezi s ovim moramo biti vrlo oprezni. Mi smo ovih dana s više razina vlasti, kako nam je Ustav i definirao nadležnosti, izašli s idejama kako neki ljudi ne moraju plaćati ove ili one obveze. Znate što to znači? Da ćemo u potpunosti urušiti naš fiskalni sustav, da ćemo u potpunosti urušiti zdravstveni sustav, ako pričamo primarno o zaštiti ljudi. Ako netko neće uplaćivati dopinose za zdravstvo, kako će naši zavodi funkcionirati za mjesec dana. Kako ćemo osposobiti našim liječnicima sve one preduvjete da bi nam mogli dati uslugu koja nam treba. Znači, mi moramo prvo izaći sa sredstvima, to ozbiljne zemlje rade, velike, da taj teret sutra ne raspodijele na male diljem svijeta. Mi moramo imati fond, odnosno sredstva kojima ćemo prepoznati stabiliziranje gospodarstva za dva ili tri mjeseca kad sve ovo skupa stane. Za ono što moramo odmah reagirati ako se uruši neki od ovih fondova da možemo nadomjestiti.

Mirovinski je lako nadomjestiti, jer smo ga sada vezali za proračun. Ako dođe do umanjenja sredstava u mirovinskom, bez problema proračun Federacije to može kompenzirati na različite načine. Znači, mi ćemo morati sad na toj fiskalnoj razini i političkoj dogovoriti način kako osigurati određenu sumu novca, jel to milijarda ili deset milijardi, da ne špekuliram o tome, morat ćemo znati da taj novac odnekud možemo dobiti i njim znati izbalansirati ono što će se narušiti ovih nekoliko mjeseci koliko će sigurno trajati koronavirus. Hajdemo i to ekspertima prepustiti, ja u tome imam osobni stav sa svoje razine znanja koje ja imam u gospodarstvu, ali prebrzo donosimo ove zaključke, prebrzo izlazimo u javnost s njima i bojim se da smo već sada nekoliko izjava debelo narušili.

Provjerite kod bilo kojeg zdravstvenog fonda, u bilo kojem od deset naših županija i vidjet ćete kako je pad prihoda u ovih 15 dana na mjesečnoj razini 50-60 posto i recite mi za mjesec dana je li to znači da ćemo potpuno uništiti sustav. Bojim se da idemo u tom pravcu, što znači da ćemo morati vrlo brzo djelovati, spašavati gospodarstvo. Zato s te strane mislim da nismo ni zakasnili, nesnalaženje je opće. Pa nitko nije mogao predvidjeti prije dva mjeseca kako ćemo imati ovo u svijetu, što znači da mi imamo još dovoljno vremena, imamo dovoljno i znanja ljudi koji znaju i marko i mikro ekonomiju, prepoznati ove krizne situacije, samo moramo biti koegzistentni do kraja, imati sistematičnost u odlučivanju, eliminisati bilo šta što može izazvati nepovjerenje u političkom smislu donošenja odluka i kreacija.

Kako pomoći najugroženijim općinama i jesu li opravdane kritike kako je Konjic ostavljen od HNŽ i federalne razine?

Što se tiče Konjica ili takvih sredina, oni su prije svega zdravstveno ugroženi i svaka druga naša sredina, pogledajte brojke zaraženih u BiH, ti trendovi će se mijenjati u narednih deset dana, oni će biti drastično viši. Ovo nije nikakva crna prognoza, to je logika brojeva, progresija tih brojeva, prateći naše okruženje. U Konjicu su se morale donijeti odluke i čitav Konjic staviti u karantin i pomoći tim ljudima.

Prije svega da zaštitimo njih same od širenja unutar njih, a i s druge strane im pomoći u zdravstvenom i svakom drugom smislu. Ne mislim da ih je napustila županijska vlada, šta više. Jednostavno, jedna nesmotrenost u organizaciji jednog događaja za koji niko nije mogao predvideti da će dobiti ovu dimenziju i koja nas je danas dovela u stanje koje imamo i ja bih kazao i s federalne i županijske razine trebamo na jedan poseban način pratiti što se događa u Konjicu, ali slično i u drugim sredinama. Imat ćemo mi još žarišta slično konjičkom žarištu. Vidjet ćete u sljedećih od sedam do deset dana u FBiH i moramo imati sustav kako djelovati. Najbolji je samozolacija, eliminirati mogućnost kretanja. Bez obzira na to što su neki ljudi počeli razumijevati kolika je ozbiljnost i opasnost koronavirusa, bojim se da još ima onih koji vjeruju kako se ovo nama ne događa, kako možemo riješiti nekim drugim putem. Ja sam siguran da ćemo, ne budemo li do kraja provodili mjere izolacije, a osobito samoodgovornosti samoizolacije, imati mnogo više problema nego što ih danas imamo.

VečernjiList BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Ivan Anušić: Domoljublje trebamo pokazati zajedništvom, a ne unošenjem razdora

Objavljeno

na

Objavio

arhiva

Ime Ivana Anušića sve se češće spominje u javnom prostoru. Otkako je postao župan Osječko-baranjske županije spominje ga se u kontekstu županije koja povlači sredstva iz EU fondova te uvodi jedinstvene mjere za razvoj istoka Hrvatske. Povezao je i svih pet slavonskih županija u zajedničkom uredu u Bruxellesu, vodio je kampanju Kolinde Grabar-Kitarović i sada je kandidat za jednog od ključnih ljudi HDZ-a. O njemu se zna da je sa sedamnaest godina branio Hrvatsku te da je 12 godina bio na čelu jedne od najuspješnijih općina u Hrvatskoj Općine Antunovac.

Često ističete kako imate pune ruke posla u Osječko-baranjskoj županiji, no ipak ste se upustili i u unutarstranačku kampanju za jednu od čelnih pozicija unutar HDZ-a, mjesto potpredsjednika. Koji su vaši motivi?

Kao i u svemu što radim, moj motiv je boljitak Hrvatske. Kao načelnik Općine Antunovac borio sam se za boljitak općine, kao župan danas radim na osiguravanju boljih uvjeta za život svih stanovnika Osječko-baranjske županije, a kao potpredsjednik HDZ-a borit ću se za bolji život u Hrvatskoj jer HDZ ima odgovornost za Hrvatsku, a imat će ju i nakon idućih parlamentarnih izbora. U ove stranačke izbore idemo kao tim koji se dokazao i koji može HDZ povesti do nove pobjede na parlamentarnim izborima. Ovi su izbori više od stranačkih, jer o HDZ-u uvelike ovisi kakva će Hrvatska biti u budućnosti i u kojoj će se mjeri ispuniti očekivanja hrvatskog naroda. HDZ je ključna politička snaga hrvatskog naroda temeljena na državotvornim, domoljubnim, demokršćanskim i narodnjačkim vrijednostima koje je postavio naš prvi hrvatski predsjednik i prvi predsjednik HDZ-a dr. Franjo Tuđman.

Znači li to da ćete na idućim lokalnim izborima ponovo biti kandidat za župana ili imate drugačije političke ambicije?

Moje su ambicije političke samo u tolikoj mjeri u kolikoj je politika potrebna za dolazak na određenu funkciju. Politiku nikad ne stavljam ispred rasta i razvoja što se jasno vidi i kroz moj rad u županiji. Svaki grad i općina u našoj županiji imaju barem jedno gradilište koje je inicirala Osječko-baranjska županija bez obzira koja je politička opcija na vlasti. Provodimo niz kapitalnih projekata za čiju je realizaciju potrebno više od jednog mandata i to je jedan od osnovnih razloga zašto ću ponovo zatražiti povjerenje Slavonaca i Baranjaca za još jedan mandat župana. Nedavno smo kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem od Vlade RH dobili 35 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju novog KBC-a Osijek, ishodili smo dozvolu za Regionalni distributivni centar, započeli smo projektiranje Gospodarskog centra. Radimo puno projekata, no ova tri su primjeri projekata za koje treba više vremena od jednog mandata. Posljednje dvije godine zabilježili smo pozitivne gospodarske pomake, povećava se broj obrta, raste broj zaposlenih. U Slavoniju i Baranju su se ljudi počeli vračati i to je najbolji znak da idemo u dobrom smjeru.

Jeste li zadovoljni u kojem smjeru ide Hrvatska demokratska zajednica i smatrate li da treba nešto mijenjati?

Uvijek ima prostora za bolje i to nam svima treba biti motiv bez obzira na to kojim se poslom bavimo. Hrvatska demokratska zajednica vodi Hrvatsku, a Hrvatska bilježi gospodarski rast i političku stabilnost. Nije dobro za sve građane Hrvatske danas, u žaru kampanje za unutarstranačke izbore i zbog vlastitih interesa tvrditi drugačije. U protekle tri godine Vlada je povukla niz izvrsnih poteza koji su rezultirali pozitivnim promjenama, mirovine su rasle dvaput, a minimalna i prosječna plaća triput više nego u mandatu prethodnih triju vlada. Broj zaposlenih najveći je od neovisnosti, a nezaposlenost nikada manja. Povećana su socijalna davanja, rodiljne i roditeljske naknade. BDP raste za oko 3%, ali na zdravim osnovama i bez zaduživanja. Javni dug smo smanjili za gotovo 13 posto BDP-a, a uspješno se provodi porezna reforma. Dvije godine zaredom proračun je u suficitu što nije zabilježeno od kako postoji hrvatska država, a svi projekti koje ova Vlada radi su projekti koji grade bolju budućnost Hrvatske. Svatko tko gleda interese svog naroda neće ovome stati na put.

Čini se da se referirate na učestala prozivanja Mire Kovača kojeg ste već i prije pozivali da spusti tenzije jer one štete HDZ-u. Nedavno ste rekli da to potvrđuje i reiting stranke prema posljednjim anketama.

Upravo tako, kad imate stranku koja vodi Vladu u pozitivnom smjeru i onda vam u jeku unutarstranačke kampanje pada reiting stranke, jasno je tko je odgovoran. Građani su nažalost posljednjih tjedana izloženi napadima i iznošenjem neistina s ciljem osobnog probitka unutar stranke. Žalosti me da netko svoj interes stavlja ispred interesa HDZ-a i Hrvatske.

Mislite li pri tome i na Penavu koji je nedavno izjavio da Plenkovićava Vlada ništa nije dala Vukovaru?

Žalosno je da gradonačelnik Grada Heroja svoj grad koristi u političkom obračunu. Ja kao hrvatski branitelj koji je sa 17 godina išao braniti domovinu ne mogu razumjeti da se netko danas usudi vukovarsku žrtvu koristiti kao predmet političkih podjela i kalkulacija. Mnoge smo naše vrijednosti iz Domovinskog rata lošim politikama marginalizirali, to se ne smije dogoditi s Vukovarom. Vukovar je univerzalna hrvatska vrijednost, vrijednost koju je branila cijela Hrvatska. Gdje su rame uz rame bili i Dalmatinci, Slavonci, Baranjci, Hercegovci, Ličani, Bosanci, Istrijani, Zagorci, Međimurci… Vukovar je obranio Hrvatsku i zbog toga nikada ne smije biti predmet političkih podjela ni političkih kalkulacija. Simbol naše snage i našeg otpora kada je bilo najpotrebnije, danas treba biti simbol zajedništva i okupljanja oko najvažnijih hrvatskih vrijednosti. Domovinski rat, branitelji, Vukovar, nestali… to su vrijednosti koje nas kao narod povezuju, a nikako nas ne smiju razdvajati. To su vrijednosti na kojima je nastala naša država i prema kojima se ja kao hrvatski branitelj odnosim s pijetetom.

Spomenuli ste da ste branitelj, sa sedamnaest godina ste pristupili Hrvatskoj vojsci i odmah otišli na ratište. Ne govorite puno o 11 godina provedenih u uniformi hrvatskog vojnika i policajca, no za dalmatinski portal ste nedavno govorili o ratnim zbivanjima.

Čovjek se ne može ne sjećati rata. Nažalost moja su sjećanja teža jer sam izgubio brata i puno svojih prijatelja, vršnjaka pred kojima je bio život. Ratovao sam na gotovo svim ratištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i kada me novinar portala pitao o sjećanjima na borbe u Dalmaciji, jednostavno su se vratila sjećanja. I danas se pitam kako smo s tako malo naoružanja, ali puno srca za Hrvatsku uspjeli doslovno pokositi treću europsku vojnu silu. Bili smo mladi i spremni život dati za slobodu svoje Domovine. I čuvao nas je Bog, jer u svom Antunovcu sam imao susret sa srpskim vojnicima na tenku oči u oči. Spasilo me to što sam na glavi imao šljem JNA s jako malim prelijepljenim hrvatskim grbom preko zvijezde i u ruci pušku kojom se JNA služila u to vrijeme. I do puške sam došao na vrlo neobičan način. Vojarna Lug je bila jedno od najvećih vojnih skladišta u Jugoslaviji, okružili smo ju i JNA je tamo ostala bez struje i vode pa su odlučili napustiti objekt. Usred noći su krenuli kroz šumu i nabasali na nas 14 koji smo držali položaj. Njih 55 protiv nas 14. Došli su nam s leđa i bili naoružani do zuba. Kad su krenule borbe jedan naš je blefirao i u jednom trenutku rekao da će svi izginuti jer se nalaze u minskom polju. Odlučili su se predati ako netko od nas priđe. Otišli smo zapovjednik, jedan dečko i ja i tada sam zarobio tu pušku.

Koja su vam ratišta bila najgora?

Svako je bilo drugačije. Možda je najteže ipak bilo u Slavoniji koja je ravna i sakrit si se mogao jedino u zemlju, a zbog preglednog terena te tenk mogao vidjeti i na kilometar, dva, a bilo je i puno snajperista. Na Velebitu ili Maslenici znaš iza čega se možeš sakriti i zbog toga je bilo lakše, no s druge strane su vremenski uvjeti bili strašni, puhali su orkanski vjetrovi i temperature su bile ispod minus 15 stupnjeva. U Mostaru sam doživio najgore ulične borbe i nije bilo ni sekunde odmora. Bili smo jedni od drugih na 15-20 metara, oni se u 3 u noći zalete ili u 6 ujutro, do tebe su za 5 sekundi! Ogledalom smo morali provjeravati iza uglova ima li koga. Je li to bila hrabrost ili ludost, danas više nije ni bitno, držalo nas je zajedništvo i ljubav prema domovini.

U nekoliko ste prilika govorili o „novom“ domoljublju. Što ste konkretno mislili?

’91. godine je domoljublje bilo uzeti pušku i braniti nacionalne interese, braniti svoje domove kako bi stvorili neovisnu i suverenu Domovinu. U tome smo uspjeli i danas je domoljublje nešto potpuno drugo. Danas se domoljublje mjeri razvojem kroz projekte, povećanjem BDP-a, otvaranjem novih radnih mjesta i osiguravanjem kvalitetnijih uvjeta školovanja, rada i općenito života ljudi u Hrvatskoj. Danas domoljublje trebamo pokazati zajedništvom, a ne unošenjem razdora među svim hrvatskim ljudima pa tako i našim članovima HDZ-a. Domoljublje se može mjeriti i čuvanjem nacionalnih interesa i štićenjem hrvatskih granica, a ova je Vlada pokazala da je domoljubna Vlada vraćanjem vojske u hrvatske gradove. Vrati li smo Hrvatskoj vojsci sjaj iz Domovinskog rata, naši su i policajci i vojnici danas bolje opremljeni. Vratili smo im dostojanstvo, a ono je bitno za svakog čovjeka.

Kampanju za unutarstranačke izbore vodite pod sloganom „Odvažno za Hrvatsku“, što je to što odvažno nudite u svom programu?

I nakon ovih izbora, kad zbijemo redove poslije 15. ožujka ostat ćemo najjača politička stranka u Hrvatskoj. Poboljšat ćemo funkcioniranje stranke, učvrstiti naše jedinstvo, iskoristiti veliki potencijal koji stranka ima u svom članstvu, aktivnije uključiti žene i posebno mlade snage. Jačat ćemo položaj Hrvatske u Europi i svijetu ujedno štiteći hrvatske interese. Naše su glavne smjernice domoljublje i promicanje nacionalnih interesa, promicanje obiteljskih vrijednosti i demografska revitalizacija te pravedna i učinkovita država, sve s ciljem uspješne i razvijene Hrvatske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari