Pratite nas

Komentar

Ružni, prljavi i zli

Objavljeno

na

Hrvatska – mala zemlja za veliku korporacijsku neodgovornost

grunf

Hrvatska je malena zemlja za veliku korporacijsku društvenu neodgovornost (KDN). O tome svjedoče poražavajući opći podaci, specifični podaci o birokratizaciji, korupciji, prekršajima, kaznenim djelima, kršenju ljudskih prava, standardnih operativnih procedura, pa čak i samih pravila struke u gospodarstvu velikog broja kompanija svih oblika vlasništa, upravljanja i najrazličitijih temeljnih djelatnosti. U tom moru KDN, mali i srednji nastoje preživjeti, tj. ne propasti i nemaju niti volje, a ni sredstava za biti korporacijski društveno odgovorni (KDO). Veliki nastoje, uz što manja ulaganja, zadržati privid o sebi kao KDO što ih smješta među kompanije koje su djelomično odgovorne i istovremeno djelomično neodgovorne, ili kraće rečeno nepouzdane. Primjerice, krše zakone s obzirom na svoje zaposlenike (npr. ne isplaćuju plaće) i istovremeno izdvajaju sredstva za promociju sebe kao vrhunaravnih javnih dobrotvora donirajući potrebitima, pokrećući humanitarne akcije, ili sponzorirajući športski klub.

Račun je jasan. Dobrobit od filantropije kroz oglašavanje kompanije kao dobrotvora i širenje ugleda, nadvisuje ulaganja prema primateljima sredstava. Na koncu, privid o kompaniji kao društveno odgovornoj u jednom području spretno se rabi za prikrivanje stvarnosti o kompaniji kao društveno neodgovornoj u drugom. Zrela društvena odgovornost, ona koja proizlazi iz brige za i ljubavi prema temeljnoj djelatnosti, a zatim se naravski širi kompanijom i ostatkom društva, endemska je vrsta KDO u RH. Takva briga i ljubav u doba krize još je rjeđa, nego prije krize. Ono malo KDO što se razvilo od 1991. do 2007. propalo je u posljednjih 7 godina i kompanije su u nekoj vrsti psihopatološke regresije na stanje poslovnog novorođenčeta kao stroja za unos energije i izbacivanje štetnih tvari u svrhe vlastitog opstanka. Izvorno i potpuno KDO kompanije, koje uz to posluju u skladu sa zakonima i profitabilno, moguće je nabrojati na prste jedne ruke dečki iz pilane. Ako je kriza većinski krivac slabog poslovanja (ne ulazeći u uzroke krize), onda je vjerojatno kako će sve kompanije biti KDN i kako su protuprimjeri NEMOGUĆI.

SULUDI PROTUPRIJMER: DM-DROGERIE MARKT HRVATSKA

U tom moru KDN, ex hypothesi ne bi se smio pojaviti protuprimjer, tj. KDO kompanija. No pojavljuje se par kompanija, a među njima se ističe dm-drogerie markt Hrvatska. Ta kompanija u RH postoji od 1996., ima 154 filijale i broji oko 1295 djelatnika. Dakle, radi se o velikoj kompaniji. Je li dm zaista protuprimjer dominantnoj neodgovornosti?

Kako dm sam sebe prikazuje?

Dm se standardno oglašava na internetu. Odskače utoliko što jasno ističe svoje komparativne prednosti pred konkurencijom. Nabrojimo samo neke odlike. Redovito ostvaruje zaradu. Vrlo rijetko je optužen za kršenje zakona, propisa i pravila struke. Najosjetljiviji odnos, onaj prema zaposlenicima, je takav da je posao u dm-u među najtraženijim radnim mjestima u RH. Odnos prema kupcima također je na zavidnoj razini. Uz to, ističe svoju društvenu odgovornost koja je provjerljiva, iako se uglavnom svodi na filantropiju. Ipak, odvojeno ističe održivi razvoj koji također potkrepljuje činjenicama o pristajanju uz uglavnom njemačke nacionalne ekološke certifikate, djelatna članstva kompanije u svjetskim udrugama, ali i praktične rezultate kao što su ekološka pakiranja, recikliranje i platnene torbe za kupovinu (koje je moguće vratiti i dobiti povrat novca).

Kako internet prikazuje dm?

Poučen mnogim primjerima kompanija u RH koje se nerijetko samo prikazuju kao KDO, pri čemu su redovito sve samo ne to, dao sam se u pretraživanje interneta i informacija o dm-u. Pretraživši 150 poveznica, došao sam do sljedećih rezultata. Od 150 čak 147 natuknica pohvalno govori o dm-u. Manji dio su poveznice samog dm-a, njih 15-ak. Veći dio su analize u dnevnim novinama, specijaliziranim dnevnim i tjednim novinama za gospodarstvo, a tekstovi su redovito pohvalni bez ozbiljnih primjedbi. Pronašao sam i jedan blog u kojem se izrazito pohvalno piše o dm-u, pa čak i poveznicu na jedan završni rad u kojem se znanstveno analizira slučaj dm-a kao KDO kompanije u RH (rad je obranjen na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli).

Dominantna svojstva većine pozitivnih informacija su sljedeća. Kompanija je dugoročno stabilna i profitabilna. Ne krši zakone niti propise RH. Postupa KDO prema svojim unutarnjim interesnim dionicima (engl. external stakeholders), napose zaposlenicima (najpoželjniji je poslodavac u RH već 5 godina zaredom). KDO je prema izvanjskim interesnim dionicima (kupcima, lokalnoj zajednici, čak i hrvatskom gospodarstvu u cjelini). Primjeri su: prodaja proizvoda hrvatskih eko proizvođača, sudjelovanje u raznim ekološim akcijama kao što je projekt DM H2O turneja „Očistimo hrvatske vode zajedno“ i prodaja 60-ak hrvatskih proizvoda u zemljama EU. Poseban primjer koji svjedoči o dodatnom oprezu je sljedeći. 2010. u Njemačkoj je u dm-u otkriveno da određena vrsta dječje voćne kašice u sebi sadrži komadiće stakla. Bez obzira što to nije otkriveno u tim kašicama u dm-u RH, kašice su žurno povučene iz prodaje.

Kao advocatus diaboli, u tom moru dobrih vijesti pronašao sam 3 ne baš dobre. Prva vijest je slučaj s voditeljicom poslovnice u Malom Lošinju koja je bila opljačkana dok je dnevni utržak nosila u noćni trezor. Ovdje je bilo propusta i sa strane kompanije i sa strane zaposlenika. Drugi je slučaj u svezi razlike u cijeni između istih pelena za djecu u Njemačkoj i u RH. Ovdje nisam sasvim siguran u točnost podataka. Treći slučaj je nepotkrijepljena informacija o tome kako je dm ne baš sjajan poslodavac. Uz vijest nije pružen nikakav dokazni materijal, osim dvojbenog svjedočanstva zaposlenika, a i vijest je objavljena na portalu dnevno.hr koji je poznat po neprovjerenim informacijama i ponaša se neprofesionalno (nedavno su zbog toga doživjeli i smjenu glavnog urednika).

Kako zaposlenici doživljavaju dm?

U svrhu dodatne provjere ovih podataka intervjuirao sam 4 zaposlenika iz različitih regija RH (staž u dm-u: 5–10 god.). Na skali ponuđenih odgovora od 1 do 5 (1 = vrlo loše, 5 = izvrsno) prosječni odgovor je 5 na pitanja o odnosu nadređenih prema podređenima i obrnuto, o odnosu kolega međusobno i o odnosu prema kupcima i obrnuto. Prema mišljenju intervjuiranih osoba na pitanja krši li dm relevantne zakone, podzakonske akte i interna pravila odgovor je bio NE (punuđeni su bili: DA, NE i NE ZNAM). Po istom ključu odgovor je bio DA na pitanje – je li po Vašem mišljenju dm odgovoran prema zaposlenicima, kupcima, konkurenciji, lokalnoj zajednici i široj društvenoj zajednici? Posljednja dva pitanja bila su opisna. U prvom se zahtijevalo navođenje ili opis društveno odgovorne aktivnosti dm-a. Ovdje je najčešće navedena edukacija djelatnika i volontiranje. U drugom se zahtijevalo navođenje ili opis neodgovorne aktivnosti, a ispitanici su napisali kako nemaju takvo iskustvo.

Ma ’ko tu koga…

I sad, ključno pitanje zbog kojeg sam i krenuo u ovo malo istraživanje – kako je moguće postojanje dm-a u RH? Kako je moguće da u tom moru društvene neodgovornosti, nepovoljne poduzetničke klime, krize, loših zakona, propisa i ostalih loših uvjeta, dm u RH ipak posluje profitabilno, u skladu sa zakonom, etički, društveno odgovorno i održivo? Prema svim pokazateljima dm bi trebao propasti, tj. uopće ne bi smio postojati, niti poslovati, a najmanje uspješno. No, ipak postoji! I posluje! K tome posluje uspješno, legalno i odgovorno! Pravo pitanje je suprotno prethodnome – kako je moguće da samo dm tako posluje u RH? Dakako, tu su i neke druge, uglavnom strane kompanije, koje su slične dm-u. Tu je i par privatnih kompanija u hrvatskom vlasništvu, no većina ne spada u sam vrh društvene odgovornosti. Štoviše, često su pri dnu, ili ako stojimo na rukama, što je poznata metoda obmanjujućeg prikazivanja rezultata statističkih istraživanja, na samom pijedestalu društvene neodgovornosti. O javnim poduzećima da i ne govorimo.

Dakle, ako dm u RH posluje kako posluje, kako to da tako ne posluju i ostale kompanije, napose one u hrvatskom vlasništvu, na koncu i javna poduzeća; poduzeća kao što su: INA, HEP, Hrvatske vode, Hrvatske šume, HAC, morske i riječne luke, zrakoplovne luke, itd.? Naravski da je, s obzirom na razlike u temeljnim djelatnostima, nemoguće doslovno kopirati način rada dm-a, ali u tome niti nije problem. Problem je u tome što je moguće poslovati na ODGOVORAN način, ali se to NE ČINI. S obzirom na to kako je MOGUĆE poslovati društveno odgovorno, a dokaz je dm, kako je ZNANJE-KAKO dostupno, PRILIKA za društveno odgovorno poslovanje ima, a i očita je MOTIVACIJA za takvo postupanje, jedino što možemo zaključiti jest kako se TAKO NE POSTUPA NAMJERNO, a iz pravilnosti kojom se postupa KDN možemo zaključiti kako se to čini ne samo namjerno, nego i s predumišljanjem, planski i sustavno. Zašto? Jer stvara profit u općoj kulturi neodgovornosti. Jednom kad se ona promijeni i kad će odgovorno poslovanje značiti dugoročnu stabilnost i profitabilnost, promijenit će se se i način djelovanja. Dotad, RH je mala zemlja za veliku neodgovornost.

Ako se, kojim slučajem, koja poslovna pravna osoba našla vidno potresena ovim podacima i zaključcima koji slijede iz njih, vrata mog bloga su joj širom otvorena. No, kako mi je uža stručna specijalizacija korporacijska društvena neodgovornost, molim vas da se ne javljate s promotivnim materijalima o humanitarnim akcijama, donacijama, sponzorstvima i sl., pa da vas dovedem u neugodnu poziciju otkrivši kako istovremeno kršite zakone, podzakonske akte, vlastite propise i vidno ste nepravedni prema primjerice zaposlenicima i/ili kupcima. Zdrav početak suradnje je standardno financijsko izvješće, posebno financijsko izvješće o društvenoj odgovornosti i rezultatima, dokazi o nekažnjavanju i o tome vodi li se ili ne protiv vas proces. To je početak predivnog prijateljstva.

*Autor ovog teksta ni na koji način, financijski i/ili drugačije nije bio potican na pisanje ovog teksta od strane pravne osobe dm-drogerie markt Hrvatska d.o.o., niti od strane fizičkih osoba zaposlenih u istoj kompaniji. Tekst je motiviran isključivo podizanjem svijesti javnosti o korporacijskoj društvenoj odgovornosti u RH.

Za ovu priliku skladba Touch Me I’m Sick grupe Mudhoney iz 1988. godine. Skladba prema mišljenju eksperata predstavlja himnu tog žanra rock glasbe.


izvor:Blogosfera, autor prof. Kristijan Krkač

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Luka Mišetić: Rat u Hrvatskoj prije 8.10.’91 može se okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob”

Objavljeno

na

Objavio

Ugledni američki odvjetnik, Luka Mišetić, na društvenim je mrežama pojasnio zbog čega se oružani sukob u Republici Hrvatskoj prije 8.10.91 može okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob” a ne građanski rat, kako je to ocijenio Aleksandar Stanković.

-Rat u Republici Hrvatskoj prije 8.10.91 može se okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob”, ali to ne znači da je riječ o Građanskom Ratu(“GR”). Znanstvenici nemaju zajedničku definiciju GR. Npr, po Lieberovoj definiciji rat u RH nije bio GR jer se RH nije borila da preuzme kontrolu nad SFRJ – napisao je odvjetnik Luka Mišetić u komentaru na društvenim mrežama.

 

Nakon presude Ratku Mladiću, Mišetić se narugao i srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

Objavivši status na Twitteru bez ikakvog komentara, uz fotografiju Aleksandra Vučića s natpisom ‘Sigurna kuća za Ratka Mladića’, Mišetić se referirao na ranije izjave današnjeg predsjednika Srbije, koji je javno zagovarao da Ratko Mladić treba dobiti bulevar u Beogradu.

Podsjetimo,  Aleksandar Vučić je kao glavni tajnik Srpske radikalne stranke (SRS) 26. svibnja 2007. godine zalijepio na zgradi televizije B92 na novobeogradskom Bulevaru AVNOJ-a plakat na kojem je pisalo “Bulevar Ratka Mladića”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Plenković: Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju

Objavljeno

na

Objavio

‘Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju’, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka summita EU-a i šest zemalja Istočnog partnerstva.

“Pogledajte temu današnjeg sastanka, glavna tema sastanka Istočnog partnerstva je hibridno medijsko djelovanje. Pogledate reference na brojne izbore, referendume koji su održani u Europi. Samo naivni ljudi mogu misliti da Hrvatska nije dio toga procesa”, rekao je Plenković, odgovarajući na novinarsko pitanje vodi li se u Hrvatskoj medijski rat.

Plenković je rekao da nije detaljno upoznat s medijskim prepucavanjem u vezi s izvješćem Sigurnosno-obavještajne agencije o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru, što je bio temelj za jučerašnju raspravu na saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

“SOA podnosi izvješća o svim pitanjima koja se releventna za Hrvatsku, bilo da je riječ o sigurnosnom aspektu u doslovnom smislu, bilo s aspekata gospodarske i financijskeu ugroze. Stanje u Agrokoru početkom godine bilo je takvo da je zahtijevalo posebni zakon i posebni angažman. Prema tome, sve što se radi u ovom trenutku jest dugoročno restrukturiranje i održivost radnih mjesta, funkcioniranje kompanija, generiranje novih prihoda i naravno nagodba s vjerovnicima, to je ono što je najbitnije”, rekao je Plenković.

Na konstataciju da i Europska komisija navodi stanje u Agrokoru kao jedan od rizika za ekonomske prognoze, Plenković je rekao da su to bitno različite stvari.

“Ovo je bio sastanak Odbora sazvan na inicijativu oporbenih zastlupnika, gdje su htjeli malo držati temu u fokusu, kao što to i inače rade u posljednje vrijeme. Vlada, za razliku od njih, ima vrlo kontinuiran, konzistentan stav. Imali smo problem, našli smo način kako da ga rješavamo, držimo se te linije, postoje rokovi u zakonu i do tih rokova, bilo da je to u travnju ili srpnju nastajat ćemo postići nagodbu, imati održivost kompanija u budućnosti, održati radna mjesta i stabilnost hrvatske ekonomije. To je jedino zbog čega smo mi angažirani”, kaže premijer Plenković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari