Pratite nas

Pregled

S kojom namjerom migranti žele u točno definirane zemlje EU i koji im je cilj?

Objavljeno

na

Sedam autobusa u kojima su bili ilegalni migranti napustilo je kasno poslije podne dosadašnji logor Vučjak kod Bihaća zaputivši se ka Sarajevu kako bi na novu lokaciju prevezli nekoliko stotina osoba kojima će biti osigurani prikladni uvjeti za smještaj u zimskom razdoblju.

U Temi dana HRT-a gostovao je Marinko Ogorec, stručnjak za međunarodnu sigurnost. Vlasti su, smatra, na premještanje bile primorane, prije svega zbog velikog pritiska EU.

Ogorec: Razumljivo je da je došlo do izmještanja, svidjelo se to nekom ili ne

– Sjećamo se da je bilo nekoliko, neću reći kontrola, ali dolazili su dužnosnici EU, bili su zgroženi humanitarnim stanjem i higijenskim stanjem tih kampova, u Vučjaku pogotovo i logično da je došlo do njegovog izmještanja, svidjelo se to nekome ili ne. Nije se svidjelo ni migrantima, jer im je hrvatska granica bila razmjerno blizu, sada im je prilično daleko.

Vučjak, jedan od političkih pritisaka na Hrvatsku?

Kampove bi trebalo pozicionirati na neka druga područja, međutim, ako imate blizinu granice onda je to stvar politike. Tu već govorimo specifičnom obliku politike, možda možemo reći i nekorektne politike koju je u jednom trenutku vodila Bih prema Hrvatskoj, tvrdi Ogorec.

Ako postavite kamp s nekoliko stotina ljudi i ne dajete im ni struje ni vode, i bilo kakve higijenske uvjete samo im kažete granica vam je tamo, nekoliko kilometara. Tu govorimo o tome da je to možda jedan od političkih pritisaka na Hrvatsku, nekorektnih poteza BiH u tom segmentu.

Što se tiče same humanitarne situacije za očekivati je da kampovi ne mogu biti ovakvi kakav je bio vučjak. Ljudima treba omogućiti pogotovo sad u zimskim uvjetima zidane prostore, oni moraju biti u zgradi, biti u grijanim prostorima. To su na kraju krajeva osnovna humanitarna načela, rekao je Ogorec.

7000 ilegalnih migranata u BiH

To je ono što se zna. Ima li ih više, to je teško procijeniti. Vlasti u bih bez veće pomoći EU teško to mogu riješiti, smatra Ogorec.

Što se tiče sigurnosnog pitanja otvara se cijeli niz kontroverzija oko migracija. Koji su ciljevi i zbog čega je do toga došlo, sad već govorimo o tome da veći broj ljudi dolazi iz zemalja koje nisu zahvaćene ratnim operacijama, pogotovo Pakistana i Irana.

Oni ne mogu reći da su protjerani zbog rata. Ako govorimo o ekonomskim migrantima koji idu trbuhom za kruhom kako onda tumačiti činjenicu da većina njih ima nekoliko tisuća dolara kojima plaća krijumčarenje ljudima.

S kojom namjerom migranti žele u točno definirane zemlje EU i koji im je cilj?

– Ima tu cijeli niz pitanja koji zahtijevaju prilično ozbiljne i relevantne odgovore. Što s tim ljudima i na kraju krajeva koji su njihovi ciljevi. Moraju doći u Europsku uniju, zašto? S kojom namjerom? Zašto u točno definirane zemlje, Njemačka, Francuska, Švedska? Oni su prošli cijeli niz zemalja koje su sigurne, u kojima nema sukobljavanja, u kojima su mogli tražiti azil u kojima bi ga vjerojatno dobili. Opet se vraćam na ta sigurnosna pitanja, što je njihov konačni cilj?

 

ŠOLA: Zašto invaziju iz islamskog svijeta nazivamo migracijom?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Vili Beroš: Bolesnici iz splitskog doma nisu na respiratoru

Objavljeno

na

Objavio

Većini zaraženih u splitskom Domu za starije osobe klinička je slika izrazito blaga, a nije istina da ih je desetero na respiratoru, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš u večerašnjem HRT-ovom Dnevniku.

Beroš je rekao da je izvjesno da su u domovima za starije osobe smješteni vulnerabilni bolesnici starije dobi te da je Ministarstvo demografije na vrijeme uz pomoć HZJZ-a dalo upute za njihovo postupanje.

– Dobro je da je velikoj većini klinička slika izrazito blaga, samo dva bolesnika imaju nešto težu kliničku sliku, odnosno srednje tešku kliničku sliku i zahtijevaju aplikaciju kisika, oni nisu na respiratoru, rekao je Beroš.

Demantirao je tvrdnje da je desetero bolesnika na respiratoru.

– Takve lažne vijesti su doista nešto što bi trebalo izbjegavati i ne znam čime mora biti motiviran onaj koji ih šalje. Riječ je o ljudskim sudbinama i takvo ponašanje nije adekvatno, rekao je Beroš.

Dodao je da su svi dodatno dijagnostički obrađeni i za sada nema težih znakova bolesti, no da je izvjesno, s obzirom na njihovu životnu dob, da treba biti maksimalno oprezan.

– Zasad je sve manje-više pod kontrolom, taj prostor će se dezinficirati, izoliran je od ostalih katova, međutim, uvijek je pitanje, jednom kad virus uđe, hoće li sve te mjere uroditi plodom. To upravo i je razlog što iz dana u dan razmišljamo o novim mjerama, rekao je Beroš.

Naveo je da je već napravljen registar svih korisnika domova za starije osobe koji ujedno zahtijevaju hemodijalizu da ih smjeste u bolnice tako da svaki dan ne putuju iz doma i natrag, čime bi se povećala sigurnost ostalih korisnika domova.

Kolika je odgovornost ravnatelja splitskog doma, hoće li biti smijenjen?

– Najveći dio naših uputa u domu je ispoštovan, međutim i sam je izjavio da ima nekih elemenata koji ukazuju na povećanje temperature i ranije. Ako je to bilo tako, a to nije javljeno Ministarstvu demografije i Ministarstvu zdravstva, to je jedan propust jer nismo reagirali na vrijeme. Vrlo je bitno prepoznati takvu situaciju na vrijeme jer onda epidemiolozi mogu ranije reagirati i spriječiti širenje infekcije, poručio je Beroš.

Beroš je rekao da sami imamo ključ uspjeha i budućnost u svojim rukama te da možemo usporiti širenje bolesti ako se pridržavamo mjere.

Naglasio je da nam zasad nijedan značajniji veći dio zdravstvenog sustava nije ispao iz funkcioniranja te da su za to zaslužni građani koji poštuju mjere Stožera civilne zaštite.

– Svaki život nam je važan i poštujući ove mjere možemo ga čuvati, rekao je Beroš.

Ivan Đikić: Sad smo u najopasnijoj fazi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ivan Đikić: Sad smo u najopasnijoj fazi

Objavljeno

na

Objavio

Ugledni hrvatski znanstvenik sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu Ivan Đikić u N1 studiju uživo govorio je o svemu što trebate znato o epidemiji koronavirusa.

Prije nekoliko dana Đikić je u javnom apelu upozorio građane što trebaju činiti u krizi da bi se nastavili dobri rezultati koje Hrvatska u borbi protiv virusa ima u usporedbi s ostalim zemljama.

Komentirajući kako politika odgovara na izazove oko epidemije koronavirusa, Đikić je rekao da je najvažnije da stručnjaci, epidemiolozi, infektolozi i znanstvenici daju točne podatke i da politika bude u pozadini i sluša struku te na temelju njihovih savjeta donosi odluke.

“U Hrvatskoj smo imali sreće da je ministar zdravstva preuzeo odgovornu funkciju da je prvo bio stručnjak, pa onda političar. Vidi se da nije iskorištavao svoju funkciju u Vladi niti političku iskaznicu, nego je prvo bio stručnjak i radio za dobrobit Hrvatske”, rekao je Đikić, pohvalivši i ostalo zdravstveno osoblje, dodavši da i oni svi rade za dobrobit društva te da nemaju političku iskaznicu.

“Sada smo u najopasnijoj fazi, u domu u Splitu može se dogoditi proboj virusa u nekontroliranu populaciju i možemo izgubiti podatke koji su dobri. Ne smije se dogoditi da najavljujemo relaksaciju mjera, ne smijemo govoriti ljudima da ostaju doma, a onda se nađu problemi na političkoj strani. Neka se svi povuku i puste stručnjake da rade. Hrvatska nije ni blizu na vrhu svjetske borbe protiv covida, nema razloga da se uspoređujemo s drugima, da se hvalimo kako smo dobri, a istovremeno radimo ovakve gafove. Ne smijemo izgubiti utakmicu u produžetku”, poručio je Đikić gostujući na N1.

Uputio je nekoliko vrlo direktnih savjeta za ljude.

“Budite odgovorni, razumite da nemamo lijekova ni cjepiva, jedino što možemo je da zajedničkim naporima izoliramo virus u našim sredinama, tako ćemo ga pobijediti, ako se budemo ponašali skladno. Stručnjacima trebamo vjerovati, trebamo imati povjerenja u znanost, ali moramo zajednički sudjelovati da bismo uspjeli”, poručio je Đikić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari