Pratite nas

Intervju

LELJAK: Sa ovom presudom jasno se može reći da je UDBA prije svega bila zločinačka organizacija

Objavljeno

na

O presudi Perkoviću i Mustaču i njezinim posljedicama u Dnevniku Nove TV govorio je Roman Leljak, slovenski istraživač i publicist.

Vi ste, gospodine Leljak, kao vještak svjedočili i na ovom suđenju kao poznavatelj rada jugoslavenskih tajnih službi u vrijeme komunizma. Vaš komentar na ovu presudu?

Mislim da se s njom jasno može reći da je UDBA bila zločinačka organizacija i da poslije ove presude nitko više neće pomisliti da nije tako. UDBA je bila organizacija koja je radila u legalitetu, bila je osnovana na temelju zakona i propisa kojeg je donio Ustav SFRJ i u prvoj točki pravila službi kaže se radi na temelju Ustava SFRJ, zakona i podzakonskih akta koje donosi Skupština SFRJ i na osnovi smjernica Centralnog komiteta saveza komunista Jugoslavije i Centralnog komiteta republičkih pojedinačno. Ali u svom radu, upotrebljavali su zločinačke metode, likvidacije, otmice i slično.

Konkretno u ovom slučaju, zašto je Đureković ubijen, čega je tu UDBA-u bilo strah?

Svi znamo njegovu povezanost s INA-om, razotkrivanje istine, makinacije oko novca, njegovu povezanost s hrvatskom emigracijom u Njemačkoj i sve je to dovelo do toga da tada u hrvatskoj politici, u Centralnom komitetu Hrvatske i u hrvatskoj UDBA-i donijela odluka o njegovoj likvidaciji.

Jesu li Hrvatska i Slovenija voljne i sposobne suditi u slučajevima likvidacija iz vremena bivše Jugoslavije?

Nažalost ne, u Hrvatskoj u ovom trenutku nikako. Najveći problem je državni arhiv i dostupnost arhiva. Arhiv u Hrvatskoj je veoma otvoren za dokumentaciju UDBA-e i njezine djelatnosti. Bez problema dobivamo tu dokumentaciju. Najveći je problem dokumentacija Saveza komunista Hrvatske. Po važećem zakonu, dozvolu za upotrebu te građe daje SDP. Dok se taj zakon ne promjeni i dok ta građa ne postane vlasništvo RH, mi istraživači arhivsku građu Saveza komunista Hrvatske nećemo moći gledati. A kao što znamo, UDBA je radila na osnovu smjernica Centralnog komiteta, prema tome nama istraživačima je veoma važno da sagledamo činjenično stanje kakvo je bilo tada.

U ovom slučaju svjedočio je i načelnik slovenske UDBA-e Silvo Gorenc – ali nije rekao ništa – zbog čega?

Protiv njega se vodi istraga zbog otmice i likvidacije Stjepana Crnogorca hrvatskog studenta teologije u Salzburgu. Kad je Gorenc bio šef Saveza UDBE, od 1970. do 1984. na području Jugoslavije i zapadne Europe bilo je likvidirano 36 Hrvata. Čovjek koji nosi toliko zločinačkih grijeha na svojoj duši o tome nije govorio, a moram reći i da drugi koji su bili pozvani da svjedoče, načelnici UDBA-e Jugoslavenske Branko iz Slovenije, general Marjan Krajač koji je bio šef HOS-a nije htio govoriti, ni drugi. To je očekivano, dogovorili su se i o tome ne govore.

Očekujete li da će u Njemačkoj biti novih procesa?

Osobno sam bio saslušan zbog slučaja likvidacije trojice novinara, Rukavine Ive, Tolja i Marinčića 1969. Tu je likvidaciju izvršila slovenska UDBA, a vodio ju je Silvio Gorenc.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Pavković: Monodrama po Hodakovim tekstovima bit će hit nad hitovima

Objavljeno

na

Rado čitane kolumne Zvonimira Hodaka oživjet će i na kazališnoj sceni. Neki su već na samom startu pokušali „minirati“ ovu, kako se najavljuje urnebesnu i zabavnu predstavu o hrvatskoj političkoj patologiji, ali, po riječima Dražena Stjepandića, koji je i osmislio cijeli projekt, to im zasad nije pošlo za rukom. A ni neće!

Predstava nosi naziv „Žikina dinastija u lijevoj našoj“, a u u zagrebačkoj Maloj sceni, Medveščak 2, izvest će je glumac Šiško Horvat Majcan, i to 18., 19. i 20 travnja. Nakon toga slijede gostovanja diljem Hrvatske, a prvo će biti u Gospiću.

Bio je to povod za razgovor s mladim glumcem Šiško Horvat Majcanom, koji nam je otkrio još neke detalje vezane uz ovu, već sada možemo reći, – hit predstavu.

  • Gospodine Šiško, vjerujemo da ste s oduševljenjem prihvatili igrati u „Žikinoj dinastiji u lijevoj našoj“, odnosno što vas je privuklo ovoj monodrami?

Prije svega hvala na interesu za ovu predstavu. Kolumne Zvonimira Hodaka čitam već godinama i na poziv Dražena Stjepandića sam se odazvao bez zadrške. Moram priznati da sam se u početku dosta preispitivao, razgovarao s obitelji i prijateljima i nailazio na različita mišljenja o tome trebam li ja to raditi ili ne. Svi ti razgovori i sati mozganja su me uvukli u taj rad. Shvatio sam da je došlo vrijeme za rizik, umjetnički rizik. Volim jednostavnost a najjednostavniji odgovor mi je dala moja životna suputnica Iva: ‘Kaj razmišljaš, ionak nemaš kaj za izgubit.’

  • Vi ste i sami postavili ovu predstavu. Što to znači: da je „nitko“ nije želio režirati, ili?

Nakon prvih par razgovora Dražen Stjepandić i ja shvatili smo da je to zapravo punk jer je jednostavno iskreno i zabavno, i krenuli smo na avanturu u ‘čizmama slobode’. Nema straha pa nema cenzure ni zadrške. Baš onako kako kazalište i treba biti. Nažalost kazalište danas spava samo i impotentno.  Punkera među redateljima nema.

  • Što gledatelji mogu očekivati u 70 minuta koliko traje?

Bolje im je da ništa ne očekuju jer će se svakako iznenaditi. Pretjerujem ali ovakvih predstava nema. Tu su  stvarne osobe iz našeg javnog života koje ponekad odlutaju u fikciju. Svi likovi i njihovi stavovi i razmišljanja su izvrnuti ruglu. Količina gluposti i laži koju ljudi mogu izgovoriti u javnom prostoru je golema. Hodak to primjećuje i stvara sjajne satirične momente. Za mene je to čista zabava ali znam da će mnogi biti revoltirani.

  • Je li vam to prvo takvo iskustvo?

Da, a moguće i posljednje.

  • Kakva je bila suradnja s autorom kolumni, po kojoj je rađena predstava, Zvonimirom Hodakom, a kakva sa Draženom Stjepandićem, koji je idejni autor predstave?

S gospodinom Hodakom, proveo sam dva sata u ugodnom razgovoru. Kad je shvatio da sam spreman na rizik dao mi je  otvorene ruke i poželio sreću. Nadam se da ga neću razočarati. S Draženom se često družim, on mi je velika podrška i bez njega nikad ne bi uspio ovo napraviti. On je napravio prvi izbor tekstova, nakon toga smo kreirali lik i stvorili situaciju za publiku i mene. On je pravi punker.

  • Je li vas smetalo što je jedan glumac prije vas prvo pristao, a zatim bez objašnjenja odustao od ovog projekta?

Ne, nimalo. Znao sam to od početka. Ljudi imaju različite razloge  i  životne situacije. Ne znam o čemu se radilo u tom trenutku niti me to zanima.

  • Ima li tu i „opasnih“ političkih scena?

A danas je sve ‘opasno’ što znači da se svi boje nekog vraga. Ja se bojim štete koju nam laž i glupost u javnom prostoru stvaraju već godinama. Šarlatani u politici i sijači zla i mržnje u medijima. Da možda je opasno obračunavati s tim ‘sektorima’ ali što je kazalište bez rizika, nula!  Zato cijenim Hodaka, on piše bez straha.

  • Jeste li možebitno u svojoj umjetničkoj karijeri igrali nešto slično?

Ovako eksplicitno ne, ali završni ispit iz lutkarstva je bio svojevrsna diverzija.

  • A, gdje ste sve dosad nastupali, malo nam se pohvalite?

Nastupao sam stvarno posvuda, obzirom da sam freelancer  radio sam svakakvih  projekata. I ne samo kao glumac.  U  Maloj sceni igram u odličnoj obiteljskoj predstavi ‘Muka malog vuka’, to je jedna od rijetkih predstava koju je baš gušt igrati. Prije osam godina napravili smo sjajnu predstavu ‘Dašenjka ili priča o štenetu’ i izveli  je 500 puta, i danas uživam igrajući je. To su predstave zbog kojih živim kazalište. Surađujem i s Festivalom Tolerancije, bio sam inspicijent na dječjoj operi Brundibar, to su projekti za pamćenje.

  • Želite li još nešto reći, dopuniti?

Pozvao bih publiku ,sve,  bez obzira što mislili i kojoj ‘struji’ pripadali.

Preživjeti od umjetnosti – to je najveći art danas.

Razgovarao: Mladen PAVKOVIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Intervju Marka Ljubića Radio Mariji povodom izlaska knjige „Rasudbe hrvatske državnosti“

Objavljeno

na

Objavio

Povodom izlaska njegove knjige „Rasudbe hrvatske državnosti“ u nakladi Hrvatskog kulturnog vijeća, čija će promocija biti u Zagrebu, u dvorani Vijenac na Kaptolu 18. travnja u 20 sati, na Radio Mariji u prigodnoj emisiji urednika i voditelja Filipa Ećimovića gostovao je novinar i publicist Marko Ljubić.

Ljubić je svojim poznatim stilom, jasno, precizno i točno ponovo ukazao na ključne uzroke problema s kojima se suočava današnja Hrvatska.

Svakako je važno poslušati njegove riječi o razlozima nasrataja na hrvatski nacionalni identitet, što Ljubić ističe kao ključni pravac ujedinjenih civilnih, političkih i medijskih pokušaja uništenja hrvatske državnosti.

Stoga je naglasio da su osnovni razlozi utemeljenja svake nacionalne države zaštita, očuvanje i reafirmacija nacionalnoga identiteta, nacionalne samosvijesti i iskazivanje trajnoga poštovanja prema sebi samima i svome narodu, navodeći tisućljetnu baštinu hrvatskoga naroda od Marulića i Držića, Ruđera Boškovića, preko Stepinca do Hitreca i Aralice.

Uz to je Ljubić naglasio da je upravo nevjerojatno i krajnje zloćudno da hrvatska državna politika potpomaže taj pravac uništenja nacionalnoga identiteta, time i same hrvatske državnosti, te da se to zajedničkim naporima ukupnoga hrvatskoga naroda i svih njegovih potencijala odmah mora zaustaviti i tome pružiti otpor na svaki način.

Komentirajući sintagmu o novinaru „prijatelju hrvatskoga naroda“, Ljubić je postavio pitanje – „a kakav bi to smio i mogao biti novinar ili bilo koji hrvatski čovjek koji ne iskazuje ponos, odanost i ljubav prema svome hrvatskome narodu, kakav je to Rus, Amerikanac ili Kinez koji to isto ne osjeća prema svome narodu“ te zaključio „ da to nije samo izbor nego i obaveza svakoga novinara u Hrvatskoj, a onaj tko se ne osjeća i svakodnevno iskazuje prijateljem hrvatskoga naroda- ne može se zvati ni novinarom, ni hrvatskim.

Svakako poslušajte što Ljubić kaže o najavljenom pokušaju i namjeri predsjednika vlade Andreja Plenkovića o jačanju senzibiliteta za europske vrjednote u jeku praktičnoga pokušaja uništenja temeljnih hrvatskih vrjednota namjerom ratifikacije Istanbulske konvencije i nasiljem u provedbi sporne krurikularne reforme na čelu s Blaženkom Divjak, što kaže o političkoj kulturi i kulturi državnosti, o medijskoj manipoulaciji u kontekstu nevjerojatnih manipulacija oko Istanbulske konvencije, zatim o političkom srpstvu kao obliku negacije hrvatske slobode i državnosti,o značaju hrvatske nacionalne suverenosti u Bosni i Hercegovini, iseljenoj Hrvatskoj kao sastavnici jedinstvenoga hrvatskoga naroda i čitavome nizu ostalih pitanja koje obrađuje u svojoj knjizi „Rasudbe hrvatske državnosti“.

Čut ćete ekskluzivno i poruku sisačkoga biskupa Vlade Košića o Ljubićevim analizama i kolumnama, koja je ostisnuta na korici knjige, te najavu predstavljanja na kojemu će o knjizi govoriti sisački biskup Vlado Košić, akademik Josip Pečarić, profesor dr Vlado Pandžić te urednik knjige, književnik i novinar Nenad Piskač, uz pozdravnu riječ predsjednika Hrvaskoga kulturnoga vijeća, profesora emeritusa Marijana Šunjića.

Poslušajte intervju:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati