Pratite nas

Politika

Sa skupa u Mostaru lideri HDZ-a BiH poslali jake poruke

Objavljeno

na

Predizborni skup HDZ-a BiH i koalicije stranaka Hrvatskog narodnog sabora održan je u četvrtak navečer u Mostaru. Sportska dvorana Bijeli Brijeg u Mostaru bila je prepuna, a dužnosnici su poslali jake poruke…

„Ljubav i zajedništvo nudimo u ime hrvatskog naroda, HDZ-a i HNS-a svima vama u našem stolnom gradu Hrvata Mostaru, u našoj Hercegovini, u našoj Bosni i Hercegovini. Puno toga moramo iznijeti na svojim leđima. U nesavršenosti Izbornog zakonodavstva moramo upaliti svjetlo i biti predvodnici svega što je dobro, predvodnici reda, rada i ljudskosti“, poručio je dr. Dragan Čović hrvatski član Predsjedništva BiH, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a, na središnjem izbornom skupu održanom u prepunoj dvorani na Bijelom Brijegu u Mostaru, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

„Nastavimo ovim zajedništvom i priča o jednakopravnosti i konstitutivnosti nikada neće izgubiti na vrijednosti. Više puta smo govorili da se ne želimo baviti drugima. Uvažavamo konkurenciju, ali oni sami govore o sebi. Mi moramo gledati daleko prema naprijed kako bismo sustigli sve što se nije uradilo proteklih godina. Moramo pokazati svoju snagu i u Mostaru. Upućujemo poruke ohrabrenja i nade našoj mladosti HDZ-a, ali i svim mladima, predstavnicama Zajednice žena HDZ-a, koje su naš ponos. Vi ste naša snaga. Snaga su i naši utemeljitelji koji su u najtežim vremenima pokazali gdje je mjesto hrvatskom narodu i kuda treba ići“, poručio je dr. Čović.

„Pozivamo na zajedništvo i naše prijatelje Bošnjake i Srbe, s kojima možemo realizirati projekte, jer će upravo ti projekti dati svjetlo budućnosti BiH. To je snaga koju daje malmalobrojniji narod u BiH, neuljuljan mnogobrojnošću kao druga dva naroda.

Naš je cilj izboriti euroatlanski put koji je jedini put BiH, zaštititi konstitutivnost našeg naroda, koliko god netko fantazirao da je želi ukinuti. U cijeloj BiH poslali smo iste poruke snage zajedništva, koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Jedini predstavnici koji zagovaraju vanjsku politiku i euroatlanski put su predvodnici hrvatskog naroda, HDZ-a i HNS-a. Ovima koji su ovih dana zaustavili odgovore na pitanja Europske komisije, poručujemo da će HDZ i HNS predvoditi taj proces i da ćemo ih nakon izbora dostaviti“, jasno je kazao hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović, koji će biti prvi koraci nakon izborne pobjede u nedjelju 7. listopada.

„Hvala tebi Andrej (Plenković, predsjednik Vlade RH) i našim prijateljima iz Republike Hrvatske, jer ste vi zaslužni što je BiH krenula svojim euroatlanskim pute. Bez vas i naših europarlamentaraca to ne bi mogli. Trebat će nam i dalje vaša pomoć na tom putu. Stoga, neka ovo zajedništvo bude motiv. Siguran sam da ćemo pokrenuti sve procese u BiH i poslati poruku da nitko ne može birati legitimne predstavnike Hrvata, ni u Predsjedništvu, ni u Domu naroda, ni na entitetskim ili županijskim razinama, poručio je dr. Čović, naglasivši kako je 70 posto zakona koji su ušli u parlamentarnu proceduru predložilo šest ministara Hrvata. „To je ona snaga kojom predvodimo procese u ovoj zemlji“, kazao je.

„Mnogo smo uradili, ali moramo još više. Trebamo rasteretiti naše gospodarstvenike. Trebamo postići da ovdje plaće idu preko 1500 KM. To je naš put. Zbog toga iskušenja u iduće četiri godine postaju sve složenija, ali to je naša obveza. Neki nas prozivaju, ali mi moramo biti motivirani na red i rad. Nećemo ove planirane projekte moći uraditi iz sjene i zbog toga upućujemo poruku mladeži da se uključe u politički život HDZ-a, jer su oni upravo naša snaga i energija. Demografija je sastavni dio našeg programa. Moramo je do kraja usuglasiti i standardizirati. Moramo misliti na našu djecu, porodilje i naše obitelji.

Naravno, moramo brinuti i o našim braniteljima i časnim predvodnicima obrane hrvatskog naroda u BiH. Vrijednosti Domovinskog rata su svetinja, kao i zaštita naših branitelja. Vladavina prava i sigurnosna politika će zbog toga morati zaživjeti do kraja. Neće se moći provoditi samovolja u pravosuđu i ostalim javnim institucijama“, rekao je predsjednik Čović.

Dobili smo potpore gospodarstvenika, političara, uglednika iz zdravstva, kulture i sporta, jer su prepoznali ono što nudimo. Sigurni smo da su to prepoznali i svi oni koji prepoznaju kakva je budućnost BiH. Snažnije nego ikada poruka iz Mostara treba otići i 7. listopada, jer Opći izbori nisu pitanje pobjede, nego pitanje trijumfa. Dobit ćemo 80 posto potpore hrvatskog naroda, ali trebamo svi izaći na izbore.  Imat ćemo ponovno svog hrvatskog člana Predsjedništva, svoje legitimne predstavnike i svoj put, zaključio je svoje obraćanje dr. Dragan Čović.

Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik HDZ-a koji je prevodio brojno izaslanstvo na sastanku održanim sa predstavnicima HDZ-a BiH na skupu u Mostaru je čestitao na odličnoj kampanji te izrazio uvjerenje kako će ona na nedjeljnim izborima rezultirati pobjedom. Posebno je pozdravio sve hrvatske branitelje zahvalivši se za sve što su učinili za slobodu i neovisnost i Bosne i Hercegovine ali i Republike Hrvatske te kazao kako se ne može oteti dojmu koliko su Hrvati privilegiran narod jer imaju jedno srce i dvije prekrasne domovine.

„Bosna i Hercegovina je zemlja koju mi u Hrvatskoj izrazito poštujemo jer je naša povijest izuzetno povezana i  naše su veze neraskidive kao  i naše poštovanje prema sva tri konstitutivna naroda i svim drugima koji žive ovdje, te šaljemo veliku poruku suradnje i zajedništva koje nastojimo materijalizirati na svim aspektima naših međusobnih odnosa našoj snažno i čvrstoj kontinuiranoj potpori koju dajemo Bosni i Hercegovini u svim multilateralnim organizacijama a posebno na putu bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji“, kazao je premijer Plenković te istaknuo doprinos predsjednika Čovića europskom putu BiH posebno tijekom zajedničke suradnje prilikom predaje zahtjeva za članstvo, što prema njegovim riječima nije bilo   lako ni u političkom ni u diplomatskom smislu.

Premijer Plenković se osvrnuo i na važnost legitimnog  predstavljanja kao ne samo Ustavnog i zakonskog pitanja nego  i pitanja etike, morala i poštovanja koje  može osigurati i stabilnost i kvalitetne odnose između  naroda kao  i kvalitetnu budućnost BiH.

“Nisu samo naša imena na izbornim listićima, hrvatski jezik je na listićima, naše škole su na listićima, naše Sveučilište, Hrvatsko narodno kazalište, hrvatski sportski klubovi su na listićima, gospodarski napredak, Ured hrvatskog člana Predsjedništva u Mostaru je na listićima kao i europski put Bosne i Hercegovine te ugled Domovinskog rata i naših branitelja” kazala je Darijana Katić, kandidatkinja na listi za Parlamentarnu Skupštinu BH.

“Ne smijemo prihvatiti politiku mraka nego upravo suprotno, hrvatski narod mora biti svjetlo Bosne i Hercegovine. Ovaj zahtjev je prvenstveno postavljen pred nas mlade” dodala je Darjana Katić te posebno pozvala mlade da svojim pozitivnim primjerom budu svjetlo ove zemlje.

“Mi mladi ljudi okupljeni oko HDZ-a BiH razumijemo što znače ovi izbori, međutim važno je da to razumiju i naši  prijatelji koji nisu ovdje sama a s kojima svakodnevno komuniciramo te da i oni razumiju da je politika HDZ-a BiH  prema mladima politika kvalitetnog obrazovanja mladih, politika poticanja zapošljavanja mladih,  politika osnivanje obitelji ovdje i njihov ostanak u Bosni i Hercegovini kako bi bili nositelji razvoja za svoj narod i svoju domovinu” dodala je Katić.

“Ono što svaki program traži su ljudi, povjerenje i rezultat odnosno reference za realizaciju. Upravo je to ono što HDZ BIH  nudi vama i jamči, jer temeljem vašeg povjerenja mi predstavnici u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u Federaciji BiH danas s pravom i ponosom možemo reći da smo uistinu bili nositelji svih reformskih procesa sa preko 70% ukupnog učinka Vlade” kazala je Jelka Miličević, nositeljica liste za Parlament Federacije BiH, dopredsjednica i ministrica financija u Vladi FBiH.

“Povećanje BDP-a, izvoza, stranih investicija, briga o mladima putem programa za zapošljavanje, smanjenje javnog duga, povećanje prosječne plaća,mirovine ali i gospodarskih subjekata samo su neki od pokazatelja uzlazne putanje cjelokupnog društva u Federaciji za koju su prije svega kao najbolji igrači,  strijelci ali i najbolji golmani upravo bili kadrovi HDZ-a BiH” kazala je ministrica Miličević te istaknula nužnost daljnje zaštitite  nadležnosti županija i općina znamo ali i osiguranje ravnomjernog regionalnog razvoja te spomenula i barem djelomično ispravljanje nepravde vezane za raspodjelu javnih prihoda ali i nepravda prema hrvatskim braniteljima koju je aktualna valst naslijedila od prošle.

„Naš zajednički cilj je opstati, ostati i razvijati se na ovim Bogom danim prostorima. Pozivam vas da 7. listopada snagom zajedništva osiguramo legitimno zastupanje i predstavljanje našeg naroda i neka naš narod zastupaju samo oni kojima Hrvati daju svoj glas, kazao je dr. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ-a i nositelj liste za županijsku Skupštinu HNŽ-a.

„Spustili smo se na ulicu, u zbornicu, bolnicu, razgovarali s mladima, studentima, umirovljenicima, braniteljima, gospodarstvenicima i radnicima, otišli smo i u dijasporu, u svaki temeljni ogranak i mjesnu zajednicu i razgovarali s našim ljudima. Trenutak u kojem se nalazimo i odgovornost koja je pred nama je povijesna i sudbonosna za našu domovinu. Imamo Lijepu našu i njom se ponosimo, ali BiH je naša domovina. Nastojimo nastaviti kontinuitet dostojanstvene politike i zajedno s vama želimo preuzeti političku odgovornost za ostanak i opstanak na ovim prostorima.

Konkretni rezultati su najbolji pokazatelji naše vjerodostojnosti u našim programskim ciljevima koje smo zacrtali prije četiri godine i za koje smo dobili vaše povjerenje.

Hrvatice i Hrvati, dosta je toga urađeno, ali ova lista od 33 kandidata može i mora još bolje za vas i za sve nas. Naš program za koji tražimo povjerenje ima jasnu viziju razvijati se na ovom prostoru, kako mladi ne bi odlazili vani i kako bi sačuvali naš dom i domovinu.

Želimo i dalje razvijati gospodarstvo i težiti većem zapošljavanju mladih ljudi, jačati prometnu infrastrukturu, poticati strateški razvoj gospodarstva, unaprijediti reforme obrazovanja, kako bi naša djeca stjecala znanje i vještine koje traži tržište rada“, poručio je Herceg.

Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Damir Džeba u svoje osobno te u ime  8 000 članova Gradske organizacije Grada Mostara pozdravio je sve nazočne kazavši kako je Mostar ključ te da se pored uspjeha u gospodarstvu, kulturi i sportu Hrvati Mostara moraju potvrditi i kao politički narod i ne ostati ispred vrata političkog odlučivanja.

“Mi se drugima ne bavimo jer nemamo taj luksuz a drugi se bave nama jer imaju brojnost. No uvjeren sam da smo i ovoga puta spremni dati naš hrvatski odgovor na politike koje nam žele birati predstavnike, te u zajedništvu spriječiti da se zastava hrvatskog naroda naziva zločinačkom. Ovu nedjelju moramo dati odgovor da smo narod koji politički djeluje, narod koji politički postoji i narod koji potvrđuje svoju domovinu, te zajednički dati do znanja da je Herceg Bosna dio naše Bosne i Hercegovine. Mi volimo svoj narod mi volimo svoju vjeru mi volimo svoju domovinu ali to ne znači da smo radikalni da smo isključivi i da ne želimo surađivati sa drugima” kazao je Džeba te još jednom pozvao sve nazočne da izađu na izbore jer se zaista radi o ostanku i opstanku. (Vecernji.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Lovro Kuščević postao član Odbora za zakonodavstvo

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove odlučio je u petak poslati pismo klubovima zastupnika sa zahtjevom da mu do 15. listopada predlože kandidate za viceguverenera Hrvatske narodne banke (HNB) s obzirom da 25. listopada istječe šestogodišnji mandat Nevenu Barbaroši.

Guvernera, zamjenika i viceguvernere HNB-a imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje i na osnovi mišljenja saborskog Odbora za financije i državni proračun.

Barbaroša, kojeg je Sabor viceguvernerom imenovao 25. listopada 2013., u HNB-u koordinira poslove iz područja Sektora platnog prometa.

HNB ima šest viceguvernera, Sabor je ljetos drugi šestogodišni viceguvernerski manadat povjerio Michaelu Faulendu i Bojanu Frasu.

Nakon što ljetošnje rekonstrukcije Vlade, odnosno povratka nekih ministra u zastupničke klupe, te odlaska nekih zastupnika u izvršnu vlast, Odbor je odobrio promjene u sastavima saborskih radnih tijela.

Kuščević u Odboru za zakonodavstvo
Bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić imenovan je voditeljem Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentranoj skupštini Vijeća Europe, te članom Odbora za poljoprivredu.

Vesnu Bedeković, koja je postala ministrica za demografiju na mjestu predsjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, zamijenit će Irena Vukasnović Petrijevčanin (HDZ).

Bivši ministar uprave Lovro Kuščević, koji se vratio u Sabor i kojemu je na zahtjev DORH-a, ukinut imunitet, postaje član Odbora za zakonodavstvo.

“Nije cvijet u Odboru za zakonodavstvo”, konstatirao je tom prilikom Silvano Hrelja (HSU).
Odluke Odbora treba potvrditi Hrvatski sabor.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Karolina Vidović Krišto najbolje i najpreciznije objasnila problem etničkih manjina i ponudila rješenje!

Objavljeno

na

Objavio

Na Okruglom stolu „Nakon ratne – protuustavna agresija na Vukovar”, koji su organizirale Građanske inicijative Ivo Pilar i Milan Šufflay te Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, jedan od govornika bila je Karolina Vidović Krišto. Njezino izlaganje prenosimo u cijelosti:

„ Za ovaj Okrugli stol pripremila sam izlaganje na temu prava etničkih manjina, koje su u hrvatskom zakonodavstvu nazivaju „nacionalnim manjinama”.
Hrvatska država ima nekoliko obilježja, među ostalim to su državne granice, teritorij, stanovništvo unutar tog teritorija, državna vlast – i nacija. Naciju čine svi hrvatski državljani. Svi hrvatski državljani su hrvatske nacionalnosti, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

Ako je netko po etničkoj pripadnosti Mađar, Talijan ili Srbin, a hrvatski je državljanin, on je hrvatske nacionalnosti.
Kako onda hrvatski državljani u Hrvatskoj – mogu biti nacionalna manjina? Čovjek hrvatske nacionalnosti može jedino u drugim zemljama biti nacionalna manjina, u Hrvatskoj je on dio hrvatske nacije. Naizgled je ovo jezično pitanje, međutim ono u Hrvatskoj stvara duboke raskole, dovodi do segregacije, prije svega do samosegregacije i do shizofrenih stanja u društvu.

Tzv. pitanje nacionalnih manjina u Hrvatskoj nije uzrok problema, ono je posljedica. Uzrok problema je hrvatski Ustav te zakoni o posebnim političkim pravima koji iz njega proizlaze.

Zemlje EU koje imaju dugovječne ustave uopće ne poznaju pojam nacionalne manjine. Zato što one svoj ustavnopravni sustav temelje na općoj ustavnoj jednakosti kao osnovnog polazišta za uređenje društvenih odnosa. Da je tomu tako i u Hrvatskoj potvrđuje Odluka Ustavnog suda kojom je 11. i 12. izbornu jedinicu (dijaspora i manjine) proglasio neustavnima. Obrazloženje glasi, neustavni su jer su diskriminacijski.

Etničke skupine, ili etničke manjine imaju pravo na čuvanje i njegovanje svoje kulturne baštine. Države EU zasebnim zakonima i propisima iz proračuna izdvajaju novce za tu svrhu. Ali ne osiguravaju zasebna politička ili građanska prava – ona su za sve državljane ista.
Nismo ni prvi ni jedini koji o ovome promišljamo i istražujemo.

2015. godine, u želji mogućnosti usporedbe našeg zakonodavstva i zakonodavstva drugih država u Europi, saborski zastupnik Dragutin Lesar zatražio je putem Europskog centra za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju, prikaz ustavnih i zakonodavnih rješenja zastupljenosti i načina izbora članova parlamenta iz redova narodnih manjina.

Ova im je pitanja postavio:

1. Koliko mjesta u Vašem parlamentu pripada predstavnicima nacionalnih manjina, brojčano i u odnosu (postotku) na ukupan broj zastupnika?
2. Koji je način izbora predstavnika nacionalnih manjina u Vaš parlament?
3. Ako je Vaš parlament dvodoman, u kojem su domu zastupljeni pripadnici nacionalnih manjina?
4. Postoji li ograničenje mandata po pravu odlučivanja za predstavnike nacionalnih manjina u Vašem parlamentu (npr. da nemaju pravo odlučivanja o formiranju parlamentarne većine, povjerenju Vladi, pojedinim stavkama proračuna i sl.)?
Pristigli su mu odgovori iz 39 parlamenata od čega 26 iz država članica EU.
Odgovori su bili u skladu sa svim dosada iznesenim. Evo nekoliko primjera: Austrijski parlament je odgovorio kako ne postoje predstavnici manjina ni u gornjem ni u donjem domu austrijskog parlamenta, ni u lokalnim parlamentima.
Belgija je odgovorila kako svi zastupnici obaju domova imaju jednaka prava.
FRANCUSKA je odgovorila tek jednom rečenicom, citiram: U Francuskoj ne postoje nacionalne manjine.
ITALIJA je odgovorila, citiram: Svaki zastupnik u parlamentu predstavlja Naciju.
IZRAEL je odgovorio kako svi zastupnici u parlamentu imaju jednaka prava.
LUKSEMBURG je odgovorio, citiram: Ne postoje nacionalne manjine u Luksemburgu. I tako dalje.
U Mađarskoj od 2014. predstavnici manjina koji ne prijeđu zadani izborni prag mogu biti u parlamentu, ali bez prava glasa u parlamentu.
Evo kako je odgovorila Hrvatska:

„Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, pripadnicima nacionalnih manjina jamči se 8 mjesta u hrvatskom parlamentu od ukupno 151-og zastupnika, što predstavlja zastupljenost od 5,3 %. (Bez obzira na to jesu li prešle izborni prag!, o.a.)
Glede zastupljenosti, u Hrvatskom saboru Srbi imaju pravo na tri zastupnika, Talijani i Mađari po jednog, a Česi i Slovaci na jednog zajedničkog. Pored toga, dvije grupe nacionalnih manjina biraju jednog zajedničkog zastupnika. U prvoj su grupi Austrijanci, Bugari, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusini, Ukrajinci, Rusi, Turci, Vlasi i Židovi, a u drugoj su grupi Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci i Slovenci, što čini ukupno 8 zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru. (Ovo je, pak, netočno formulirano. U Hrvatskoj Nijemci, Poljaci, Česi, itd., nemaju pravo biti birani u Hrvatski sabor, nego Hrvati pripadnici tih manjina., o.a.)
Izabrani predstavnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru imaju opći politički mandat, što znači da su izjednačeni s ostalim zastupnicima u pravima i obvezama i da ne postoji ograničenje njihovog mandata i prava na odlučivanje, primjerice kod sudjelovanja pri sastavljanju parlamentarne većine, glasovanja o državnom proračunu i slično.”
Uz Hrvatsku, jedina iznimka u EU je Slovenija. U Sloveniji pripadnici mađarske i talijanske etničke manjine, njih ukupno oko 10 tisuća, imaju po jedan zajamčen mandat. Gotovo 40 tisuća pripadnika hrvatske etničke manjine u Sloveniji nema ni status manjine, a kamoli mandat.

Kada postavljamo pitanje reciprociteta posebno je zanimljiva Republika Srbija.
Kakva su prava hrvatske narodne manjine u Republici Srbiji? Pripadnici hrvatske narodne manjine u Republici Srbiji:
– nemaju zajamčene Saborske zastupnike
– nemaju zajamčene Dožupane
– nemaju zajamčene Dogradonačelnike
– nemaju zajamčene članove gradskih i općinskih Vijeća
– nemaju zajamčena zastupnička mjesta u parlamentu, nemaju institut zajamčenih mandata ni na jednoj razini;
Dok srpska narodna manjina u Hrvatskoj državi to sve ima, i više od toga:
– ima zajamčen postotni udio u zaposlenima u tijelima državne vlasti
– zajamčenu poziciju dožupana u jed. lok. i region. Samup. s više od 5% manjinskog udjela u stanovništvu
– zajamčena mjesta u županijskom Vijeću
– zajamčenu poziciju dogradonačelnika u jed. lok. samoup. s više od 5% manjinskog udjela u stanovništvu
– zajamčene pozicije u općinskom vijeću u jed. lok. samoup. s više od 5% manjinskog udjela u stanovništvu
– zajamčeno zapošljavanje u tijelima ne samo državne, nego i sudske te vlasti lokalne i reg. samoup. sukladno manjinskom postotku na tome području
– i ima pravo na 3 zajamčena zastupnika u Saboru.

Međutim, ovaj podatak posebno zabrinjava: Tomislav Žigmanov je 2016. godine prilično slikovito prikazao koliko se u Republici Srbiji izdvaja novaca za potrebe hrvatske narodne manjine:

Na 1 euro koji Republika Srbija izdvaja za hrvatske kulturne, obrazovne i informativne programe, Hrvatska za srpsku zajednicu izdvaja 37 eura. Omjer je 1 naspram 37!
Želim biti precizna i jasna. Reciprocitet treba poštivati po pitanju izdvajanja za kulturne, obrazovne i informativne programe.
Po pitanju etničkih manjina naša je zadaća boriti se protiv diskriminacije, segregacije i samosegregacije. Hrvatska mora krenuti naprijed: počevši od Ustava i zakona na državnoj razini do svih razina lokalne Uprave i Samouprave moramo izjednačiti prava svih zastupnika. Svi lokalni i državni zastupnici – zastupnici su nacije. Službeni je jezik hrvatski.
Svim etničkim skupinama, od većinske, do najmanje manjinske, moramo osigurati pravo na njegovanje jezične i kulturne baštine. Svi hrvatski državljani i sva hrvatska djeca, bez obzira na etničku pripadnost, imaju pravo biti ponosni što su dio hrvatske nacije!

Ovo zvuči domoljubno, zar ne? Ali to je puno više od toga. Nama treba zdrava i prosperitetna država. Pisa obrazovno istraživanje provedeno 2015. pokazalo je kako je znanje hrvatskih petnaestogodišnjaka ispod svjetskog prosjeka. Državom s najuspješnijim i najboljim obrazovnim sustavom proglašen je Singapur. Sjećam se naslova koji je vrištao s jednih hrvatskih main-stream novina: „Kopirajmo Singapur, djeca će nam biti puno pismenija!”
A – što se događa u njihovim školama? Kod mlađe djece snažno se razvija – pripadnost naciji, osobna odgovornost i poduzetništvo.
Na prvom mjestu – pripadnost naciji!

Na nama je da pobijedimo sve one – koji radi imperijalističke politike stranih država – ili zbog partikularnih političkih ili osobnih interesa – provode politiku diskriminacije, segregacije i samosegregacije. Na nama je, dragi prijatelji, da ojačamo nacionalni koncept.“

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari