Pratite nas

Sa što više hrvatskih zastupnika 
u županijama Bošnjaci će pokušati ovladati federalnim Domom naroda

Objavljeno

na

Kako bi došle do što većeg broja mjesta u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a poučene iskustvima iz ranijih izbornih ciklusa, pojedine stranke iz Sarajeva planiraju na svoje kandidacijske liste za županijske parlamente staviti neobično veliki broj kandidata nebošnjačke nacionalnosti.

Izbor izaslanika

Večernjak doznaje kako je iz središnjice barem jedne (neke neprovjerene informacije govore iz čak tri) stranke iz Sarajeva prema županijskim odborima nedavno upućen interni naputak u kojem ih se poziva da u pripremnim aktivnostima za formiranje kandidacijskih listi posebnu pozornost posvete “nacionalnoj zastupljenosti”. Već je krenula potraga i lobiranje kod uglednih građana srpske, a posebno hrvatske nacionalnosti, kako bi ih se pridobilo za visoke pozicije na kandidacijskim listama pojedinih stranaka. Iako nije realno očekivati da to priznaju, iza ovakvih naputaka krije se jasan plan izborne manipulacije, posebno kada je u pitanju popuna Doma naroda Parlamenta FBiH.

Naime, poznato je da se izbor izaslanika u Dom naroda vrši iz županijskih parlamenata, i to po više nego spornoj formuli koja uopće ne odražava sadašnji teritorijalni raspored pripadnika konstitutivnih naroda i “ostalih”. Najbolja potvrda za to je sadašnji sastav Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH. Od ukupno 17 izaslanika u ovom Klubu po troje je izabrano u skupštinama Hercegovačko-neretvanske i Srednjobosanske županije, po dvoje iz Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske i Zeničko-dobojske županije, a preostalih pet po jedno iz svake od preostalih županija.

Tako se primjerice, iz Posavske županije u kojoj, prema neslužbenim rezultatima zadnjeg popisa, živi više od 38 tisuća Hrvata bira jedan hrvatski izaslanik, baš kao i iz Bosanskopodrinjske županije u kojoj svi Hrvati mogu stati u jedan autobus. Usprkos takvim nelogičnostima, formula kreirana svojedobno u misiji OESS-a u BiH, primjenjivat će se prilikom formiranja Doma naroda i nakon listopadskih izbora i mnoge “građanske” stranke iz Sarajeva u tome vide svoju priliku.

Nacionalni klubovi

Kako im se ne bi ponovile neke situacije iz prošlosti kada u županijskim parlamentima u Sarajevu, Goraždu ili Bihaću nisu imali niti jednog Hrvata ili Srbina kojeg bi izabrali u Dom naroda, ovaj put će se te stranke potruditi da na kandidacijske liste uvrste dovoljan broj kandidata iz ovih naroda. Zbog činjenice da županijski zastupnici iz svakog naroda biraju svoje sunarodnjake u Dom naroda, one stranke koje budu imale više zastupnika Hrvata i Srba u županijskim parlamentima u Goraždu, Bihaću, Tuzli i Sarajevu imaju i veće izglede za “prolaz” u Dom naroda.

Nakon izbora 2010. godine pokazalo se koliko je važno imati trećinu glasova u svakom nacionalnom klubu, a posebno hrvatskom. Sa šest od 17 glasova spriječava se korištenje nacionalnog veta i omogućava lakši protok odluka bez suglasnosti većine političkih predstavnika hrvatskog naroda. Osim za četiri mjesta iz spomenutih županija, žestoka borba vodit će se i za dva hrvatska izaslanika iz Zeničko-dobojske te tri iz Srednjobosanske županije.

DJ/Večernjak

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Rasprava o Centru za azilante kod Petrinje bez rezultata

Objavljeno

na

Objavio

Ni nakon više od dva sata rasprave na petrinjskoj tribini “Humani aspekti integracije tražitelja azila u hrvatsko društvo”, na kojoj je, uz ostale, govorio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, stajališta vlasti i petrinjskih građana o izgradnji Centra za azilante, nisu približena.

Jedinstven je zaključak jedino bio da građani nisu imali blagovremene i relevantne informacije o tom projektu, koji je u pripremi već više od godinu dana.

Veći broj hrvatskih branitelja, političkih stranaka udruga i drugih građana, ponajprije iz sigurnosnih razloga, protivi se izgradnji centra, a i petrinjsko Gradsko vijeće donijelo je odluku protiv njegove izgradnje.

Božinović: Humano je pomoći onima kojima treba pomoć

Foto: Hina

“Ja sam iskazao spremnost da ću dolaziti ovdje koliko god treba, kako bi poslali prave poruke i govorili o činjenicama. Vjerojatno se o tome trebalo razgovarati ranije, ali ne postoje rokovi.

Meni je najvažnije da svi skupa shvatimo o čemu se ovdje radi. Radi se o odluci da li pomoći obiteljima koje su u problemu i potrebi za međunarodnom zaštitom, da li smo spremi tu poruku poslati sebi samima, a što se tiče objekata, to je sporedno pitanje”, kazao je Božinović.

Dodao je da je hrvatska politika po pitanju migranata jasna. “Zaustavljamo ilegalne migracije i nećemo ih dopustiti, ali ono što je humano je da se pomogne onima kojima treba pomoć. Ako će građani ustrajati, poštivat ćemo njihovu odluku, ali ja ne bi donosio takve zaključke, jer vjerujem da dijalog može dovesti do rezultata”, rekao je Božinović.

Novac osiguran iz EU fondova 

Ministar je napomenuo kako je već osigurano četiri milijuna eura za izgradnju infrastrukture za budući centar te najavio i druge sadržaje. Ukupna vrijednost projekta je oko 200 milijuna, koji će se osigurati iz fondova EU.

Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić je potvrdio kako se strah od nečeg novog pojavio već ranije, ali je dodao kako je to bilo iz neznanja.

“Mnogi od nas su bili prognanici i mi možda nismo dobrodošli u novu sredinu. Osim toga Centar za azilante u Maloj Gorici ima i pozitivne učinke, jer će podići kvalitetu života u lokalnoj zajednici”, rekao je župan.

Žinić: U protivljenju projektu ima i politikantstva

Žinić je dodao kako u protivljenu projektu ima i politikantstva, a suzdržaniji je bio petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović, koji je rekao kako će prihvatiti odluke Gradskog vijeća.

Za otvorenog razgovora s građanima, branitelji su ministru Božinoviću predočili peticiju protiv azilantskog centra s 1300 potpisa te su optužili gradsku i županijsku vlast kako su odluku u centru htjeli “progurati ispod žita”. Građani su komentirali kako je odluka o izgradnji centra već donesena, kako Petrinja s tim objektom dobiva samo nove probleme, da su građani obmanuti i slično.

Na kraju je ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u Hrvatskoj Tvrtko Barun građanima predstavio dvojicu azilanata iz Irana, oca i sina, koji su svjedočili o svojoj sudbini.

(Hina)

 

Pravi sigurnosni izazov za BiH i zemlje u regiji predstavljat će novi migrantski val

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Treba razlikovati kompromitirani ustaški pozdrav od pokliča branitelja u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

“Za dom” je jedna od povijesnih varijanti hrvatskog pozdrava i pokliča, a “Za dom spremni” jest službeni, kompromitirani pozdrav Nezavisne države hrvatske (NDH) koji treba razlikovati od od pokliča “Za dom spremni” pripadnika postrojbi iz Domovinskog rata, koji je dio njihovih nikad zabranjenih insignija, rekla je u petak predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

U razgovoru za Hrvatski radio u sklopu intervju “S predsjednicom izvan protokola” jedno od pitanja bilo je vezano i uz njezino nedavno priznanje da je pogriješila kada je pozdrav “Za dom spremni” pravdala govoreći da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, što je izazvalo dosta negativnih reakcija na desnom političkom spektru.

“Za dom spremni” nije arija iz Nikole Šubića Zrinjskog

Upitana je li pogriješila s tim svojim priznanjem, predsjednica je odgovorila kako nije te da stoji kod svoje izjave, ponovivši da je “Za dom spremni” kompromitiran, ali i da treba razlikovati poklič “Za dom spremni” koji su u Domovinskom ratu koristile pojedine postrojbe, te je i danas dio njihovih službenih insignija.

“Dakle, poklič ‘Za dom’ ili bilo koja varijanta jest povijesni hrvatski pozdrav, odnosno poskočica, ili kako bismo to nazvali, koja se spominje u puno historijskih dokumenata ili pjesama, a meni je najdraža arija iz opere Nikola Šubić Zrinski. Međutim, poklič odnosno pozdrav ‘Za dom spremni’ jest isključivo službeni pozdrav NDH i kao takav kompromitiran”, rekla je Grabar-Kitarović.

Citirala je pritom i prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i izjavu da je NDH bila kvislinška tvorevina i fašistički zločin, ali ipak i izraz želje hrvatskog naroda za svojim slobodom i za nezavisnošću od jugoslavenske države.

“I predsjednik Tuđman i svi mi slažemo se da je zbog činjenice da je NDH tada bila u koaliciji sa ‘Silama osovine’ i zbog svega što se dogodilo tijekom Drugog svjetskog rata, poklič odnosno službeni pozdrav ‘Za dom spremni’ – kompromitiran”, naglasila je Grabar-Kitarović dodavši kako tu postoji jedna iznimka.

Razlika između ustaškog pozdrava i pokliča u statutima pojedinih postrojbi

“Postoji razlika između ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ i pokliča ‘Za dom spremni’ koji postoji u statutima i ratnim insignijama pojedinih hrvatskih postrojbi koje su prvotno nastale izvan sustava Hrvatske narodne garde i slično, i koje i dan danas u svojim statutima legalno imaju pozdrav ‘Za dom spremni'”, kazala je.

Podsjetila je kako je Povjerenstvo za suočavanje sa simbolima totalitarnih režima “predložilo određene iznimke odnosno određene situacije u kojima se može koristiti pozdrav ‘Za dom spremni'”, te ustvrdila da su upravo u vrijeme Domovinskog rata postojali posebni uvjeti – kada su protiv Hrvatske zajednički nastupali “zvijezda petokraka, koja je tada potpuno kompromitirana zbog napada na Vukovar i druge dijelove Hrvatske, u savezništvu sa četničkom kokardom”.

“To su bili posebni uvjeti u kojima se reagiralo na malo drukčiji način i uz taj poklič, odnosno moto ‘Za dom spremni’ ljudi su branili Hrvatsku. Međutim, to ne znači da su oni htjeli istrebljivati ili svetiti se bilo kome drugome. Oni su željeli slobodnu, samostalnu Hrvatsku”, rekla je. dodavši kako HOS-ove oznake “Za dom spremni” ni jedna vlada nije dovela u pitanje, pa čak ni vlada premijera Zorana Milanovića.

Upitana kako razlikovati danas kada netko izvikuje “Za dom spremni” misleći na Domovinski rat, a ne na događanja iz vremena NDH, pogotovo s obzirom na neujednačenu sudsku praksu, Grabar-Kitarović kaže da to treba odlučiti zakonodavac. “Vlada treba dati prijedlog zakona”, dodala je.

I njezin otac je dao četiri lovačke puške za branitelje 

Podsjetila je pritom na vrijeme početka Domovinskog rata i na to da Hrvatska nije bila naoružana, pa su branitelji sami nabavljali oružje i odore, te je otkrila i da je njezin otac dao svoje četiri lovačke puške za branitelje.

“To je bila situacija koja neusporediva s bilo kojom drugom situacijom i to je nešto o čemu moraju danas znati građani Hrvatske, a posebno naša djeca”, rekla je. Uznemirena je stoga i kao majka kurikulumom povijesti za osnovne i srednje škole u kojima se, ustvrdila je, bježi od Domovinskog rata – najčasnijeg  razdoblja naše povijesti.

“Kad se ni milimetar rata nije vodio izvan hrvatskog teritorija, već su naši branitelji isključivo branili našu Hrvatsku – da u kurikulumu povijesti za osnovne škole ima nekoliko stranica koje su vrlo nedorečene, a da u srednjim školama umjesto da razgovaramo o tome što se dogodilo, kako je to sve skupa izgledalo, nažalost naša djeca moraju gledati nekakve filmove koji su snimili stranci o nama, koji nas ne razumiju, niti su razumjeli sve što se događalo”, rekla je.

“A mnogi od njih imali su i svoju agendu, sfere utjecaja. A ja tu ne bih niti izbacila novce koji su se ulagali u nekakve kampanje protiv Hrvatske i takozvano hibridno djelovanje koje i dan danas postoji protiv Hrvatske, kad se želi obezvrijediti kako Domovinski rat, tako i djelovanje naših branitelja”, ustvrdila je.

Zaključila je da tu raspravu treba ostaviti stručnjacima, povjesničarima i ostalima, i da se moramo usredotočiti na sadašnjost i budućnost.

Ne smijemo se gubiti u besplodnim pričama 

Drži da je jedan od razloga zbog kojih je pobijedila na predsjedničkim izborima upravo taj što je isticala da se ne smijemo gubiti u besplodnim pričama i raspravama o ideološkim pitanjima već se moramo usredotočiti na egzistencijalna pitanja.

“A to znači kako ljudi danas žive u Hrvatskoj, zašto nam odlazi iz Hrvatske oni koji ostaju u Hrvatskoj da li rade i primaju plaću, je li ta plaća dostatna za njihov život u Hrvatskoj. Da li su uvjeti takvi da stvaraju raspoloženje optimizma i vjere u svoj narod i svoju državu, a ne nekakvog pesimizma, pa nam ljudi odlaze u druge države i onda shvate da zapravo nigdje ne teče med i mlijeko i da je uvijek najljepše doma. Ja vjerujem u to”, zaključila je predsjednica.

Još nije vrijeme, kazala je, za objavljivanje bilo kakve odluke oko drugog mandata, kazala je te, pročitavši pismo jedne od blokiranih osoba, poručila da je smisao njezina rada briga o malim ljudima, braniteljima, blokiranima, njih 260.000 plus članovi njihovih obitelji.

(Hina)

 

Odvjetnik Marka Perkovića Thompsona odgovorio Novoj TV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari