Pratite nas

Sa što više hrvatskih zastupnika 
u županijama Bošnjaci će pokušati ovladati federalnim Domom naroda

Objavljeno

na

Kako bi došle do što većeg broja mjesta u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a poučene iskustvima iz ranijih izbornih ciklusa, pojedine stranke iz Sarajeva planiraju na svoje kandidacijske liste za županijske parlamente staviti neobično veliki broj kandidata nebošnjačke nacionalnosti.

Izbor izaslanika

Večernjak doznaje kako je iz središnjice barem jedne (neke neprovjerene informacije govore iz čak tri) stranke iz Sarajeva prema županijskim odborima nedavno upućen interni naputak u kojem ih se poziva da u pripremnim aktivnostima za formiranje kandidacijskih listi posebnu pozornost posvete “nacionalnoj zastupljenosti”. Već je krenula potraga i lobiranje kod uglednih građana srpske, a posebno hrvatske nacionalnosti, kako bi ih se pridobilo za visoke pozicije na kandidacijskim listama pojedinih stranaka. Iako nije realno očekivati da to priznaju, iza ovakvih naputaka krije se jasan plan izborne manipulacije, posebno kada je u pitanju popuna Doma naroda Parlamenta FBiH.

Naime, poznato je da se izbor izaslanika u Dom naroda vrši iz županijskih parlamenata, i to po više nego spornoj formuli koja uopće ne odražava sadašnji teritorijalni raspored pripadnika konstitutivnih naroda i “ostalih”. Najbolja potvrda za to je sadašnji sastav Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH. Od ukupno 17 izaslanika u ovom Klubu po troje je izabrano u skupštinama Hercegovačko-neretvanske i Srednjobosanske županije, po dvoje iz Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske i Zeničko-dobojske županije, a preostalih pet po jedno iz svake od preostalih županija.

Tako se primjerice, iz Posavske županije u kojoj, prema neslužbenim rezultatima zadnjeg popisa, živi više od 38 tisuća Hrvata bira jedan hrvatski izaslanik, baš kao i iz Bosanskopodrinjske županije u kojoj svi Hrvati mogu stati u jedan autobus. Usprkos takvim nelogičnostima, formula kreirana svojedobno u misiji OESS-a u BiH, primjenjivat će se prilikom formiranja Doma naroda i nakon listopadskih izbora i mnoge “građanske” stranke iz Sarajeva u tome vide svoju priliku.

Nacionalni klubovi

Kako im se ne bi ponovile neke situacije iz prošlosti kada u županijskim parlamentima u Sarajevu, Goraždu ili Bihaću nisu imali niti jednog Hrvata ili Srbina kojeg bi izabrali u Dom naroda, ovaj put će se te stranke potruditi da na kandidacijske liste uvrste dovoljan broj kandidata iz ovih naroda. Zbog činjenice da županijski zastupnici iz svakog naroda biraju svoje sunarodnjake u Dom naroda, one stranke koje budu imale više zastupnika Hrvata i Srba u županijskim parlamentima u Goraždu, Bihaću, Tuzli i Sarajevu imaju i veće izglede za “prolaz” u Dom naroda.

Nakon izbora 2010. godine pokazalo se koliko je važno imati trećinu glasova u svakom nacionalnom klubu, a posebno hrvatskom. Sa šest od 17 glasova spriječava se korištenje nacionalnog veta i omogućava lakši protok odluka bez suglasnosti većine političkih predstavnika hrvatskog naroda. Osim za četiri mjesta iz spomenutih županija, žestoka borba vodit će se i za dva hrvatska izaslanika iz Zeničko-dobojske te tri iz Srednjobosanske županije.

DJ/Večernjak

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

JAKOV SEDLAR: Srbijanski teror nad Hrvatskom još uvijek traje!

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

‘Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije’

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana
“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”  nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”,  Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari