Pratite nas

Politika

Hasanbegović i Glasnović spasili LNG: Ruke koje su osigurale plutajući terminal

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatski sabor je u četvrtak sa 77 glasova ‘za’ i 25 ‘protiv’ donio Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin, tzv. ‘lex LNG’, koji je proteklih tjedana izazvao velike kontroverze u javnosti i struci, a protiv kojeg se digla i lokalna zajednica na otoku Krku i Primorsko-goranskoj županiji.

Za projekt plutajućeg terminala ruku su digla 77 zastupnika, a 25 ih je bilo protiv. Zanimljivo, kao stanovnik Primorsko-goranske županije protiv plutajućeg LNG terminala ruku je digao manjinac Furio Radin koji je i ranije najavio da će tako postupiti, a na glasovanju je nedostajao i HDZ-ov Ante Sanader, pa su dvije potrebne ruke do 77 zastupnika koliko ih vladajuća većina inače ima nadoknadili Zlatko Hasanbegović iz Neovisnih za Hrvatsku te nezavisni Željko Glasnović.

Nezadovoljan što je zakon poslan u hitnu proceduru umjesto u redovnu kroz dva čitanja, SDP je podnio 360 od ukupno 380 amandmana, no oni su svi odreda danas odbijeni.

Izjašnjavanje o tim amandmanima prošlog je petka trajalo gotovo šest sati, a kako bi se procedura ‘skratila’ na početku današnjeg glasovanja o njima predsjednik Sabora Gordan Jandroković je predložio da se, umjesto elektronički, o njima glasuje ručno.

“Ovo je bila uobičajena praksa kada nije bilo elektroničkog glasovanja”, pojasnio je taj prijedlog Jandroković.

Iako se složio s prijedlogom, SDP-ov Arsen Bauk je zatražio da se  nakon svakih 30 amandmana traži elektronička provjera kvoruma.

U znak prosvjeda zbog takvog ‘brzopoteznog’ načina glasovanja sabornicu je najprije napustio Most, a njihov su primjer slijedili i  nezavisni Marin Škibola, Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrrvatsku), Ivan Pernar (Živi Zid), bivši SDP-ovci Mirando Mrsić i Zdravko Ronko.

Iako je inicijativa bila upravo njihova, ubrzo po početku glasovanja  sabornicu je napustila i većina SDP-ovaca, pa i sam čelnik te stranke Davor Bernardić.

U ime SDP-ovog Kluba Peđa Grbin je tijekom glasovanja o njihovim amandmanima koji su svi od reda odbijani, zatražio  stanku.

“Tim će se zakonom svim građanima nametnuti plaćanje naknade kad terminal ne bude poslovao pozitivno. S druge strane vladi se omogućuje da bez vođenja odgovorajućeg postupka privatizira taj terminal i prenese ga trećoj osobi, a sve to uz protivljenje građana Omišlja, Krka, Primorsko-goranske i Istarske županije”, pojasnio je Grbin zahtjev za stankom.

Vladajućima je zamjerio i jer ih, kako je rekao, ništa nije nagnalo da zbog svega provedu drugo, odnosno treće čitanje. “Nije vam stalo do građana pa ste spremni i na ovaj igrokaz samo da što brže progurate zakon i nekoj novoj grupi Borg omogućite milijunske zarade iz proračuna o trošku svih hrvatskih građana”, poručio je Grbin.

Zakonom o terminalu za ukapljeni prirodni plin se uređuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala i koncesijske naknade, definira naknada za sigurnost opskrbe…  Nositelj investicije u projekt LNG terminala je tvrtka LNG

Hrvatska, koja bi projekt realizirala kroz dvije faze – izgradnju plutajućeg terminala u prvoj fazi te izgradnju kopnenog terminala za ukapljeni prirodni plin u drugoj fazi.

(Hina/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Raste potpora Plenkovićevoj Inicijativi: U EU razumiju da su bh. Hrvati majorizirani

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na riječi hrvatskog premijera Andreja Plenkovića izgovorene na summitu Europske unije u Bruxellesu malo je tko ostao imun, a jasna potpora stigla je od nekoliko važnih administracija, pa i samoga središta Europske komisije koja razumije kakav negativni potencijal sa sobom nosi nametanje Željka Komšića za hrvatskog člana bh. Predsjedništva, te oštre reakcije velikog broja hrvatskih institucija koje su ga odreda proglasile nepoželjnom osobom, ali i jasnom porukom vrha Katoličke crkve kako se sadašnjim zakonima ozakonjuje političko nasilje nad najmalobrojnijim Hrvatima, piše Večernji list BiH.

Plenković je na summitu 28 čelnika Europske unije u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom Predsjedništvu zemlje.

“Mislim da je nakon mog izlaganja većina kolega tek sada shvatila dimenziju problema. Morate razumjeti da je za nekoga tko je malo dalje od naših krajeva to teško razumljivo.

Intervenciju su podržali bugarski premijer Bojko Borisov, mađarski Viktor Orban i, zanimljivo, španjolski premijer Pedro Sanchez, francuski predsjednik Emmanuel Macron i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini također je uvažila sve naše argumente”, rekao je Plenković.

Plenković je rekao da je izrazio zabrinutost zbog toga što su Bošnjaci, većinski narod u Federaciji BiH, izabrali člana Predsjedništva BiH Hrvata, suprotno uvjerljivo većinskoj volji Hrvata u BiH koji su glasovali za dosadašnjeg člana Predsjedništva.

Mogherini dobila zadaću

“Objasnili smo da se time izigrava duh Daytonskog sporazuma. Takav scenarij nije dobar ni za funkcioniranje BiH, nije dobar za sva tri naroda, u ovom slučaju hrvatskog naroda u odnosu na ostale u smislu ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti u institucijama”, rekao je Plenković.

Plenković se nakon summita bilateralno sastao s visokom predstavnicom Mogherini i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.

Na koncu tih razgovora usuglašeno je kako će se o BiH nastaviti skrbiti osobno Federica Mogherini, a to pak može sugerirati i kao novi poticaj za posredovanje oko izmjena Izbornog zakona.

Kako se moglo i pretpostaviti, na takav Plenkovićev istup u BiH su stigla posve suprotstavljena reagiranja. Tako je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić optužio predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plekovića da se miješa u unutarnje poslove BiH.

Plenković poručio Zvizdiću: Slučaj Komšić za Hrvatsku je prevažno pitanje, podignut ćemo ga na internacionalnu razinu

U pisanoj izjavi koja je iz Vijeća ministara BiH dostavljena medijima Zvizdić, koji dužnost obnaša u tehničkom mandatu do uspostave nove izvršne vlasti na temelju rezultata provedenih 7. listopada, upozorio je kako nedavne istupe premijera Plenkovića u tijelima Europske unije, kao i tijekom njegovih bilateralnih susreta, vidi kao “pokušaj uspostave paternalističkog ponašanja” prema Bosni i Hercegovini.

“Siguran sam da Plenković zna da su, sukladno odredbama Ustava BiH, Bošnjaci, Srbi i Hrvati jednakopravni i konstitutivni na cijelom teritoriju BiH te da u bilo kojoj instituciji na razini BiH: Predsjedništvu BiH, Parlamentu BiH i Vijeću ministara BiH ne može, zbog brojnih mehanizama zaštite, biti donesena ni jedna odluka protivno demokratskoj volji izabranih ili imenovanih predstavnika bilo kojeg naroda”, izjavio je Zvizdić.

Odgovorio mu je osobno Plenković tvrdeći da su Bošnjaci preglasali Hrvate te izabrali Komšića za člana državnog vrha BiH, kao i da to nije izbor ovdašnjih Hrvata.

Posve suprotno

Nije dugo trebalo čekati na stav njegova zamjenika i ministra financija i riznice Vjekoslava Bevande. “Očigledno da je predsjedatelj Vijeća ministara BiH svjesno i po tko zna koji put previdio činjenicu da je Republika Hrvatska supotpisnik Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma i da Vi kao legitimni predstavnik imate obvezu štititi odredbe tog sporazuma, a pogotovo u dijelu kada se radi o ugroženosti konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini”, dodaje se u pismu.

Kako se doznaje, o BiH će se voditi razgovori i sljedećih tjedana i mjeseci i u drugim međunarodnim adresama koje su također zabrinute zbog raspleta koji se događa u BiH te prijeti daljoj destabilizaciji prilika u zemlji, a time i stabilnosti zemalja Europske unije.

Zoran Krešić / VL

 

Plenković: Nakon mog izlaganja većina kolega u EU tek je sada shvatila dimenziju problema u BiH

 

 

Plenković poručio Zvizdiću: Slučaj Komšić za Hrvatsku je prevažno pitanje, podignut ćemo ga na internacionalnu razinu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HDZ odgovorio Bernardiću: SDP-u je bolje da se poklopi ušima

Objavljeno

na

Objavio

Iz HDZ-a su u petak odgovorili SDP-ovcima na kritike rada Plenkovićeve Vlade, poručivši kako bi im bilo bolje da se “poklope ušima” umjesto da kritiziraju jer je Vlada protekle dvije godine mandata potrošila u ispravljanju negativnih trendova koje im je ostavila prethodna SDP-ova Vlada.

“SDP-ovi kritikanti imaju obraza pametovati, a prema usporednim podacima bilo bi im bolje da se – poklope ušima”, navodi se u HDZ-ovu odgovoru na Facebooku predsjedniku SDP-a Davoru Bernardiću, koji je danas prve dvije godine Plenkovićeve vlade ocijenio “godinama političke korupcije, bez ikakvih reformi”.

HDZ navodi da su od SDP-ove vlade naslijedili svega 9 posto ugovorenih sredstava od 10,7 milijardi eura koje su Hrvatskoj na raspolaganju iz EU-a. “Danas smo na 54 posto”, ističu u odgovoru Bernardiću.

Među svojim uspjesima HDZ navodi i smanjenje javnoga duga, porast zaposlenosti, prosječne plaće i mirovina.

Tako će, tvrde, zatečeni javni dug od 85 posto BDP-a do kraja godine, prema planu, pasti na – 74,5 posto, a stopa zaposlenosti od 56,8 posto na početku mandata u ovom će kvartalu narasti na 63 posto.

“Prosječna plaća u mandatu naše Vlade porasla je za 710 kuna. Povećali smo i minimalne plaće dva puta po 5 posto, što je više nego u prethodnih 9 godina. Obećali smo povećanje mirovina za 5 posto u cijelom mandatu, a u dvije godine već smo ih povećali za 6,3 posto”, odgovaraju iz HDZ-a uz poruku da “Nema povratka na staro – na pustoš zvanu SDP Hrvatske”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari