Pratite nas

Događaji

Sabor obilježio 25 godina od povijesne odluke o hrvatskoj neovisnosti

Objavljeno

na

Hrvatski sabor koji je prije 25 godina, 8. listopada 1991., donio povijesnu odluku o hrvatskoj neovisnosti, u petak je skromnim svečanim prijemom obilježio tu obljetnicu i Dan neovisnosti Republike Hrvatske.

Domaćin prijema bio je predsjednik Sabora akademik Željko Reiner, koji je poručio kako je “na svima nama” trajna obveza i odgovornost čuvati sjećanje na 8. listopada 1991. godine, na Domovinski rat, na sve domoljublje i zajedništvo koje nas je nosilo i poticalo, te da više nikada ne dopustimo da Hrvatska bude ugrožena od bilo koga.

“Neka nam današnji dan bude vjerodostojni poticaj da našim građanima vratimo nadu i povjerenje i pokrenemo oporavak zemlje koji će donijeti sreću i zadovoljstvo svim njezinim građanima. Za to su potrebni domoljublje, čvrstina volje, odlučnost, mudrost i odgovornost, pa i hrabrost, baš kao i u Domovinskom ratu. Uvjeren sam da će novi saziv Hrvatskog sabora, koji će se vjerojatno za tjedan dana konstituirati, i nova Vlada to ostvariti na čast i slavu ove zemlje, na ponos njezinih građana i budućih naraštaja”, izjavio je aktualni predsjednik Sabora.

Reiner: 8. listopada ’91 definitivno “zbogom” bivšoj SFRJ

Reiner je podsjetio na dramatične ratne okolnosti u kojima je Sabor prije 25 godina, u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici, donio povijesnu Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom državom SFRJ. Naime, samo dan prije, 7. listopada 1991., zrakoplovi JNA raketrirali su Banske dvore, zgradu u saborskom susjedstvu, zbog čega je Sabor povijesnu odluku donio izvan svog povijesnog sjedišta na Markovom trgu.

Hrvatska je odlukom od 8. listopada jasno i odlučno rekla definitivno “zbogom” tadašnjoj jugoslavenskoj totalitarnoj državi, naglasio je Reiner.

Podsjetio je da je Hrvatska u to vrijeme bila u nezavidnoj situaciji, praktički nenaoružana, izložena nemilosrdnoj agresiji velikosrpskih snaga, pod međunarodnim embargom na nabavku oružja. Svemu tome treba dodati i “potpunu odsutnost zanimanja i želje za pomoći međunarodne zajednice koja je namjerno okrenula glavu da ne vidi da se u srcu Europe događa ‘deja vu’ – još jednom genocid i zločin nalik onome što su toliki narodi Europe pretrpjeli tijekom II. svjetskog rata od nacista i fašista sa svim potpuno istim obilježjima – od koncentracijskih logora do protjerivanja stanovništva druge nacionalnosti”, istaknuo je.

Jedinstvo nam je dalo snagu

Podsjetio je da je pritisak na Hrvatsku “da ustukne bio strašan”, ali da nije ustuknula. “Jedinstvo u borbi za isti, plemeniti cilj – za neovisnu i samostalnu, slobodnu i demokratsku Hrvatsku dalo nam je u Domovinskom ratu snagu koja nas je, usprkos strašnim gubicima, dovela do pobjede i ostvarenja cilja o kojem su stoljećima sanjale generacije naših predaka”, naglasio je predsjednik Sabora.

Bitke su se, naveo je, vodile i na diplomatskom planu, no one prave, daleko žešće i teže bile su na bojnim poljima od Vukovara preko Voćina, Škabrnje do Dubrovnika.

“Put od 8. listopada 1991. do konačne pobjede u Domovinskom ratu bio je težak i dug, ispunjen suzama i bolom zbog izgubljenih više od 15.000 života”, rekao je Reiner i poručio da ih nikada ne smijemo zaboraviti jer je “na njihovoj žrtvi i na ničem drugom nastala moderna hrvatska država”.

Napomenuo je da je u agresiji na Hrvatsku ubijeno više civila u svojim kućama i dvorištima te na ulicama nego policajaca i vojnika branitelja na ratištima, da je poginulo 402 djece, da je kroz srpske logore prošlo oko 30.000 Hrvata, od čega više od 200 djece. To ne smijemo zaboraviti, poručio je.

Reiner ističe da je Hrvatska danas suočena s drugačijim izazovima, u prvom redu s gospodarskom krizom. “Mnogi su na granici siromaštva, mnogi nezaposleni, mnogi blokirani ili pod ovrhama, mladi odlaze u inozemstvo trbuhom za kruhom. To nije ono za što su se borili hrvatski branitelji, to nije ono što žele građani ove zemlje”, rekao je predsjednik Sabora.

Jesmo li mogli bolje?

Osvrćući se na proteklih četvrt stoljeća, ocijenio je da smo ostvarili mnogo – živimo u demokraciji i miru, Hrvatska je članica NATO-a i Europske Unije, ali i upozorio da njeni građani, nažalost, još ne žive u blagostanju.

“Jesmo li mogli bolje? Sigurno da, no upravo zbog toga ne smijemo zastati na pola puta, ne smijemo odustati od ideala koji su nas pokretali prije 25 godina”, naglasio je Reiner.

“Gospođe i gospodo, Hrvatice i Hrvati, poštovani građani Hrvatske, srdačno Vam u ime Hrvatskog sabora i u svoje osobno ime čestitam Dan neovisnosti. Čuvao Vas sve dragi Bog i čuvao nam jedinu i vječnu Hrvatsku”, rekao je.

Prijemu u Saboru nazočili su najviši državni dužnosnici, predstavnici političkog, društvenog, kulturnog i akademskog života, predstavnici vjerskih zajednica i diplomatskog zbora u Hrvatskoj.

Uzvanici su minutom šutnje odali počast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu i svim hrvatskim braniteljima poginulim u Domovinskom ratu. Svečanost hrvatske neovisnosti uveličala je pjevačica Radojka Šverko solističkom izvedbom hrvatske himne Lijepa naša i skladbom Ljubim te do bola.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Biskup Rogić: U našoj povijesti Gvozdansko je poseban biser kakvih nema puno ni u povijestima drugih naroda

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Sisačka biskupija

Spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko

Misno slavlje u spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko te slavne pogibije branitelja ove utvrde 13. siječnja 1578. godine, održano je u nedjelju 14. siječnja u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom.

Misu u sklopu 9. hodočasničkog spomen-pohoda predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, biskupima u miru Antom Ivasom i Milom Bogovićem, generalnim vikarom biskupije mons. Markom Cvitkušićem i domaćim župnikom Stjepanom Filipcem.

Uz više od tisuću hodočasnika iz cijele Hrvatske slavlju su nazočili i izaslanik predsjednice RH Ivica Krupec, ministar branitelja Tomo Medved, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, 12 hrvatskih generala članova Hrvatskog generalskog zbora predvođenih generalom zbora Pavom Miljavcem, kao i predstavnici brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Na početku sve okupljene je pozdravio biskup Košić zahvalivši svima na dolasku, a posebno po prvi puta biskupu Rogiću, te biskupima Ivasu i Bogoviću koji su već predvodili slavlja na ovome mjestu.

U homiliji biskup Rogić je rekao kako je sveti zadatak nas živih pamtiti velike dane i velike ljude iz naše povijesti. „Pobjede i porazi dio su svakog ljudskog i narodnog života, sastavni dio življenja. Kako smo se kada ponijeli predstavlja povijest, učiteljicu života. Ono što padne u zaborav prestaje biti škola života, izvor nadahnuća, opomena ili poticaj za uzlete novih generacija. Ako zaboravimo velikane i herojstva kako ćemo danas odgojiti velikane i heroje? Kako se nositi s novim opsadama i zahtjevnostima vremena? Čime ćemo danas biti zadivljeni i što će nas nositi naprijed?

U Svetom pismu izabrani Izraelski narod stalno prepričava svoju povijest. Djed i otac prepričavaju sinu i unuku događaje iz prošlosti svoga naroda: da upozna djela Božja, da otkrije ljude koje je nosila snaga vjere i da pronađe put u budućnost, u sadašnjim nevoljama sigurne i svijetle putokaze. Oni ih ohrabruju da ostanu vjerni Savezu, da se sa lutanja vrate, da iznova otkriju Božja djela za njih. U tom svjetlu, mi danas pričamo povijest Gvozdanskog pred 440 godina s 13. na 14. siječnja davne 1578. godine“, rekao je biskup te dodao kako u brojnim bitkama tijekom povijesti za slobodu hrvatskog čovjeka Gvozdansko svijetli kao najsjajnija zvijezda na nebu te i danas izaziva divljenje. „Velika vojna vještina, otpor do posljednjeg čovjeka i svjesno žrtvovanje za križ i slobodu učinilo je Gvozdansko simbolom hrvatske želje za slobodom i simbolom otpora protiv stranih osvajača.

U našoj povijesti Gvozdansko je poseban biser kakvih nema puno ni u povijestima drugih naroda. Proći će stoljeća, a stradanja će se ponoviti i na početku Drugog svjetskog rata i u Domovinskom ratu. Doći će gotovo do istrebljenja, nestanka cijelih obitelji. U zadnjem pohodu crkva će biti zapaljenja. Tako svjedoči povijest, tako glasi istina o Gvozdanskom. I nama valja te događaje prepričavati, uspomene čuvati i od učiteljice života učiti, pouku tražiti u svjetlu Božje riječi“.

U nastavku biskup se osvrnuo na pročitanu Riječ Božju. Istaknuvši kako ona govori o pozivu, biskup Rogić se zapitao koji je naš današnji poziv i na što nas Bog zove. Hrvatski narod, od stoljeća sedmog, ima svoju uporišnu točku, svoj oslonac i sigurnost u vjeri u Boga Stvoritelja i Otkupitelja, Gospodara svijeta i vjekova. Vjera u trojedinog Boga, Oca, Sina i Svetoga Duha, vjera koju nam je Krist navijestio, objavio i svojom smrću i slavnim uskrsnućem učvrstio. Vjera u kojoj smo kršteni i Bogu posvećeni. Ako smo kroz prošle nevolje trpjeli i iz njih izišli, prevladali ih Božjom pomoću, snagom vjere i požrtvovnosti umirući jedni za druge, zajedništvom, zašto bi danas toga uzmanjkalo?

Isprosimo molitvom da nas ne ujedinjuje samo nevolja, nego istinska želja za izgradnjom boljeg svijeta, boljih odnosa, svakog napretka. Ne smijemo od toga odustati. Božja Riječ spominje da ‘Svijećnjak Božji još ne bijaše ugašen’. Vjerujemo da ni u našem narodu plamen svjetla i ljubavi za Boga, za čovjeka – brata pored sebe, za svoju Domovinu, za dobre odnose među ljudima, smisao za žrtvu, nije ugašen.

Svaki uloženi napor, svaka iskazana požrtvovnost i velikodušnost, svaka sposobnost pojedinca ugrađena u to, svaki novi uspjeh – uvelike će opravdati i podnesene žrtve, učiniti ih još vrjednijima. Pozvani smo živjeti svoju vjeru! Živjeti ju u obitelji, na javnom mjestu, u svom pozivu i okruženju, svjedočiti ju usprkos svim opsadama kojih i danas ima na pretek. Pozvani smo – svaki ponaosob – bolje osluhnuti na što nas Bog zove, što još više i bolje možemo učiniti za svoj narod, svoju Domovinu, svoje sugrađane, svoje najbliže!

Kada to otkrijemo, budimo poput Samuela ili prvih Isusovih učenika. Zato, s vjerom u Božju providnost i milosrđe, ne žaleći truda oko dobra svega naroda i zajedništva, ohrabreni iskustvom prevladanih nevolja, čuvajmo što nam je najsvetije. Najveća ljubav je u Bogu. On je ljubav sama koja Sina daruje za spasenje svakog čovjeka. Dati život, dati sebe za ljubav, za prijateljstvo, za istinu i vjeru, za obitelj i Domovinu ne može biti zaboravljeno. I nije život koji nestaje nego donosi svoje plodove i kad ga više ne bude. Tome nas i danas uče heroji Gvozdanskoga i nakon 440 godina“, zaključio je na kraju biskup Rogić.

Nakon mise slijedio je mimohod „U čast hrvatskim junacima Gvozdanskog“ do spomen-križa, gdje je na početku komemoracije molitvu za duše svih branitelja i žrtava Gvozdanskog iz 1578., 1941. i 1991. godine predmolio biskup Košić. Vijence i svijeće kod križa položili su predstavnici vlasti, braniteljskih udruga te predstavnici kulturnih i povijesnih udruga, a na kraju ispred samog kaštela Gvozdansko u čast žrtava zapaljen je „Plamen slobode“.

GVOZDANSKO – HRVATSKI ALAMO ZA KOJI NE ZNAJU JEDINO HRVATI

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Obljetnica akcije “Širinci 92”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Širincima, 18 kilometara zapadno od Nove Gradiške, u srijedu je održana komemoracija u spomen na 17 poginulih branitelja i vojnu akciju “Širinci 92”, koja je bila dio vojne operacije “Orkan” kojom je od listopada 1991. do početka 1992. oslobođen dio okupiranog teritorija zapadne Slavonije.

Tom akcijom omogućena je i uspostava kraće prometne veze između Slavonije i ostatka Hrvatske.

U ime Ministarstva obrane zapovjednik kopnenih snaga Hrvatske vojske (HKOV) general Siniša Jurković, koji je i sam bio sudionik ratnih akcija na novogradiškom području, rekao je da je operacija “Orkan” bila vrlo uspješna i pokazala da je Hrvatska vojska stasala u ozbiljnu oružanu snagu.

Tijekom operacije “Orkan” Hrvatska vojska oslobodila je 21 uporište, rekao je Jurković, dodajući kako su se borili i “sanjali jednu bolju i pravedniju Hrvatsku”.

Umirovljeni pukovnik Adam Tomičić, prisjećajući se vremena prije 26 godina, pozvao je da “prestane otuđenje hrvatske države” i da se za Hrvatsku bori Vlada kao što su se i oni borili. Pozvao je vlast da se posebno zauzme za “stvaranje uvjeta koji će zaustaviti odlazak mladih ljudi iz Hrvatske”.

“Tko zna što nas u budućnosti čeka, sve nas je manje i sve smo stariji”, istaknuo je Tomičić.

“Akcija ‘Širinci 92’ bila je posljednja vojna akcija na slavonskom ratištu uoči Sarajevskog primirja koje je na snagu stupilo 3. siječnja u 18 sati. Unatoč primirju, provokacije na novogradiškom ratištu nisu prestajale, a u nekima od njih poginuo je dio branitelja kojima je danas odana počast”, podsjetio je umirovljeni bojnik, sudionik akcije “Širinci 92” Marko Derežanin.

Okupirani teritorij zapadnog dijela Slavonije potpuno je oslobođen u vojno-redarstvenoj akciji “Bljesak” 1995. godine.

Obilježavanje 26. godišnjice vojne akcije “Širinci 92” organizirali su Udruga veterana 3. gardijske brigade “Kune”, ogranak iz Nove Gradiške, Odbor za obilježavanje datuma iz Domovinskog rata novogradiškoga kraja i Općina Rešetari.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari