Pratite nas

Politika

Sabor: Odbor za Hrvate izvan RH podržao ažuriranu Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske podržao je u četvrtak većinom glasova ažurirani prijedlog Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH, koji je usuglašen s Vladom u cilju da se ona donese do kraja ove godine, no u raspravi je Milijan Brkić (HDZ) upozorio kako novi tekst nije dovoljno konkretan i zatražio vraćanje dijela teksta iz prijašnje verzije te istaknuo da se mora poslati jasna i nedvosmislena politička poruka.

Cilj Deklaracije je da nadležne hrvatske institucije trebaju ojačati ustavni i stvarni položaj Hrvata u BiH kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH.

“U lipnju je usvojen prijedlog Deklaracije i poslan u proceduru, no u međuvremenu su se stvari mijenjale u Bosni i Hercegovini i bilo je potrebno napraviti određena ažuriranja u Deklaraciji. Bilo je potrebno da se ona doradi u smislu prohodnosti kroz Hrvatski sabor, jer nam je cilj da ona bude usvojena maksimalnim mogućim konsenzusom i da je terminološki ispeglamo da ne ostavimo nikome prostora da se naše legitimno zalaganje za položaj hrvatskog naroda u BiH iskoristi za bilo kakve napade”, pojasnio je predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić.

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Zdravka Bušić dodala je da se tekst nije mijenjao, nego samo sažimao kako bi bio čitljiviji i koherentniji. “Bilo bi dobro da se usvoji jednoglasno jer ozbiljna su vremena pred nama i puno zemalja uopće ne razumije o čemu se radi i što je problem”, rekla je.

Brkić: Poslati jaku političku poruku

Milijan Brkić (HDZ) složio se da je potrebno jedinstvo, zajedništvo i suglasje svih političkih stranaka oko Deklaracije kao jaka politička poruka iz Hrvatske kako Hrvatima u Hrvatskoj, tako i Hrvatima diljem svijeta i svim političkim predstavnicima u BiH i međunarodnoj zajednici, ali i istaknuo da se Deklaracijom mora poslati jasna i nedvosmislena politička poruka tražeći vraćenje dijela teksta iz prijašnje verzije.

“Ne zanosim se time da će ova Deklaracija nešto krucijalno promijeniti, ali će poslati jaku političku poruku i bilo bi dobro da se donese što prije. Ali ja sam pobornik toga da je bolje da se ne donosi ovakva bez strasti, bez emocije, bez ičega, nego da se donese ovakva”, istaknuo je Brkić.

Brkić predlaže vraćenje u tekst Deklaracije dijela koji se odnosi na presudu Ustavnog suda u predmetu Ljubić, a koja nalaže izbor legitimnih političkih predstavnika konstitutivnim narodima na svim administrativnim razinama.

Također traži vraćanje dijela koji ističe važnost izmjene izbornog zakona BiH, te dio u kojem se daje potpora pravu pripadnika sva tri konstitutivna naroda na izbor jezika, pisma i obrazovnog programa.

Zauzeo se i za potporu pravu svih konstitutivnih naroda na javni RTV servis na nacionalnom jeziku te za naglašavanje uloge i značaja HVO-a u obrani BiH i Hrvatske, kao i za nastavak rješavanja egzistencijalnih pitanja braniteljske populacije.

Posebno je istaknuo i pravo glasa Hrvata u BiH i diljem svijeta zauzevši se za uvođenje dopisnog i elektronskog glasovanja.

“Izbori su festival demokracije, a nažalost Hrvati u BiH i izvan Hrvatske prolaze festival diskriminacije, a mi šutimo nad tom činjenicom”, naglasio je Brkić koji je pozvao da se od Hrvate izvan Hrvatske ne rade građani drugog reda.

Petrov: Ovo je krnja Deklaracija

Miro Kovač (HDZ) se složio se bi tekst Deklaracije morao biti konkretniji, a toga je mišljenja i Božo Petrov (Most).

“Bio sam optimističan, ali sada kada vidim kako su određene stvari izvučene, odstranjene, u ovakvom obliku ovo je krnja Deklaracija”, upozorio je je Petrov.

Petrov također smatra da bi Deklaracija trebala sadržavati uvođenje dopisnog i elektronskog glasovanja za Hrvate izvan Hrvatske, valorizirati ulogu HVO-a u obrani Hrvatske i BiH, podupirati rješavanje egzistencijalnih pitanja branitelja. Predlaže i izvještavanje nadležnih tijela Hrvatske, Vijeća sigurnosti UN-a i Vijeća za provedbu mira u BiH i Hrvatskog sabora o svim postupcima i odlukama na štetu hrvatskog naroda, a traži i prestanak diskriminiranja hrvatskih institucija hrvatskih studenata s prebivalištem u BiH prilikom dodjele stipendija.

“Bit ćemo suzdržani jer smatramo da ovakav akt nije dovoljno dobar za Hrvate, predložit ćemo amandmane i tada kada vidimo koliko će biti konkretna, reći hoćemo li ju podržati. Lijepu riječ bez konkretnih mjera nema smisla donositi”, poručio je Petrov.

Ne želimo politikanstvo i neugodne situacije, želimo širi konsenzus, kazao je Domagoj Hajduković (SDP) i predložio da zato Odbor održi formalne konzultacije sa svim klubovima u Saboru te potom donese dokument i zatraži mišljenje Vlade.

“Nema ni konsenzusa unutar HDZ-a, a kamoli među klubovima i zato je naš zaključak da je ovaj dokument odlična podloga za raspravu”, rekao je Hajduković koji je kod glasovanja o Deklaraciji bio suzdržan.

Ljubić mu je odgovorio da je nastojao razgovarati sa svim klubovima, ali da kod svih nije naišao na interes istaknuvši kako se tekst od srpnja nalazi na stranicama Sabora i da ga je bilo tko mogao pročitati ili doći na sjednicu Odbora.

Ako se provede i jedna stvar iz Deklaracije, to će biti velika stvar, važno je da se donese konsenzusom, rekao je vanjski član Odbora Ivan Bagarić.

Živim ovu Deklaraciju 25 godina, ona je 90 posto moje stajalište, no u konačnici Deklaraciju provodi Vlada, kazao je zaključno Ljubić. Po njegovim riječima, prijedlozi Brkića i Petrova već se nalaze u nekom obliku u ažuriranom tekstu te je predložio upućivanje prijedloga Deklaracije klubovima zastupnika da do ponedjeljka daju svoje prijedloge i amandmane.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Bruna Esih: Priželjkujem lokalne i parlamentarne izbore

Objavljeno

na

Objavio

Gošća Dnevnika Nove TV bila je predsjednica stranke Neovisni za Hrvatsku Bruna Esih te je govorila o situaciji u Zagrebu, Gradskoj skupštini ali i o tome da je kao neovisna kandidatkinja na lokalnim izborima dobila više glasova nego na HDZ-ovoj listi.

Možemo li u ovom trenutku u postocima procijeniti kolike su šanse da Milan Bandić progura proračun?

Ovisi o tome koga pitate. Bez obzira što gospodin Mikulić tvrdi da ta većina postoji, zapravo bi bilo dobro postaviti si pitanje odakle gospodinu Mikuliću ta informacija, s obzirom da znamo da proračun donosi gradonačelnik, a ne donosi ga Gradska skupština. Partneri smo kao bili i mi i takve informacije nikad nismo dobivali, ne samo te nego i niz ostalih i zbog toga baš nismo bili skloni dizati ruke za svaku stvar.

Gdje vidite u ovom trenutku prostor, gdje može Bandić prikupiti ta tri glasa?

Među onima koji su to činili i do sada.

HSLS?

HSLS je to do sada činio svaki put kad bi Neovisni za Hrvatsku uskratili svoju ruku. Dakako, lakše je to činiti mimo svjetla reflektora, dakle da ostanu oporba, a da zapravo poklone svoj glas jer kao što znate i to je prošlo mimo medija. Mediji nisu nikad o tome ništa govorili.

Da li mislite da će premijer Plenković svoje partnere na nacionalnoj razini, a to je HSLS i HNS, natjerati da svoje zastupnike privole da glasuju za proračun?

Gospodin Plenković je do sada jasno pokazao da mu je modus operandi isti kao i kod gospodina Bandića. To on radi malo finije, na onaj briselski način, recimo da je imao drugu školu. Gospodin Bandić to radi otvoreno, svim mogućim sredstvima, no gospodinu Plenkoviću itekako je stalo da ne dođe do izbora u Gradu Zagrebu, a na kraju krajeva HDZ onda mora otići na neke izbore.

Što mislite. boje li se izbora?

Oni tvrde da se ne boje, da su njihove šanse jako velike, da imaju sigurno visoki postotak, to im potvrđuju i ankete u koje apsolutno ne vjerujem. Međutim, svaki izbori su najbolja anketa, neka izađu na izbore, neka pokažu.

I vi ste bili s Milanom Bandićem godinu i pol. Vama tada ništa nije smetalo, vi ste i svoje ljude utovarili u gradsku vlast i sve to fino. Sad bi vi izašli van, a vaši ljudi kao gospođa Lederer da ostane kao gradska ministrica za kulturu.

Jedno je pitanje ovo što ste mi prvo rekli, a drugo je pitanje o gospođi Lederer.

To je isto.

Vama može biti isto, možemo i vi i ja intimno misliti što želimo, međutim stvari nisu iste. Dakle Neovisni za Hrvatsku su inzistirali na tome da u Gradsku skupštinu kao većina uđu isključivo putem sporazuma o programskoj suradnji. To je sporazum koji smo mi osobno napisali, na kojem smo osobno inzistirali, koji govori isključivo o 17 projekata i uključuje ono što je možda najvažnije, treću točku sporazuma koja piše da si svaka stranka zadržava pravo da vodi politiku onako kako ona to hoće.

Ali ne možete vi otići od Bandića, a vaši ljudi da sjede i budu njegovi suradnici u Poglavarstvu. To ne postoji, to je kao da je Božo Petrov bio predsjednik Sabora, a Most izašao iz koalicije.

Kako je gospođa Ledere ušla u ured?

Zato što je vaša članica.

Pitam vas kako je ušla u ured?

Pa ušla je po dogovoru vas i Milana Bandića.

Ne, ušla je preko natječaja na koji ste se i vi mogli javiti. Možda ste baš gospodinu Bandiću simpatični pa biste i vi danas bili u Uredu za kulturu.

Hvala, ne bih to bio.

Dakle gđa. Lederer je bila na natječaju uz druge kandidatkinje, imala je najbolje bodovanje na tom testiranju. Ukoliko gospodin gradonačelnik smatra da je to politički dogovor onda neka on to objašnjava javnosti. Gospođa Lederer se javila kao poznata osoba iz područja kulture, nije od jučer tu.

Vi želite uvjeriti javnost da bi ona bila pročelnica za kulturu i da nije vaša članica?

Ona bi se zaista na taj natječaj svejedno javila, ja to tvrdim. Druge fotelje o kojima govorite proizlaze iz same činjenice da smo činili skupštinsku većinu. Dakle, jeste se pitali to isto pitanje onda u nekim drugim skupštinskim sazivima kada je potpuno normalno, evo ja sam predsjednica Odbora za obrazovanje. Pa to sam zbog toga jer sam činila dio većine.

Govorimo o mjestima koja popunjava većina.

I to je tako bilo u svim sazivima, međutim kao što znate mi smo raskinuli svoju suradnju, Bandić je učinio ono što je mogao, znači sa svojim drugim aktom povukao je i ukinuo sva ta naša mjesta, mi ih više nemamo. Ali to govori o našoj spremnosti, da smo za razliku od onih koji će napraviti apsolutno sve, pa i prevariti svoje birače od Sabora do Skupštine, govorimo o potpuno istom profilu političara.

Kad smo kod prevara birača, jeste li vi prevarili svoje?

Čime?

Pa izabrani ste na listi HDZ-a za Hrvatski sabor. Mislite li da bi ikada bili u Hrvatskom saboru da niste bili na listi HDZ-a?

To vam ja ne mogu govoriti jer to ne možete znati niti vi niti ja. Ali je činjenica da sam donijela glasova koliko sam donijela, da sam ostala vjerna programu za koji sam se zalagala u svojoj kampanji i također, ako se Plenković ima potrebu od mene u tom smislu ograđivati i ako vi imate s tim problem, neka se tako isto gospodin Plenković ogradi i od tih glasova. Ne samo što je mene doveo na tu listu, nego i od tih glasova.

Sasvim je jasno da ste išli na izbore kao nezavisna lista da ne biste sigurno ušli u Sabor. Išli ste sa brendom HDZ-a i sad pričate o nekakvoj prevari. Pa vi ste prevarili u konačnici ljude u HDZ-u koji su glasali za vas.

Jeste sigurni? A kad sam samostalno izašla na zagrebačke izbore?

Ja govorim o nacionalnoj razini.

Ne, ja sam dobila 12.000 glasova, a na lokalnima samo par mjeseci nakon toga 37.000 glasova. Bez HDZ-a. Ja sam svoju anketu već provela.

Znači, vi i dalje priželjkujete izbore?

Apsolutno. Ja priželjkujem izbore i za Gradsku skupštinu i parlamentarne izbore, i uvjerena sam da ćemo i gospodin Hasanbegović i gospodin Glasnović i ja osobno dobiti još više glasova nego na listi HDZ-a.

Da li mislite da Milan Bandić, ako bude imao većinu, da će ići na izbore i za gradonačelnika i za gradsku skupštinu, da će on to sve sam rasturiti?

On se služi svime i svačime, dakle njemu je glavno da sebe prikaže kao pobjednika, sve je moguće. Ali do ove situacije ne bi došlo uz pomoć oporbe, do pitanja Bandića došlo je isključivo zbog Neovisnih za Hrvatsku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Hrvatima u BiH su ukinuti deseci prava

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo je posve nepoznata činjenica kako je, uz daytonske pregovore 10. studenog 1995. godine, dakle 11 dana prije završnog sporazuma o obustavi rata, potpisan tzv. Daytonski sporazum o provedbi FBiH (DAIF), koji je imao jednaku snagu u međunarodnom pravu kao i sam daytonski mirovni okvir za BiH. Upravo taj je sporazum najviše narušen na štetu Hrvata i svi izvori nepravdi danas proizlaze iz njega. Nisu te promjene donijeli ni nametnuli bošnjački političari, nego međunarodni dužnosnici, čime su omogućili političarima iz ovoga naroda da pokušaju realizirati san o bošnjačkoj državici, piše Večernji list BiH.

Stranci sekundirali

Slično bi se vjerojatno ponašali i malobrojniji Hrvati da su, primjerice, Wolfgang Petritsch, Paddy Ashdown i svi nasljednici na čelu međunarodne uprave omogućili tada ipak legalnu odredbu iz Ustava Federacije BiH o mogućnosti političkog povezivanja županija, što bi vjerojatno vodilo stvaranju hrvatskog entiteta. No, umjesto toga, međunarodna se zajednica, čiji rad modelira Vijeće za provedbu mira, opredijelila poduprijeti samo jednu stranu. Hrvatima nisu ukidana samo politička, nego su čak i korištenjem sile i nasilja ukidana i kulturna prava, pa čak i financijska.

Sve je započelo projektom 2000. godine o izmjenama izbornih pravila na inicijativu Misije OESS-a. Te su izmjene o načinu biranja izaslanika za Dom naroda za odmah omogućile na sljedećim izborima da bošnjačke stranke i zastupnici mogu birati Hrvate. To je dovelo do vlasti Alijanse za promjene koja je, uz Željka Komšića, simbol majorizacije Hrvata. S Alijansom je ignorirana politička volja 90 posto Hrvata u ovoj zemlji.

Hrvati su se nakon toga pobunili, izveli vojsku iz vojarne. Smijenjeno je cijelo političko vodstvo, a kako bi ugasili pobunu, uz pomoć tenkova uništena je Hercegovačka banka, koja je u tome trenutku držala kralježnicu platnog prometa BiH s više od 30 posto, a ova odluka je teško pogodila i gospodarstvo Hrvata.

Nedugo nakon toga ušutkana je i tada najutjecajnija hrvatska televizija Erotel u BiH, čije su odašiljače ugasili pripadnici “mirovnih snaga”. Upravo u tome razdoblju pokušalo se s gašenjem jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku u BiH, ukidanjem obrazovanja na hrvatskom jeziku… Sve to bila je priprema za završni udarac – tzv. ustavne promjene u Federaciji BiH koje su Hrvate svele na poziciju manjine, nakon čega se grčevito bore za svoja prava.

Isisano milijardu maraka

U Vladi Federacije BiH Hrvati više nisu imali osam nego pet ministara, izgubili su paritet i konsenzus u odlučivanju. Najteži je pak udar na Dom naroda koji je ostao posljednja brana za manje brojne narode. Naime, umjesto odlučivanja natpolovičnom većinom u svakome klubu, Petritsch je omogućio da se s trećinom u svakome klubu može izabrati izvršna vlast. Omogućavanje uspostave takvih krnjih vlasti debelo su zloporabile bošnjačke političke strukture za isplatu dugovanja rudarima i propalim tvrtkama s bošnjačkih područja otimanjem prihoda hrvatskim županijama ili općinama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari