Pratite nas

Politika

Sabor: Odbor za Hrvate izvan RH podržao ažuriranu Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske podržao je u četvrtak većinom glasova ažurirani prijedlog Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH, koji je usuglašen s Vladom u cilju da se ona donese do kraja ove godine, no u raspravi je Milijan Brkić (HDZ) upozorio kako novi tekst nije dovoljno konkretan i zatražio vraćanje dijela teksta iz prijašnje verzije te istaknuo da se mora poslati jasna i nedvosmislena politička poruka.

Cilj Deklaracije je da nadležne hrvatske institucije trebaju ojačati ustavni i stvarni položaj Hrvata u BiH kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH.

“U lipnju je usvojen prijedlog Deklaracije i poslan u proceduru, no u međuvremenu su se stvari mijenjale u Bosni i Hercegovini i bilo je potrebno napraviti određena ažuriranja u Deklaraciji. Bilo je potrebno da se ona doradi u smislu prohodnosti kroz Hrvatski sabor, jer nam je cilj da ona bude usvojena maksimalnim mogućim konsenzusom i da je terminološki ispeglamo da ne ostavimo nikome prostora da se naše legitimno zalaganje za položaj hrvatskog naroda u BiH iskoristi za bilo kakve napade”, pojasnio je predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić.

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Zdravka Bušić dodala je da se tekst nije mijenjao, nego samo sažimao kako bi bio čitljiviji i koherentniji. “Bilo bi dobro da se usvoji jednoglasno jer ozbiljna su vremena pred nama i puno zemalja uopće ne razumije o čemu se radi i što je problem”, rekla je.

Brkić: Poslati jaku političku poruku

Milijan Brkić (HDZ) složio se da je potrebno jedinstvo, zajedništvo i suglasje svih političkih stranaka oko Deklaracije kao jaka politička poruka iz Hrvatske kako Hrvatima u Hrvatskoj, tako i Hrvatima diljem svijeta i svim političkim predstavnicima u BiH i međunarodnoj zajednici, ali i istaknuo da se Deklaracijom mora poslati jasna i nedvosmislena politička poruka tražeći vraćenje dijela teksta iz prijašnje verzije.

“Ne zanosim se time da će ova Deklaracija nešto krucijalno promijeniti, ali će poslati jaku političku poruku i bilo bi dobro da se donese što prije. Ali ja sam pobornik toga da je bolje da se ne donosi ovakva bez strasti, bez emocije, bez ičega, nego da se donese ovakva”, istaknuo je Brkić.

Brkić predlaže vraćenje u tekst Deklaracije dijela koji se odnosi na presudu Ustavnog suda u predmetu Ljubić, a koja nalaže izbor legitimnih političkih predstavnika konstitutivnim narodima na svim administrativnim razinama.

Također traži vraćanje dijela koji ističe važnost izmjene izbornog zakona BiH, te dio u kojem se daje potpora pravu pripadnika sva tri konstitutivna naroda na izbor jezika, pisma i obrazovnog programa.

Zauzeo se i za potporu pravu svih konstitutivnih naroda na javni RTV servis na nacionalnom jeziku te za naglašavanje uloge i značaja HVO-a u obrani BiH i Hrvatske, kao i za nastavak rješavanja egzistencijalnih pitanja braniteljske populacije.

Posebno je istaknuo i pravo glasa Hrvata u BiH i diljem svijeta zauzevši se za uvođenje dopisnog i elektronskog glasovanja.

“Izbori su festival demokracije, a nažalost Hrvati u BiH i izvan Hrvatske prolaze festival diskriminacije, a mi šutimo nad tom činjenicom”, naglasio je Brkić koji je pozvao da se od Hrvate izvan Hrvatske ne rade građani drugog reda.

Petrov: Ovo je krnja Deklaracija

Miro Kovač (HDZ) se složio se bi tekst Deklaracije morao biti konkretniji, a toga je mišljenja i Božo Petrov (Most).

“Bio sam optimističan, ali sada kada vidim kako su određene stvari izvučene, odstranjene, u ovakvom obliku ovo je krnja Deklaracija”, upozorio je je Petrov.

Petrov također smatra da bi Deklaracija trebala sadržavati uvođenje dopisnog i elektronskog glasovanja za Hrvate izvan Hrvatske, valorizirati ulogu HVO-a u obrani Hrvatske i BiH, podupirati rješavanje egzistencijalnih pitanja branitelja. Predlaže i izvještavanje nadležnih tijela Hrvatske, Vijeća sigurnosti UN-a i Vijeća za provedbu mira u BiH i Hrvatskog sabora o svim postupcima i odlukama na štetu hrvatskog naroda, a traži i prestanak diskriminiranja hrvatskih institucija hrvatskih studenata s prebivalištem u BiH prilikom dodjele stipendija.

“Bit ćemo suzdržani jer smatramo da ovakav akt nije dovoljno dobar za Hrvate, predložit ćemo amandmane i tada kada vidimo koliko će biti konkretna, reći hoćemo li ju podržati. Lijepu riječ bez konkretnih mjera nema smisla donositi”, poručio je Petrov.

Ne želimo politikanstvo i neugodne situacije, želimo širi konsenzus, kazao je Domagoj Hajduković (SDP) i predložio da zato Odbor održi formalne konzultacije sa svim klubovima u Saboru te potom donese dokument i zatraži mišljenje Vlade.

“Nema ni konsenzusa unutar HDZ-a, a kamoli među klubovima i zato je naš zaključak da je ovaj dokument odlična podloga za raspravu”, rekao je Hajduković koji je kod glasovanja o Deklaraciji bio suzdržan.

Ljubić mu je odgovorio da je nastojao razgovarati sa svim klubovima, ali da kod svih nije naišao na interes istaknuvši kako se tekst od srpnja nalazi na stranicama Sabora i da ga je bilo tko mogao pročitati ili doći na sjednicu Odbora.

Ako se provede i jedna stvar iz Deklaracije, to će biti velika stvar, važno je da se donese konsenzusom, rekao je vanjski član Odbora Ivan Bagarić.

Živim ovu Deklaraciju 25 godina, ona je 90 posto moje stajalište, no u konačnici Deklaraciju provodi Vlada, kazao je zaključno Ljubić. Po njegovim riječima, prijedlozi Brkića i Petrova već se nalaze u nekom obliku u ažuriranom tekstu te je predložio upućivanje prijedloga Deklaracije klubovima zastupnika da do ponedjeljka daju svoje prijedloge i amandmane.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Nacionalni skup Mosta: Pravedna, zelena, poduzetna, suverena i Hrvatska za sve

Objavljeno

na

Objavio

Pravedna, zelena, poduzetna, suverena i Hrvatska za sve, programski su stupovi Mosta nezavisnih lista usmjereni na snažniju suverenost, razvoj poduzetništva, poboljšanje pravosuđa, unaprjeđenje socijalnih prava, kvalitetnije obrazovanje i zdravstvo te očuvanje okoliša. Predstavljeni se danas na Nacionalnom skupu te stranke u Zagrebu.

– Svatko od nas, svaki pojedinac, važan je za bolju budućnost Hrvatske i buduće generacije. Prije svega, vjerujte sebi. I to ne samo danas, zadnjih šest godina vi ste svjetionik svega onog što je moguće, i kad svi drugi govore suprotno i kad svi drugi ne vjeruju. Recite im da nema odustajanja, recite im da je njihova obitelj vrijedna borbe, recite im da je ova zemlja borbe vrijedna, poručio je čelnik Mosta Božo Petrov u svom obraćanju na Nacionalnom skupu pred gotovo tisuću okupljenih u City Plazi Zagreb.

U kontekstu predstojećih izbora, Petrov je kazao kako će Most na suverenoj Hrvatskoj temeljiti svoje djelovanje u Europskom parlamentu.

– Stiže nam dan kada svatko od nas može odlučiti što će biti s našim obiteljima i našom Hrvatskom. Možete birati boriti se ili tiho umrijeti, jer ova lažna stabilnost, savršena lopovska ravnoteža, kojoj su građani Hrvatske svakodnevno izloženi je tiha smrt, s bijelom zastavom i predajom, ustvrdio je Petrov.

– U takvom trenutku podržavaju se vladajući koji kažu da su se borili da ljudi mogu otići iz Hrvatske i oni koji prodaju Hrvatsku za komadić svoje osobne karijere. Bez borbe se podržava one koji Hrvatsku u EU vide kao nečiju pokrajinu, a ne kao jednakopravnu članicu, izjavio je Petrov.

Govoreći o programskom stupu Pravedna Hrvatska, politički tajnik Mosta Nikola Grmoja je naglasio da je odgovornost vladajućeg sustava ključna za iskorjenjivanje korupcije koja je u današnjem društvu praktički javna i legalizirana.

– Jedino borba protiv korupcije može vratiti u moral, etičnost i čast u politici, rekao je.

Saborski zastupnik Robert Podolnjak izjavio je kako svi građani moraju aktivno i jednako sudjelovati u javnom i političkom životu, i kako je nužna promjena izbornog sustava, prije svega smanjenje broja zastupnika u Hrvatskom saboru.

Saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić, predstavljajući programski stup Poduzetna Hrvatska, kazala je kako se on bazira na smanjenju troškova poslodavaca i prijeko potrebnog poreznog rasterećenja.

Njezin saborski kolega Ante Pranić mišljenja je kako je najveći problem u glomaznom državnom aparatu koji je sam sebi svrha. Kako se javna uprava može urediti po mjeri građana demonstrirao je na primjeru grada Vrgorca, kojem je gradonačelnik.

Slaven Dobrović i Ružica Vukovac, predstavljajući Zelenu Hrvatsku, poručili su kako je ključ takve Hrvatske održivi razvoj koji se mora temeljiti na inovativnim, dobrim i ekološkim rješenjima u komunalnom sektoru, energetici i transportu.

U programskom stupu Hrvatska za sve središnje mjesto imaju obrazovanje i zdravstvo. Saborska zastupnica Sonja Čikotić u tom je kontekstu poručila kako Most želi sustav obrazovanja u kojem će marljiv i sposoban radnik od svog životnog poziva i rada moći dostojanstveno živjeti.

– Ključ razvoja hrvatskoga zdravstva je model medicine usmjerene prema osobi, odnosno model koji u središtu zanimanja ima liječnika kao kompletnu osobu i pacijenta kao kompletnu osobu, smatra ‘mostovka’ Ines Strenja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari