Pratite nas

Komentar

Sabor – prazno kazalište u kojem glumci igraju neku svoju igru

Objavljeno

na

PIXSELL

U višestoljetnim vremenima stranih gospodara, s izuzetkom starojugoslavenskog i endehazijskog razdoblja, postojao je i djelovao Hrvatski sabor, održavajući i simbolički i praktički ideju hrvatske državnosti.

Narod pamti puno zanimljivih anegdota i događaja vezanih uz Sabor, od onog krvavog križevačkog 1397., kada je kralj Žigmund dao pogubiti bana Lackovića i cjelokupno plemstvo, koji ga htjedoše svrgnuti, preko povijesnog, prvog na narodnom jeziku govora Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1843. (do tada se u Saboru, kao i u crkvama, govorilo latinski) pa do „vritnjaka“ iliti udarca nogom u zadnjicu koji je 1885. zloglasnom Karolyu Khuenu Hedervaryju plasirao Josip Grižanić.

U Saboru su se sklapale i raskidale državno-pravne sveze. Krleža je na jednom mjestu primijetio da Hrvati svakih četrdesetak godina sklope neki savez pa se onda protiv njega bune, a Vesna Parun se zapitala: ako nam je domovina majka, zašto se tako često preudaje. Matoš je Sabor puno prije Viteza nazvao kokošinjcem, u kojemu se krčme nacionalni interesi.

Da nije bilo Mira Bulja i Milorada Pupovca, u povijest Sabora bio bi upisan još jedan događaj, ovaj put fizički obračun premijera i jednog zastupnika, s tko zna kakvim ishodom. Možda bismo, ne daj Bože, opet gledali reprizu slučaja Hedervary. Bulj i Pupovac su hrabro uz osobni rizik stali između zaraćenih strana i spriječili bratoubilački rat.

A prispodoba s kokošinjcem nikako ne stoji. Kad bi barem Sabor to bio? Primjerenija je usporedba s praznim kazalištem i pozornicom na kojoj su spušteni zastori, iza kojih glumci igraju neku svoju igru koja ne zanima nikoga osim njih samih.

Tamo se donosi, prepisuje i usklađuje mali milijun zakona. Tamo caruje neodgovornost prvog reda. Dobro plaćeni zastupnici ne osjećaju čak ni prisustvovanje sjednicama kao svoju obvezu. U njihovim nastupima dominira neobrazovanost i duhovitost na razini male djece.

Dok su vladajući uvijek spremni odbiti svaki, pa i najkonstruktivniji prijedlog oporbe, dotle oporba djeluje po principu – što gore to bolje, radujući se svakom neuspjehu bez imalo interesa za opće dobro. Prema biračima zastupnici iskazuju krajnji prijezir, osjećajući kako ih je sam Bog postavio na to uzvišeno mjesto, a ne narod svojim glasovima.

Otuda trgovanje mandatima. Njihov Bog je obično šef stranke koji ih stavlja na listu po principu lojalnosti i dodvorništva i kojega su uvijek i u svemu spremni podržati. Promjena takvog stanja vodi putem radikalnih izmjena izbornog zakona, za što, međutim, nitko osim naroda nije zainteresiran.

Josip Jović/SlobodnaDalmacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Željko Glasnović: Danas 75 posto partizanskih mirovina su naslijeđene mirovine

Objavljeno

na

Objavio

Štovatelji jugoslavenskog totalitarizma dan danas se klanjaju svojim socijalističko marksističkim darovateljima.

Darovateljima koji su nakon velike otimačine plijen podijelili sa svojim sljedbenicima nižeg ranga i onima koji su se dokazali u krvavom piru nakon ali i tijekom drugog svjetskog rata u masovnim ubojstvima nad Hrvatskim pučanstvom.

Što pas Patriot o tome misli pokazao je instinktivno u videu ispod teksta. 75 posto partizanskih mirovina su naslijeđene – SDP-ova vlast 2001. “stvorila” 6000 novih partizanskih mirovina!. Mirovina se uplaćuje i ‘borcu’ koji je 1945. imao samo tri godine! Iako je od Drugog svjetskog rata prošlo preko 75 godina, za partizane se još izdvaja 934 milijuna kuna.

Danas 75 posto partizanskih mirovina su naslijeđene mirovine, a svega 25 posto su starosne „prave“ partizanske mirovine. Najmlađi korisnik partizanske mirovine rođen je 2001.

Dolaskom SDP-a na vlast 2001godine porastao je broj partizanskih mirovina za 6000! Od 1990. (i prije) Hrvatska je plaćala milijarde kuna za oko 140 000 korisnika tih mirovina (45 godina nakon rata) što je jedan od razloga devastiranja Jugoslavije ali i danas Hrvatske. Čak dan danas, 72 godine nakon rata, Hrvatska isplaćuje stotine milijuna kuna iz džepa poreznih obveznika za te mirovine!

Egzaktni podaci pokazuju da je 2017. od današnjih 15 726 partizanskih mirovina čak 11 786 naslijeđenih što čini visokih 75 posto. To znači da su oni koji su dobili partizanske mirovine odavno mrtvi, a da njihove mirovine koristi supruga ili njihovi biološki potomci.

Naime, danas najmlađi živući partizan ima 90 godina. Ta pretpostavka utemeljena je na 2 zahtjevna uvjeta:
1. Da se taj partizan tek 1945. od siječnja do svibnja kad je rat završio pridružio komunističkim partizanima.
2. Da je taj isti rođen 1927. i tek pred kraj rata navršio 18 godina.

To je svakako mali broj ljudi, ali usprkos tome činjenica je da danas najmlađi partizan ima 90 godina. Ostali su stariji od toga. S njihovim suprugama je vjerojatno slično, možda su mlađe tek za koju godinu, komentirao je Željko Glasnović.

Ono što začuđuje je da je ukupan broj ljudi u Hrvatskoj starijih od 90 godina manji od 13 000, a broj korisnika tih mirovina je veći! Pitanje je tko konkretno uživa u tim partizanskim mirovinama – jugozomboidi?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Ministar Horvat: HDZ će zauzeti stajalište o reakciji HVIDR-e na redovnim sastancima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministar gospodarstva Darko Horvat u ponedjeljak je rekao da će HDZ stajalište o reakciji HVIDR-e na intervju čelnika SDSS-a Milorada Pupovca slovenskom listu Delo donijeti na svojim redovnim sastancima, a ne na dnevnopolitičkoj razini.

“Insinuacije i polemiku oko toga tko što misli ne treba uopće komentirati. Bit će opet onih regularnih sastanaka stranke nakon kojih će stranka iznijeti svoj stav”, izjavio je Horvat upitan za komentar reakcije HVIDR-e na Pupovčev intervju i poziv da državne institucije istraže Pupovčevo djelovanje.

U HVIDR-i drže da on kontinuirano krši zakone, Ustav i Deklaraciju o Domovinskom ratu, te ga nazivaju “deklariranim mrziteljem Hrvatske”.

“HDZ je preozbiljna stranka da bi na dnevnopolitičkoj bazi komentirala i mijenjala svoja mišljenja i razmišljanja. Onoga trenutka kada budemo spremni za određenu odluku, ta će odluka javnosti i novinarima biti transparentno stavljena na stol”, rekao je Horvat.

S obzirom da je Josip Đakić (HDZ) predsjednik HVIDR-e, novinare je zanimalo je li riječ o posrednom pritisku na premijera Andreja Plenkovića.

“Svi oni koji polemiziraju, siguran sam da su svjesni svoje polemike, a možda čak i konsekvenci nakon toga ako ih bude”, rekao je Horvat.

Upitan za komentar reakcije poslodavaca koji u izmjenama radnoga zakonodavstva odbijaju plaćati otpremnine radnicima kojih se žele riješiti nakon 65. godine, Horvat je poručio da će tokomentirati kada se stajalište poslodavaca iskristalizira.

“Za nekoliko dana i sami sindikati i poslodavci i svi akteri ovog vrlo hrabrog poteza premijera imat će svoj kristalno jasan stav. Kada taj stav bude iskristaliziran, onda ću ga ja kao ministar komentirati”, rekao je Horvat na 5G Danu. (Hina)

 

HVIDR-a ponovno zatražila istragu Pupovčeva djelovanja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari