Pratite nas

Politika

Sabor u četvrtak o državnom proračunu za iduću godinu

Objavljeno

na

Hrvatski sabor u četvrtak će sjednicu nastaviti raspravom o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu, kojim se ukupni prihodi planiraju u iznosu od 145,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna.

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni, pak, rashodi od 147,3 milijarde kuna su veći za pet posto odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu.

S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu, planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a. No, s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe, za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna.

Prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto.

S obzirom na očekivani gospodarski rast te uzimajući u obzir učinke četvrtog kruga porezne reforme, u idućoj se godini planira rast poreznih prihoda za 7,1 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu odnosno za 3,1 posto u odnosu na novi plan iz rebalansa.

Tako se od najizdašnijeg proračunskog prihoda, PDV-a u idućoj godini očekuje prihod od 55,9 milijardi kuna, od posebnih poreza i trošarina očekuje se prihod od 16,6 milijardi kuna, od poreza na dobit od 9,3 milijarde kuna, od doprinosa od 25 milijardi kuna, a od pomoći 18,8 milijardi kuna.

Ostali prihodi, kao što su prihodi od imovine, vlastiti i nenamjenski prihodi proračunskih korisnika i slično u idućoj se godini planiraju u iznosu od 16,3 milijarde kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od milijardu kuna.

Ukupni rashodi proračuna u idućoj su godini planirani u iznosu od 147,3 milijardi kuna, što je za pet posto ili sedam milijardi kuna više u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans porast za 8,3 milijarde kuna.

U samom proračunu rashodi za zaposlene iznose 22,8 milijardi kuna, što je za 6,3 milijarde kuna, ili za 21,7 posto više, ali u tome sada nisu sredstva za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama.

Masa plaća za osnovne i srednje škole u iznosu od 8,4 milijarde kuna sada se prebacuje na rashode za pomoći, čime ukupni rashodi za zaposlene rastu za 1,7 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno za 1,2 milijarde kuna u odnosu na rebalans proračuna.

Taj porast za plaće u skladu je i s najavljenim povećanjem osnovice plaća državnih i javnih službenika i namještenika za “2+2+2 posto”.

Materijalni rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu od 15,4 milijarde kuna.

Financijski rashodi nastavljaju se smanjivati i oni su za 2020. godinu planirani u iznosu od 8,1 milijarde kuna, što je smanjenje za 17 posto u odnosu na ovu godinu.

Subvencije će iznositi 6,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 270,8 milijuna kuna odnosno za 525,2 milijuna kuna u odnosu na rebalans.

Pomoći su planirane u iznosu od 29,8 milijardi kuna, što je povećanje od 12,8 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno 13,9 milijardi kuna u odnosu na rebalans proračuna. U tom iznosu je i 507 milijuna kuna kao kompenzacija jedinicama lokalne samouprave s obzirom na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, što je predviđeno četvrtim krugom porezne reforme.

Naknade građanima i kućanstvima iznose 48,9 milijardi kuna, što je 1,9 milijardi kuna više nego se planira rebalansom za ovu godinu, pri čemu se najveći dio (42,6 milijardi kuna) odnosi na mirovine.

Ostali rashodi su planirani u iznosu od 7,3 milijarde kuna što je smanjenje za 1,1 odnosno 1,3 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5,9 milijardi kuna. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

CRO Demoskop: Potpora Škori pala za dva posto, Kolakušiću se više nego udvostručila

Objavljeno

na

Objavio

Da su se predsjednički izbori održali početkom studenog aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović osvojila bi 28,6 posto glasova birača. Potpora joj je pala nešto više od postotnog boda (29,8 posto u listopadu). Pokazalo je to istraživanje CRO Demoskop provedeno za RTL Danas.

Sličan pad bilježi i SDP-ov kandidat Zoran Milanović koji je sada na 24,3 posto (25,6 posto u listopadu). Gotovo dva i pol postotna boda manje ima Miroslav Škoro kojeg bi zaokružilo 16,7 posto ispitanika (19,1 posto u listopadu). Bivši sudac, sada europarlamentarac Mislav Kolakušić više je nego udvostručio potporu.

Prošlog je mjeseca imao nešto više od 6 posto potpore, a sada čak 14 posto (6,4 posto u listopadu). Po biračkom tijelu Kolakušićeva je potpora šarolika; bira ga 3 posto HDZ-ovaca, 6 posto SDP-ovaca, gotovo 15 posto Mostovih birača, ali i četvrtina birača Živog zida i Neovisnih za Hrvatsku.

Dejan Kovač, kojeg podupire HSLS, je na 2,6 posto, Dalija Orešković na 2,5 posto. Bivši član Živog zida Ivan Pernar je na 1,3 posto, dok je Ante Simonić, bivši HSS-ov potpredsjednik Vlade u mandatu Ivice Račana ispod jedan posto (0,8 posto). Ispod toga su Vlaho Orepić (0,7 posto), Ava Karabatić (0,5 posto), Dario Juričan (0,5 posto) i Katarina Peović (0,3 posto).

Ostalih je 1 posto, a unatoč velikom broju kandidata ima i neodlučnih, točnije 6,1 posto. U drugi krug, prema istraživanju, idu aktualna predsjednica i bivši SDP-ov premijer. Iako i dalje ne pretjerano uvjerljivo – u oba slučaja pobjeđuje HDZ-ova kandidatkinja.

Da se sada sučele Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović aktualnu bi predsjednicu zaokružilo 51,8 posto ispitanika (50,8 posto u listopadu), a Zorana Milanovića 44,5 posto (44,9 posto u listopadu).

Da se u drugom krugu nađu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Miroslav Škoro, pobijedila bi Grabar-Kitarović. Da se pak u drugom krugu nađu Miroslav Škoro i Zoran Milanović, tijesnu pobjedu bi odnio Škoro.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Bačić: Među onima koji vrijeđaju ima i poznatih HDZ-ovaca

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik saborskog Kluba HDZ-a Branko Bačić osudio je u ponedjeljak “govor mržnje i verbalno nasilje” u komunikaciji dijela članova HDZ-a na zatvorenim grupama društvenih mreža, ističući kako će takvi biti sankcionirani, pa i oni koji su poznati široj hrvatskoj javnosti.

“Ima imena koja su poznata široj hrvatskoj javnosti. Za mene je to, kad sam vidio, bilo iznenađenje. Sada slijedi postupak pri Časnom sudu HDZ-a koji će jasno odgovoriti na takva podmetanja koja su štetila HDZ-u. Nećemo dozvoliti da takvi napisi i takve objave štete našoj kandidatkinji”, izjavio je Bačić za Dnevnik Nove TV.

Pozdravio je odluku Predsjedništva HDZ-a da se takvo ponašanje osudi te najave sankcije.

“Dobra je i uvijek dobrodošla odluka Predsjedništva HDZ-a da govor mržnje i verbalno nasilje ne mogu biti u najjačoj političkoj stranci u Hrvatskoj, u obitelji HDZ-a. Takvo verbalno nasilje ne može stanovati ni u hrvatskom društvu, stoga je dobro da takve članove koji prijete, koji vrijeđaju sankcioniramo i udaljimo iz HDZ-a. I stoga će ta odluka itekako dobro doći upravo u kampanji Kolinde Grabar-Kitarović za njezin drugi mandat”, poručio je Bačić

Upitan znače li te sankcije isključenje iz stranke, odgovorio je kako je Predsjedništvo o tome raspravljalo i u petak, a danas i osnažilo svoju odluku kojom je zadužilo predsjednike županijskih i gradskih organizacija da članove “koji pišu takve grozne objave u svojim grupama” sankcioniraju sukladno stranačkom Statutu i Etičkom kodeksu.

Ne misli da bi neki od tih članova svojim otvorenim navijanjem za Miroslava Škoru mogli ugroziti HDZ-ovu predsjedničku kandidatkinju Kolindu Grabar-Kitarović.

“HDZ je prejak. Možda postoje takvi određeni simpatizeri, pa možda i neki i član HDZ-a, no takav način postupanja neće proći u HDZ-u i oni koji drže da su neki drugi kandidati bolji, otvorena su im širom vrata. Mjesto im nije u HDZ-u, stranka u potpunosti stoji iza naše kandidatkinje”, zaključio je Bačić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari