Pratite nas

Politika

Sabor u četvrtak o državnom proračunu za iduću godinu

Objavljeno

na

Hrvatski sabor u četvrtak će sjednicu nastaviti raspravom o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu, kojim se ukupni prihodi planiraju u iznosu od 145,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna.

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni, pak, rashodi od 147,3 milijarde kuna su veći za pet posto odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu.

S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu, planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a. No, s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe, za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna.

Prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto.

S obzirom na očekivani gospodarski rast te uzimajući u obzir učinke četvrtog kruga porezne reforme, u idućoj se godini planira rast poreznih prihoda za 7,1 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu odnosno za 3,1 posto u odnosu na novi plan iz rebalansa.

Tako se od najizdašnijeg proračunskog prihoda, PDV-a u idućoj godini očekuje prihod od 55,9 milijardi kuna, od posebnih poreza i trošarina očekuje se prihod od 16,6 milijardi kuna, od poreza na dobit od 9,3 milijarde kuna, od doprinosa od 25 milijardi kuna, a od pomoći 18,8 milijardi kuna.

Ostali prihodi, kao što su prihodi od imovine, vlastiti i nenamjenski prihodi proračunskih korisnika i slično u idućoj se godini planiraju u iznosu od 16,3 milijarde kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od milijardu kuna.

Ukupni rashodi proračuna u idućoj su godini planirani u iznosu od 147,3 milijardi kuna, što je za pet posto ili sedam milijardi kuna više u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans porast za 8,3 milijarde kuna.

U samom proračunu rashodi za zaposlene iznose 22,8 milijardi kuna, što je za 6,3 milijarde kuna, ili za 21,7 posto više, ali u tome sada nisu sredstva za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama.

Masa plaća za osnovne i srednje škole u iznosu od 8,4 milijarde kuna sada se prebacuje na rashode za pomoći, čime ukupni rashodi za zaposlene rastu za 1,7 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno za 1,2 milijarde kuna u odnosu na rebalans proračuna.

Taj porast za plaće u skladu je i s najavljenim povećanjem osnovice plaća državnih i javnih službenika i namještenika za “2+2+2 posto”.

Materijalni rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu od 15,4 milijarde kuna.

Financijski rashodi nastavljaju se smanjivati i oni su za 2020. godinu planirani u iznosu od 8,1 milijarde kuna, što je smanjenje za 17 posto u odnosu na ovu godinu.

Subvencije će iznositi 6,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 270,8 milijuna kuna odnosno za 525,2 milijuna kuna u odnosu na rebalans.

Pomoći su planirane u iznosu od 29,8 milijardi kuna, što je povećanje od 12,8 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno 13,9 milijardi kuna u odnosu na rebalans proračuna. U tom iznosu je i 507 milijuna kuna kao kompenzacija jedinicama lokalne samouprave s obzirom na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, što je predviđeno četvrtim krugom porezne reforme.

Naknade građanima i kućanstvima iznose 48,9 milijardi kuna, što je 1,9 milijardi kuna više nego se planira rebalansom za ovu godinu, pri čemu se najveći dio (42,6 milijardi kuna) odnosi na mirovine.

Ostali rashodi su planirani u iznosu od 7,3 milijarde kuna što je smanjenje za 1,1 odnosno 1,3 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5,9 milijardi kuna. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Oleg Butković: Plenković ima moju podršku za predsjednika HDZ-a

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik HDZ-a i ministar mora, prometa i veza Oleg Butković izjavio je u ponedjeljak da će na unutarstranačkim izborima u HDZ-u podržati sadašnjeg predsjednika te stranke Andreja Plenkovića.

“Unutarstranački izbori još nisu počeli, pričekajmo da ih se raspiše, ali vidim da od ovih kandidata koji su sada gospodin Plenković ima najbolje reference. Vodio je Vladu, vodio je stranku i ima moju podršku”, izjavio je Butković medijima nakon sastanka u Vladi.

Smatra da je Plenkovič najbolji izbor, ali i nema ništa protiv Mire Kovača i Davora Ive Stiera. “Nemojte, svi su to dečki u uredu, nemam ja protiv ikoga ništa. Ja sam donio odluku i to sam vam sada rekao”.

Butković kaže kako će vidjeti hoće li se kandidirati za potpredsjednika HDZ-a, odnosno da mora promisliti o poziciji za koju će se kandidirati na unutarstranačkim izborima.

“Svaki ministar ima svoje rezultat i ono što je radio, to su njegove reference za dalje. Osobno, u srijedu će biti četiri godine da vodim Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture jer sam bio i u vladi gospodina Oreškovića. Dosta sam se naradio tako da i sam dobro važem da li bih više prihvatio da budem ministar”, odgovorio na pitanje je li potporom Plenkoviću osigurao ostanak na ministarskoj poziciji ako Vladu nakon parlamentarnih izbora i dalje bude vodio Plenković.

Inače, Butković je u četvrtak, prije sjednice Vlade, novinarima rekao da će unutarstranačkim izborima odabrati onu stranu za koju procijeni da će HDZ voditi prema pobjedi na parlamentarnim izborima i da se usidri u desnom centru. (Hina)

Mato Franković podržao Plenkovića u utrci za predsjednika HDZ-a

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Bitka za HDZ: Tri tabora za izbore u HDZ-u, Plenkovića će uskoro podržati Butković

Objavljeno

na

Objavio

U HDZ-u se uoči stranačkih izbora igra na najmanje tri fronta.

Stranački šef Andrej Plenković obilazi teren, pomalo dobiva i javnu podršku pojedinih HDZ-ovih dužnosnika, trojka Stier, Kovač i Penava (a trebali bi im se pridružiti još neki Plenkovićevi oponenti) na tragu su formiranja trojnog pakta te će na šefa HDZ-a udariti združeno, a oni koji se još nisu priklonili nijednom taboru razvijaju tezu kako bi Plenković mogao preživjeti izbore u HDZ-u te da je važniji cilj u Predsjedništvo stranke instalirati njegove oponente i na taj način ga “obuzdati” u HDZ-u.

Dakle, HDZ je zasad podijeljen na “plenkiste”, oporbenu trojku i neutralne, odnosno one koji još kalkuliraju.

Andreja Plenkovića zasad je javno podržala većina ministara u Vladi, a N1 neslužbeno doznaje da će ga u skoro vrijeme podržati i Oleg Butković, ministar prometa i potpredsjednik HDZ-a, koji se s Plenkovićem, odnosno smjerom vođenja HDZ-a, nije uvijek posve slagao. Butković se, neslužbeno doznaje N1, kani ponovno kandidirati za potpredsjednika HDZ-a.

Izvori bliski Butković kažu kako premijer Plenković zaslužuje povjerenje kako bi na skorim parlamentarnim izborima pokušao ponovno ostvariti (relativnu) pobjedu i sastaviti Vladu, piše Iva puljić-Šego koja je iz Večernjeg prešla na N1.

– Što će se dobiti time da se na stranačkim izborima smjenjuje predsjednika koji je aktualni premijer? To nije način, to bi značilo i pad HDZ-ove Vlade – napominju izvori iz kruga Olega Butkovića.

Butkovićeva podrška za Plenkovića bi bila značajna jer on ne spada u njegove miljenike, a na zadnjim je izborima u HDZ-u za poziciju potredsjednika Butković dobio najviše glasova stranačkih delegate.

Izvori bliski oporbenoj trojci uvjereni su pak da će Stier, Kovač i Penava postići dogovor u kojoj će formaciji izaći na unutarstranačke izbore koji će se održati vjerojatno 8. i 15. ožujka (budu li potrebna dva kruga), što znači da bi jedan od te trojice bio kandidat za predsjednika, jedan vjerojatno za zamjenika, a treći očito za potpredsjednika budući da se u ožujku izravno biraju predsjednik stranke, zamjenik i četiri potpredsjednika.

Ne postigne li oporbena trojka dogovor, njihovi će se glasovi rasuti i to će, ponajprije, ići u prilog Andreju Plenkoviću.

“Neprijateljsko” Predsjedništvo

Trojni pakt samo je jedan od scenarija koji se trenutačno razvijaju u HDZ-u. U krugu HDZ-ovaca koji su zasad neutralni u stranačkoj borbi nastao je scenarij prema kojem smjena Andreja Plenkovića s pozicije predsjednika HDZ-a nije primaran cilj nego je cilj u Predsjedništvo stranke postaviti Plenkovićeve neistomišljenike. U tim se krugovima smatra da bi “neprijateljsko” Predsjedništvo Plenkovića prisililo da se više konzultira sa strankom u donošenju odluka, a prema nekim idejama Plenković bi zbog nedostatka koalicijskog potencijala mogao izgubiti iduće parlamentarne izbore što bi značilo da bi vrlo brzo bio smijenjen s pozicije predsjednika stranke, bez obzira na netom održane stranačke izbore. Tada bi lagodnu priliku da preuzme HDZ dobio neki od Plenkovićevih oponenata.

Međusobne kritike suprotstavljenih tabora

Svaki tabor u HDZ-u kritizira scenarij onog drugog tabora, tako oni skloni oporbenoj trojci smatraju da je potonji scenarij želja onih koji se ne usude mijenjati stvari u HDZ-u i podsjećaju da je Plenković od Tomislava Karamarka naslijedio Predsjedništvo koje, dakle, nije skrojeno po njegovoj volji (premda je kasnije kooptirao pojedine svoje ljude), ali da mu to Predsjedništvo nikada nije stvaralo značajnije probleme ili pak osporavalo odluke. Jedini raskol unutar Kluba HDZ-a dogodio se kada se u Saboru glasalo o Istanbulskoj konvenciji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari