Pratite nas

Politika

Sabor u srijedu o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske

Objavljeno

na

Za brojne projekte hrvatskih institucija i udruga diljem svijeta, Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske u 2017. usmjerio je više od 50 milijuna kuna, podatak je iz Izvješća o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan nje o kojemu će u srijedu raspravljati Hrvatski sabor.

Ured kontinuirano podupire aktivnosti kojima se želi očuvati hrvatski identitet i povezati s domovinom Hrvate u Bosni i Hercegovini, pripadnike hrvatske manjine u 12 europskih država, hrvatsko iseljeništvo.

Povezivanje s Hrvatima u BiH, potpora njihovu povratku i ostanku, čuvanje njihove jednakopravnosti strateški je interes hrvatske države. Jedan od načina ostvarenja toga cilja financiranje je različitih projekata za što je Hrvatska u 2017. izdvojila 23, 5 milijuna kuna, a od 2004. do 2017. čak 323 milijuna.

S različitih pozicija usmjereno oko 117 milijuna kuna

Vodila je brigu i o hrvatskim manjinskim zajednicama u 12 europskih država, za 295 njihovih projekata u 2017. dodijelila je 4, 5 milijuna kuna.

Skrbila je i o organizacijama hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Južnoj Africi, za 18 njihovih programa osigurala je 1, 3 milijuna kuna, nakladničku iseljeničku djelatnost podržala s oko 400 tisuća kuna. Za stipendiranje studenata u akademskoj 2016./2017 izdvojila je 3, 3 milijuna kuna, neki su od podataka iz Izvješća Ureda koji je koncem 2017. imao 30 zaposlenih.

Sredstva koja hrvatska država daje preko Ureda, nisu jedina, pa je s različitih pozicija u 2017. za Hrvate izvan Hrvatske usmjereno oko 117 milijuna kuna.

Da brine o Hrvatima izvan Hrvatske, Vlada je te godine potvrdila i osnivanjem Savjeta za njih, savjetodavnog tijela čiji mandat traje četiri godine.

Inače, u pet godina, od 2012. do konca 2017. zaprimljeno je i MUP-u upućen 301 zahtjev za ubrzanje primitka u hrvatsko državljanstvo, riješeno ih je 239.

Kandidati za Programsko vijeće HRT-a

Sabor će raspravljati i o kandidatima za četiri člana Programskog vijeća HRT-a, nadležni Odbor za informiranje, informatizaciju i medije posalo mu je listu s 12 imena koji ispunjavaju uvjete natječaja raspisanog koncem 2018.

Svoje će mišljenje dati i o prijedlogu Živog zida i Snage da se ispitivanje porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine uredi zakonom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Dubravka Šuica kandidatkinja je Vlade za povjerenicu Europske komisije

Objavljeno

na

Objavio

Dubravka Šuica kandidatkinja je Vlade za povjerenicu Europske komisije, objavio je premijer Andrej Plenković.

– Nakon internih konzultacija i razgovora s Ursulom von der Leyen, sutra ćemo na užem kabinetu donijeti odluku da u četvrtak predložimo Vladi i proslijedimo Odboru za Europske poslove Dubravku Šuicu – kazao je Plenković u Opatiji.

Na pitanje je li riječ o zaobilaženju hrvatskih institucija, posebno Sabora budući, da do sad nisu znali tko će biti hrvatski kandidat, a da je, primjerice, Ursula von der Leyen znala, Plenković je kazao kako “treba malo sofisticiranosti i poznavanja procedure”.

– Ovakvi razgovori trebaju biti dobro unaprijed pripremljeni. Kada predlažete budućeg člana ili članice EK iz svoje zemlje, poanta je da se unaprijed s predsjednicom Komisije dogovorite o kandidatkinji, da sve to dobro prođe. Tako rade i sve ostale zemlje. To  radimo na način koji je dobar za i koristan hrvatske interese i jačanje našeg položaja u EU – dodao je Plenković.

Buduća šefica Europske komisije Ursula von der Leyen još se jučer sastala s hrvatskom kandidatkinjom,  javio je portal Politico.
U kuloarima se već dulje vremena špekulirali da je najizglednija kandidatkinja Dubravka Šuica, iskusna HDZ-ovka koja je počela svoj drugi mandat europarlamentarke, i zbog iskustva, ali i zbog činjenice da je Ursula von der Leyen pozvala države da vode brigu o spolnoj zastupljenosti te imenuju žene.

Na sastanku u Zagrebu, premijer Andrej Plenković i buduća šefica Komisije razgovarali su i o toj temi i tad je, kako smo doznali, hrvatski premijer kazao kako “Hrvatska ima nekoliko dobrih kandidata” pa ne treba isključiti ni moguće iznenađenje. Zanimljiva je priča koju je prije nekog vremena također objavio Politico. Neslužbeno su doznali da je parlamentarna skupina Europske pučke stranke muku mučila s odabirom  10 potpredsjednika, budući da su htjeli zadovoljiti spolnu ravnotežu. Pronašli su tri žene, a Šuica je bila među njima, no “morali  su je moliti” da prihvati nominaciju. Je li Šuica znala da odlazi i da će njezino mjesto ostati ispražnjeno?

S druge strane, Hrvatska očekuje i nada se važnom resoru unutar EK. Dosadašnji hrvatski povjerenik Nenad Mimica je, podsjetimo, bio zadužen za Međunarodnu politiku i razvoj. Iako je i prije pet godina, kad je Jean-Claude Juncker sastavljao komisiju pozvao države članice da mu šalju dodatne prijedloge i to žene te nudio “jače” resore, Hrvatska je ostala samo na Mimici. No države same ne mogu birati koje će područje dobiti, one tek izražavaju želje. Procedura u Hrvatskoj kaže da, nakon što Vlada donese prijedlog, kandidat mora proći Odbor za europske poslove Sabora, a onda premijer šalje pismo predsjednici EK. Nakon te “legitimacije” (a nemaju sve države članice obvezu saslušanja pred odborima), druga “legitimacija” je saslušanje kandidata u Europskom parlamentu te dogovor resora.

Hrvatska ovog puta ima drukčiju poziciju i konkretne šanse za jači sektor, prije svega u kontekstu uloge koju je odradio Plenković pri imenovanju Ursule von der Leyen, i to u trenutku kad je osovina Angela Merkel – Emmanuel Macron u Japanu dogovorila plan kojim bi na čelu bio socijalist Frans Timmermans. Ursula van der Leyen javno je izrazila zahvalnost premijeru Plenkoviću na podršci. Usto, kako su glavne funkcije u EU “otišle” starim članicama, nove očekuju da se ravnoteža postigne jačim sektorima.

Može se čuti da je Hrvatska zainteresirana za niz resora, od regionalne politike, do financija i proširenja.

Nije nevažno koji će sektor dobiti Hrvatska, posebice u trenutku kad će se, velikim dijelom i za hrvatskog predsjedanja EU, dogovarati višegodišnji financijski okvir EU od  2021. do 2027., kad se treba “obraniti” kohezijska i poljoprivredna politika, ključna za bolji, ravnomjerniji regionalni razvoj, odnosno brže hvatanje koraka sa starijim članicama EU, a koje neke stare države žele srezati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Miro Kovač: Belgijski model regija za jednakopravnost Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Miro Kovač ocijenio je u utorak kako bi Hrvati u Bosni i Hercegovini s preustrojem ove zemlje u tri regije, po uzoru na Belgiju, mogli ostvariti svoju jednakopravnost s Bošnjacima i Srbima.

„BiH bi se mogla inspirirati uređenjem Belgije koja ima tri jezične zajednice, postoje tri regije. Tako se to može napraviti u Bosni i Hercegovini kako bi Hrvati bili u potpunosti ravnopravan narod s druga dva ustavotvorna naroda Bošnjacima i Srbima“, rekao je Kovač u intervju za Radio-televiziju HercegBosne iz Mostara.

Pri tome je pojasnio kako osobno snažno zagovara preustroj BiH i njezino približavanje prema euroatlantskim integracijama po modelu Belgije, koja je i sjedište Europske unije i NATO saveza.

Upitan kako izbjeći ponavljanje fenomena Željka Komšića, koji je izabran za hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno preglasavanjem ovoga naroda od brojnijih Bošnjaka, predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Sabora ocijenio je kako sunarodnjaci u BiH trebaju dobiti izbornu jedinicu kako se takvo što ne bi ponavljalo. On dodaje kako je zbog složenosti i Belgija ustrojena na sličnom modelu koji svim trima zajednicama jamči ravnopravnost.

„Njemačka jezična zajednica ima svoj parlament i svoju vladu. Hrvati mogu imati i svoju izbornu jedinicu i biti ravnopravni s druga dva naroda“, dodao je Kovač.

Upitan o čestim napadima predstavnika bošnjačkih i probošnjačkih stranaka na dužnosnike Hrvatske i predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, Kovač je istaknuo kako su takve kritike besmislene.

“Konstantni napadi oko Pelješkog mosta i granice nemaju smisla jer će se on graditi. Besmisleno je napadati hrvatsku predsjednicu zbog nekih napisa u stranom tisku koji su demantirani“, dodao je.

Najavio je kako će službeni Zagreb biti još angažiraniji oko Bosne i Hercegovine, na što ga pozivaju i odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma.

„Hrvatska se ne miješa u unutarnje stvari u BiH. Hrvatska je potpisala Dayton i ima obvezu skrbiti o stabilnosti BiH i promicati ispunjenje obveza koje se tiču Ustava“, rekao je predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Miro Kovač.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari