Pratite nas

Politika

Sabor u srijedu o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske

Objavljeno

na

Za brojne projekte hrvatskih institucija i udruga diljem svijeta, Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske u 2017. usmjerio je više od 50 milijuna kuna, podatak je iz Izvješća o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan nje o kojemu će u srijedu raspravljati Hrvatski sabor.

Ured kontinuirano podupire aktivnosti kojima se želi očuvati hrvatski identitet i povezati s domovinom Hrvate u Bosni i Hercegovini, pripadnike hrvatske manjine u 12 europskih država, hrvatsko iseljeništvo.

Povezivanje s Hrvatima u BiH, potpora njihovu povratku i ostanku, čuvanje njihove jednakopravnosti strateški je interes hrvatske države. Jedan od načina ostvarenja toga cilja financiranje je različitih projekata za što je Hrvatska u 2017. izdvojila 23, 5 milijuna kuna, a od 2004. do 2017. čak 323 milijuna.

S različitih pozicija usmjereno oko 117 milijuna kuna

Vodila je brigu i o hrvatskim manjinskim zajednicama u 12 europskih država, za 295 njihovih projekata u 2017. dodijelila je 4, 5 milijuna kuna.

Skrbila je i o organizacijama hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Južnoj Africi, za 18 njihovih programa osigurala je 1, 3 milijuna kuna, nakladničku iseljeničku djelatnost podržala s oko 400 tisuća kuna. Za stipendiranje studenata u akademskoj 2016./2017 izdvojila je 3, 3 milijuna kuna, neki su od podataka iz Izvješća Ureda koji je koncem 2017. imao 30 zaposlenih.

Sredstva koja hrvatska država daje preko Ureda, nisu jedina, pa je s različitih pozicija u 2017. za Hrvate izvan Hrvatske usmjereno oko 117 milijuna kuna.

Da brine o Hrvatima izvan Hrvatske, Vlada je te godine potvrdila i osnivanjem Savjeta za njih, savjetodavnog tijela čiji mandat traje četiri godine.

Inače, u pet godina, od 2012. do konca 2017. zaprimljeno je i MUP-u upućen 301 zahtjev za ubrzanje primitka u hrvatsko državljanstvo, riješeno ih je 239.

Kandidati za Programsko vijeće HRT-a

Sabor će raspravljati i o kandidatima za četiri člana Programskog vijeća HRT-a, nadležni Odbor za informiranje, informatizaciju i medije posalo mu je listu s 12 imena koji ispunjavaju uvjete natječaja raspisanog koncem 2018.

Svoje će mišljenje dati i o prijedlogu Živog zida i Snage da se ispitivanje porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine uredi zakonom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Škoro se ponovno obratio javnosti: ‘Ne mislimo svi isto i, vjerujte mi, to je dobro…’

Objavljeno

na

Objavio

‘Ne mislimo svi isto i, vjerujte mi, to je dobro. Nastavimo razgovarati jer do sada nismo razgovarali uopće’

Miroslav Škoro objavio je odluku o kandidaturi putem Facebook profila i izazvao mnogo pažnje, koju je iskoristio kako bi se obratio hrvatskoj javnosti i uoči Dana državnosti.

Povod mu je ovog puta ipak bio imendan svima onima koji se zovu Ivan.

“Dragi moji, jučer sam, nakon objave, dobio doslovce na desetke tisuća poruka i poziva. Hvala vam. Očito je moje kratko i iskreno obraćanje da ovako dalje ne možemo izazvalo salve komentara i izljeva osjećaja. Jednako hvala onima koji su me kudili, kao i onima koji su me podržali. Jedino razmijenom stavova možemo napraviti bolji svijet. Ne mislimo svi isto i, vjerujte mi, to je dobro. Nastavimo razgovarati jer do sada nismo razgovarali uopće. Razgovarajmo i slušajmo jedni druge i to će nas odvesti na pravi put”, napisao je Škoro pa nastavio:

“Jučerašnje evanđelje po Luki govorilo je o tome kako je i Isus tražio potvrdu svog identiteta i obrazlagao smisao svog života. Na dobrom smo putu. Hvala svima od srca. I na kraju svima onima koji su dobili ime po današnjem svecu, Ivanu Krstitelju, čestitam imendan.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Porasli izgledi Pejčinović-Burić za izbor na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Izgledi hrvatske ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović da postane glavna tajnica Vijeća Europe porasli su nakon kritika na račun njena protukandidata, belgijskog šefa diplomacije Didiera Reyndersa, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Prošli tjedan čak 170 belgijskih sveučilišnih profesora poslalo je otvoreno pismo u kojem tvrdi da njihov ministar nikako ne bi smio preuzeti dužnost u organizaciji koja se bavi zaštitom ljudskih prava.

Oni upozoravaju Vijeće Europe na njegovu odluku da se iz sirijskih kampova za izbjeglice, u kojima su smještene obitelji pripadnika Islamske države koji su se kao belgijski državljani borili tamo, vrate samo djeca koja su ostala bez roditelja a ne sva belgijska djeca, piše Jutarnji list.

“Odluka nije u skladu s obvezom Vijeća Europe da štiti djecu u ratnim sukobima jer neprihvatljivo je da su vrata zatvorena za svu drugu belgijsku djecu u kampovima. Ministrova je logika da je jedno dijete nevinije od drugog”, piše u pismu

Renerds je liberal a Pejčinović-Burić pripada Europskoj pučkoj stranci (EPP), što nije zanemarivo jer u Parlamentarnoj skupštini EPP je u većini i broji 159 članova dok je članova ALDE grupe 77.

Premijer Andrej Plenković tvrde sugovornici Jutarnjeg lista u banskim dvorima, uspio je izlobirati da EPP napiše pismo podrške Mariji Pejčinović-Burić, u kojem predsjednik te grupacije Joseph Daul poziva sve članove EPP-a da glas daju njoj.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe, koja se sastoji od 324 zastupnika nacionalnih parlamenata iz 47 država članica u srijedu će u tajnom glasovanju izabrati novog glavnog tajnika na petogodišnji mandat.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari