Pratite nas

Pregled

Saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske: Promijeniti izborno zakonodavstvo prije izbora u listopadu

Objavljeno

na

Saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske u četvrtak se okupio na tematskoj sjednici “Bosna i Hercegovina, položaj Hrvata u BiH i europski put Bosne i Hercegovine”, a predsjednik Odbora Božo Ljubić, podnoseći izvješće, poručio je da “Hrvatska ne smije čekati nego mora zauzeti aktivniji odnos prema BiH”, istaknuvši važnost promjene izbornog zakonodavstva u BiH prije izbora u listopadu.

Podsjetio je i na odluku Ustavnog suda BiH iz 2016. prema kojoj je Izborni zakon BiH diskriminatoran prema konstitutivnim narodima u BiH. Tom presudom  Ustavni sud BiH je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da izmijeni Izborni zakon, te je državnom parlamentu  dao rok od šest mjeseci za promjenu tog zakona.

Zajednička ocjena svih sudionika današnje tematske sjednice saborskog Odbora, koja se iskristalizirala, jest da je “konstitutivnost Hrvata u BiH grožena puzajućim promjenama Daytonskog sporazuma zbog čega je potrebno poduzeti sve da se izborno zakonodavstvo promijeni prije općih izbora 8. listopada, kako bi (bosanskohercegovački) Hrvati imali jednaku zastupljenost u predstavničkim tijelima kao Srbi i Bošnjaci”.

Ljubić je naglasio da je “BiH najjači strateški interes Republike Hrvatske”.

“Hrvati su autohtoni i konstitutivni narod u BiH. Danas mnogi unutar i izvan zemlje vide je kao potencijalni sigurnosni izazov. Republika Hrvatska ne smije čekati, već mora zauzeti aktivniji odnos prema BiH”, poručio je predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske, Ljubić.

Kovač: I njemačka kancelarka Merkel ističe nužnost hitnih izmjena izbornog zakona BiH

Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač rekao je kako je BiH naša susjedna država, “s kojom želimo živjeti u skladu i miru” pa je normalno da Hrvatski sabor raspravlja o BiH.

Također je podsjetio da je Hrvatska “prema Ustavu RH, obvezna dijelovima hrvatskog naroda izvan granica jamčiti sigurnost”.

“Washingtonskim sporazumom smo se obvezali štititi neovisnost BiH, ali i promicati obveze koje se tiču provođenja Ustava BiH. Kada Hrvatska govori o izmjenama izbornog zakona u BiH, ne može se govoriti o upletanju u unutarnje stvari zemlje, nego o provođenje obveze koju Hrvatska ima prema Washingtonskom ugovoru”, pojasnio je Kovač.

“Za Hrvate u BiH faktička ravnopravnost i europski put dvije su strane jedne medalje. Ako BiH želi ući u Europsku uniju, mora poštovati vladavinu prava i to je nešto na čemu Hrvati u BiH i Hrvatska inzistiraju. Tu su stvari vrlo jasne i zato su Hrvati u BiH najmotiviraniji za ulazak u EU”, poručio je predsjednik saborskog Odbora  za vanjsku politiku Kovač.

Pri tom je naveo i jučerašnju izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel koja ističe da su nužne hitne izmjene izbornog zakona BiH.

“Kad to kaže njemačka kancelarka, to je legitimno, a kad to kaže netko iz Republike Hrvatske, dolaze optužbe o upletanju u unutarnje stvari BiH”, rekao je Kovač.

BiH spasili Hrvati, a kasnije i Republika Hrvatska

Dodao je, vezano za rat 90-tih, da su “Bosnu i Hercegovinu spasili Hrvati i poslije Republika Hrvatska i na to moramo biti ponosni”.

Saborski zastupnik i ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Mostaru, Željko Raguž, naveo je da je “Tužiteljstvo BiH podignulo i potvrdilo 299 optužnica za kaznena djela ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti; 261 je podignuta protiv osoba srpske nacionalnosti, 35 protiv osoba hrvatske nacionalnosti i 3 protiv osoba bošnjačke nacionalnosti koje su bili pripadnici HOS-a i HVO-a, dok za zločin protiv čovječnosti nije optužen ni jedan pripadnik Armije BiH”.

Time se, ističe Raguž, “od strane suda BiH sugerira da su političke organizacije hrvatskog i srpskog naroda bile zločinačke, a da su zločini počinjeni od Armije BiH bili incidenti”. To sve, dodao je, “ostalo je bez reakcija hrvatskih političkih i znanstvenih struktura na ove činjenice”.

Za zamjenika ministra vanjskih poslova u BiH Josipa Brkića to je razlog da se odmah mijenja izborno zakonodavstvo, jer će to pridonijeti demokratizaciji, ali i stabilnosti BiH. Brkić očekuje da BiH što prije uđe u EU i da do kraja godine iz Bruxellesa stigne mišljenje s pozitivnim preporukama.

Izaslanica predsjednika Vlade RH, državna tajnica Ministarstva vanjskih poslova RH Zdravka Bušić rekla je da smo “zabrinuti kakva će biti provedba izbora u listopadu jer bi to BiH moglo dovesti do još veće krize”.

Bušić je istaknula da Republika Hrvatska ne može i ne smije mirno promatrati neravnopravni položaj Hrvata u BiH.
Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara poručio je da je jedino pravo rješenje za BiH ulazak u EU i NATO jer alternative nema.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora, HDZ-ov Milijan Brkić ocijenio je kako neki u BiH samo tvrde da su za euroatlanski put BiH, napomenuvši da “Hrvati i danas prednjače u toj želji, ali pitanje je koliko se druga dva naroda zalažu za to, jedno je deklarativna priča, a drugo su konkretni potezi u tom smjeru”.

I SDP-ov Domagoj Hajduković naglašava da su svi u Hrvatskoj zabrinuti za naše sunarodnjake u BiH. “Svi se slažemo da je u hrvatskom interesu funkcionalna BiH u kojoj Hrvati mogu ostvarivati sva svoja prava, zbog čega Hrvatska mora raditi na osiguravanju tih prava”, dodao je.

Predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ljubić je najavio kako je za potvrđivanje pripremio prijedlog “Rezolucije Hrvatskog sabora o BiH, Hrvatima u BiH i europskom putu BiH”.

(Hina)

Miro Kovač: Hrvatska ne smije čekati već mora zauzeti aktivniji odnos prema BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Anušić: Za ostanak ljudi u Slavoniji ključne su plaće

Objavljeno

na

Objavio

Danas se u Belom Manastiru održava 6. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Na sjednici će premijer Andrej Plenković i ministri potpisati ugovore vrijedne 640 milijuna kuna na području slavonskih županija. Na sjednici Savjeta bit će i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu.

Tim su povodom u emisiji Dobro jutro Hrvatska gostovali Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, te Tomislav Rob, gradonačelnik Belog Manastira i Ivan Anušić, osječko baranjski župan.

Ova sjednica koja se održava u Belom Manastiru, lijepa je poruka premijera i svih članova Vlade, da Baranja nije zaboravljena, da će projektom iz konkurentnosti i kohezije, tj. Intervencijskim planom za ratom pogođena područja, ogromna sredstva biti uložena u sam grad i u dio Općine Darda koja je s nama u projektu, istaknuo je Rob.

Anušić je istaknuo kako Projekt Slavonija ima veliku ulogu za čitavu Slavoniju, Baranju i Srijem, te da se nada da će upravo on doprinijeti poboljšanju demografske situacije koja je loša. Plaće su ključne za ostanak ljudi. Moramo početi otvarati radna mjesta, koja trebaju biti normalno plaćena, rekao je Anušić. Ovdje su plaće ponekad duplo manje nego u ostatku Hrvatske.

Proces osiromašivanja i oslabljivanja Slavonije, Baranje i Srijema nije počeo jučer. Ovo je kontinuirani proces od samog završetka Domovinskog rata i od tada se nitko ozbiljno nije bavio ovim krajem, istaknuo je Anušić. Napokon smo nakon 27 godina počeli sustavno, planski i strateški razmišljati. Krenuli smo pravim smjerom i nadam se da će to u skoro vrijeme konkretno rezultirati, naglasio je Anušić. Žunac je istaknuo kako su svi zadovoljni napretkom Projekta Slavonija.

Ukupna alokacija od dvije i pol milijarde eura, je s današnjom sjednicom dosegla alokaciju od 42 posto ugovorenih projekata, a to je 7,9 milijardi kuna.
Danas se u Belom Manastiru potpisuje 11 ugovora ukupne vrijednosti 640 milijuna kuna. Područje zdravstva, zaštite šuma, prometa, obrazovanja, socijalne skrbi, poljoprivrede. To su projekti koji se tiču svih 5 slavonskih županija, napomenuo je Žunac. Nadam se da ćemo svim ovim projektima promijeniti trendove u Slavoniji i vratiti optimizam ljudima koji tamo žive, zaključio je Žunac.

Što se tiče demografske slike u Belom Manastiru, mislim da smo uspjeli donekle zaustaviti odlazak mladih. Broj prvašića ostao je na istoj razini od prošle godine, ali bez novih radnih mjesta i urednih plaća teško možemo zadržati mlade, istaknuo je Rob. Potencijali Baranje su nevjerojatni, ali će zaživjeti u potpunosti i završetkom 5C prometnog koridora koji će ići kroz Baranju do mađarske granice, napominje Anušić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Sever: Liječnici i informatičari neće za 1.000 kuna ostati u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Hoće li nastavak porezne reforme dati novi zamah gospodarstvu, pomoći radnicima i poslodavcima ili je riječ o kozmetičkim promjenama? Ima li ipak prostora za znatnije rasterećenje plaća? Je li povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje rješenje za nagomilane dugove zdravstva? Što će donijeti smanjenje PDV-a na 24 posto od 2020.?

O ovome su u Otvorenom odgovore pokušali dati Zdravko Marić, ministar financija, Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata te prof. dr. sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti.

Na konstataciju da kritike na danas predstavljene izmjene paketa poreznih zakona stižu sa svih strana, ministar Marić odgovara da će ih uvijek biti, posebno iz oporbe. Ovo je treći krug u okviru jedne porezne reforme i sve ove mjere su konzistentne, kaže, s onima prije.

Ukupno rasterećenje ovim izmjenama je 6,3 milijardi kuna ravnomjerno raspoređenih između građana i poduzetnika, istaknuo je ministar. Što se tiče poreza na dohodak, Marić je istaknuo kako treba uzeti u obzir da ga više od polovice građana uopće ne plaća.

Brkić: Nema bitnih pomaka

Za profesora Brkića ovo nije reforma u punom smislu riječi. Prava reforma koju pamtim je 2000.-tih godina kad se mijenjao mirovinski sustav, dodao je. Smatra da je prevelik naglasak na poreznoj reformi s obzirom na ostale probleme te navodi kako se problem primjerice zdravstva, ne može riješiti zadiranjem u poreze.

Podsjetio je kako su kritike Europske komisije usmjerene na probleme konkurentnosti, inovacija, obrazovnog sustava – a tek na kraju liste dolazi javni dug kao posljedica lošeg činjenja vezanog uz sve ostalo. Sva izvješća govore da nema bitnih pomaka na teme koje naglašava Europska komisija, naglasio je.

Pitanje je slažemo li se u dijagnozi… u terapiji se svakako ne slažemo, slikovito se izrazio. Dodao je kako do izostanka reformi dolazi zbog niza, kako je rekao, “vrlo opasnih politički uvjetovanih poteza”.

Sever: Liječnici i informatičari neće za 1.000 kuna ostati u Hrvatskoj

Sever se osvrnuo na stavku prema kojoj će se najviša stopa poreza na dohodak primjenjivati tek od 30.000 kuna, a ne od 17.500 kuna kao sada. Prema njegovom mišljenju ona neće polučiti ono zbog čega se mijenja – kako bi se zadržalo u Hrvatskoj visoko obrazovani kadar – liječnike, informatičare… Oni su većinom ispod te razine, ova mjera ide u korist vršnih menadžera. Liječnicima i informatičarima koji imaju tako visoku plaću tisuću kuna neće biti razlog da ostanu u Hrvatskoj, istaknuo je.

Podsjetio je kako je medijalna plaća u Hrvatskoj oko 5200 kuna i ispod toga su primanja više od 700 tisuća građana. Tragedija je da toliki veliki broj ljudi ima tako male plaće i da oni neće biti obuhvaćeni ovom reformom. Povećanje minimalne plaće i povećanje neoporezivog dijela plaće možda bi dalo neki efekt, smatra Sever.

Majetić: Država bi nam trebala uzimati manje

Za Majetića je svako smanjenje opterećenja dobro, pa tako i danas predloženo. Ono čime nije zadovoljan je djelovanjem države i okruženja koje stvara.

Bez promjene države mi ne možemo podići konkurentnost. Mi od države tražimo reforme u svim važnim dijelovima – pravosuđu, javnoj nabavi, zdravstvu, upravi…, rekao je Majetić. Prema njegovu mišljenju, država bi trebala manje uzimati poslodavcima kako bi oni taj novac prelili u plaće radnicima. Ponovio je kako na tržištu rada nedostaje 50 tisuća radnika zbog čega poduzetnici često nisu u mogućnosti izvršavati svoje obveze, a to utječe na njihovu nekonkurentnost.

Sever: Poslodavcima na naplatu dolazi odnos prema radnicima

To naricanje od strane poslodavaca o nedostatku radne snage… dolazi im na naplatu dugogodišnji odnos prema radnicima – male plaće, rad na određeno…, odgovorio je Sever na Majetićevo izlaganje. Pogrešna politika sad dolazi na naplatu. Poruka je poduzetnicima – podignite plaće radnicima, istaknuo je Sever.

Kamo sreće da poreznim sustavom možemo riješiti sve probleme… 6,3 milijarde nije mali iznos. Moramo voditi brigu o fiskalnim obvezama, javni dug smanjujemo i time otvaramo prostor za ova rasterećenja. Na smanjenje PDV-a na osnovne živežne namirnice išli smo jer će to zahvatiti i osjetit će ga najveći broj naših građana, rekao je Marić.

Sever se slaže, no ponavlja – nešto će dobiti oni koji imaju najviše; oni kojima najviše treba, njih neće dotaknuti porezne promjene.

Majetić očekuje da će zajedno s radnicima utjecati na državu da smanji davanja poslodavcima kako bi im ostalo više novca koji bi usmjerili na plaće radnicima. Mi danas dižemo plaće u nekim sektorima na uštrb investiranja i ulaganja u razvoj. Poduzetnik nema otkud dati veću plaću, a mora kako bi zadržao radnika, istaknuo je Majetić. Pozvao je Vladu da krene što prije u ozbiljne promjene. Kada smanjimo namete, povećamo plaće i zaposlenost, bolje će se puniti i državni proračun, rekao je.

Ministar Marić kaže kako parafiskalni nameti nisu u njegovu djelokrugu no očekuje da će u Vladi i to u skoro vrijeme doći na dnevni rad.

Profesor Brkić je rekao kako fiskalna politika “nije znanost već alkemija”. Ovdje je riječ samo o preraspodjeli i to ne omogućuje podizanje plaća. Produktivnost može samo donijeti povećanje plaća. Ne možete očekivati od fiskalne politike da poluči rezultate, rekao je Brkić.

U smanjenju PDV-a s 25 posto na 24 ne vidi smisla jer smatra da bi taj 1 posto nedostajao u državnoj blagajni, ne bi se osjetilo na smanjenju cijena proizvoda već bi taj novac završio u džepovima poslodavaca. Možda bi se smanjenjem PDV-a poslala određena politička poruka vladajućih, no građani to ne bi posebno osjetili, uvjeren je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari