Pratite nas

Pregled

Saborski Odbor za medije imenovao je Mirjanu Rakić predsjednicom Vijeća za elektroničke medije

Objavljeno

na

[quote]Mirjana Rakić bit će na čelu Vijeća koje daje i oduzima koncesije elektroničkim medijima, u čemu se krije velika opasnost za one nepodobne.[/quote]

Saborski Odbor za medije imenovao je dugogodišnju novinarku i urednicu HRT-a Mirjanu Rakić predsjednicom Vijeća za elektroničke medije. HDZ-ovka Sunčana Glavak usprotivila se imenovanju i optužila Rakić da je, nakon smrti Franje Tuđmana, izjavila da je on za nju ratni zločinac i da se svatko tko se s tim ne slaže može napustiti HTV-ov kolegij. Tko je Mirjana Rakić?

Rođena je 1948. godine u Buniću. Završila je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Od 1971. godine radi na televiziji, a od 1981. kao vanjskopolitička novinarka. Dugo je bila urednica vijesti i vanjskopolitičkog programa HRT-a te voditeljica emisije “Reporteri”. Od 2012. obavljala je funkciju v.d. ravnateljice HTV-a. U karijeri je intervjuirala mnoge poznate ličnosti poput Margaret Thatcher ili Moamera Gadafija. Rakić za sebe, u razgovoru za portal Drugačije.hr, kaže da je princip kojeg se drži “red, radi i disciplina” te kako joj je bivša urednica jednom prilikom rekla da se ponekad nasmiješi. Kolega urednik Miroslav Lilić ju je jednom prilikom opisao sljedećim riječima: “Ma kakva žena, ona je novinarka”.

Tuđman je tužila, Rakić pobijedila

U kontekstu optužbi Sunčane Glavak valja podsjetiti kako je Ankica Tuđman, supruga pokojnog predsjednika, privatno tužila Mirka Galića i četvero urednika HTV-a, među kojima i Mirjanu Rakić. Tuđman je tražila odštetu od 100.000 kuna zbog prikazivanja dijela britanskog dokumentarnog filma novinara Johna Cooksona u središnjem Dnevniku 11. studenog 2000.-e, te cijelog filma u političkom magazinu 007. U filmu se Tuđmana prikazuje kao čovjeka koji je pokrao Hrvatsku i prikrivao ratne zločine. U tužbi su tada kao sporne rečenice navedene ove: “Snimke dokazuju kako se takozvanom Ocu naroda moglo suditi za ratne zločine”; “Potajice je opljačkao Hrvatsku za više od milijardu funti”; “No najstrašnije otkriće s Tuđmanovih kaseta jest da je prvi hrvatski predsjednik osobno prikrivao ratne zločine…” Sudac je urednike oslobodio jer nisu autori priloga već su ga prenijeli javnosti, pri čemu nisu tvrdili da su navodi iz filma istiniti.

Dom i svijet, informativni tjedni prilog za iseljenike, 2001. godine prenio je informaciju o tome da je HDZ platio objavljivanje dvaju priloga vezanih uz prvu obljetnicu smrti prvog hrvatskog predsjednika jer je HTV događaj marginalizirao. Mirjana Rakić tada je, piše list, tadašnjeg direktora HRT-a Mirka Galića upitala znači li emitiranje tih spotova da bi HTV emitirao i spotove poglavnika Ante Pavelića kada bi bili plaćeni.

Vijeće ima moć odstraniti nepodobne

Inače, Vijeće za elektroničke medije, na čijem je čelu Rakić naslijedila Sanaderov kadar Zdenka Ljevaka, sedmočlano je tijelo koje upravlja Agencijom za elektroničke medije. Agencija za elektroničke medije daje koncesije elektroničkim medijima u koje spadaju news portali, televizije, radio programi… Kako ima pravo dati koncesiju, Vijeće je ima pravo i oduzeti. Ovdje se može kriti opasnost za medije za koje Vijeće procijeni da krše zakon jer su zakoni u Hrvatskoj vrlo “rastezljivi” i podložni interpretacijama, što je dokazala nedavna dijametralno suprotna odluka dvaju sudova u slučajevima Josipa Perkovića i Zdravka Mustača.

Vijeće je prošle godine platilo 470.000 kuna poreznih obveznika za analizu TV tržišta. Nakon analize odbili su dati nekoliko koncesija televizijskim programima uz obrazloženje da nijedan ne bi obogatio dosadašnju TV ponudu. Vijeću se zamjera što su koncesije dobili programi poput RTL 2, čiji se sadržaj bazira na reprizama, a kojima se koncesija ne oduzima. Novinarka Ivana Lekšić prozvala ih je zbog nereagiranja na nelegalno izvlačenje novca od strane radio postaja koje lažiraju emisije kako bi dobile novac iz Fonda za pluralizam.

Napomenimo kako su HDZ-ovi članovi Odbora za medije bili protiv imenovanja. Osim već spomenute izjave Sunčane Glavak, Jasen Mesić rekao je da se “čekalo da Rakić ode u mirovinu jer kao zaposlenica HRT-a ne bi mogla sjediti u regulatornom tijelu”. Aludirao je na to da je Rakić izjavljivala da početkom siječnja ide u mirovinu, a njen prethodnik Ljevak je prvi zahtjev za razrješenjem podnio još u rujnu 2013. Sumnja se, dakle, da se čekalo na Rakić i da je riječ o klasičnom politički podobnom kadroviranju.

ZS/dnevno

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Švedski Gripen ili izraelski F16 Barak – ili nešto treće?

Objavljeno

na

Objavio

Za nabavu višenamjenskih bojnih zrakoplova pristigle su četiri ponude. Amerikanci nude nove F-16, Grci nude polovne F-16, a Izraelci polovne F-16 Barak, Šveđani nude svoje nove Grippene.

Odluka o tome koje i čije će borbene avione kupiti Hrvatska bit će donesena 30. studenog.

Prema navodima nekih medija odlučivat će se izmedju dvije – švedskog Gripena i izraelskog F16 Baraka.

O tome je u Studiju 4 govorio umirovljeni general bojnik Josip Štimac, bivši zapovjednik HRZ-a.

Štimac je kazao kako ne bi rekao da su neki ponuđači ‘otpali’. Jučer je razgovarao s članovima povjerenstva i rečeno mu je da ‘imaju otvorenu liniju’ sa svim ponuđačima. “Povjerenstvo je sastavljeno od ljudi iz MORH-a, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, SOA-e i pri odabiru ponuda procjenjuje oko 700 stavki”, kazao je Štimac.

Svaka ponuda ima prednosti i mana. Gripen je novi avion i ima duži vijek trajanja, a američki F-16 Block 70 i 72 Viper su najbolji avioni, ali im je cijena najveća”, dodao je. U odabiru ponuda mora se voditi računa i o međudržavnoj vojnoj suradnji, strategijskom partnerstvu, ali i investicijama koje ponuđač može realizirati u Hrvatskoj.

Izraelski F-16 Barak je polovni avion star tridesetak godina, a Izrael ga navodno prodaje za 25 milijuna eura, dok Šveđani za Gripena navodno traže 70 milijuna. “Napamet govoreći, uvijek bih dignuo ruku za novi avion, međutim radi se samo o jednoj domeni bitnoj za procjenu.

Ako je Barak star 30 godina a Izraelci nude 2.500 sati po avionu ostatak resursa to znači da imamo resurse idućih 25 godina. S američkim F-16 i Gripenom bi imali četverostruko više. To treba procijeniti povjerenstvo i Vladi predložiti, a odluka će biti politička”, kazao je Štimac. Dodao je i kako je jedino F-16 sudjelovao u borbenim operacijama. Gripen nije sudjelovao, ali je na testiranjima dokazao da može.

Govoreći o gospodarskom aspektu nabave vojnih zrakoplova kazao je kako nije riječ samo o avionima nego i o kompletnoj radarskoj mreži te zapovjedno-informacijskom sustavu – kompletnom transferu tehnologije u koji bi trebao biti uključen Zrakoplovno tehnički centar u Velikoj Gorici”. Šveđani su, dodao je, nudili 2 milijarde eura ulaganja u Hrvatsku. Vjeruje da i Izraelci nude slično.

Bitnim smatra i troškove održavanja aviona i kompletne infrastrukture. Također, da je Hrvatska imala borbene zrakoplove do agresije deveesetih moždane bi ni došlo. “Kad imamo zrakoplove poručujemo ‘Mi smo jaki’ – i u slučaju krize najprije se traže politička rješenja”, zaključio je Štimac.

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari