Pratite nas

Hrvatska

Saborski Odbor za obranu prihvatio Krstičevićevo mišljenje za pokretanje procesa nabave borbenih zrakoplova

Objavljeno

na

Foto: MORH / J. Kopi

Saborski Odbor za obranu prihvatio je potporu i mišljenje za pokretanje procesa nabave višenamjenskih borbenih zrakoplova koju je na sjednici u srijedu zatražio potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević koji je naglasio da taj proces zahtijeva ”pametno, pažljivo, ali žurno i transparentno djelovanje” te potporu pozicije i opozicije.

Ministar obrane je u svom uvodnom govoru otkrio kako Hrvatska kreće u nabavu eskadrile višenamjenskih borbenih aviona, njih 12, naglasivši pritom kako bi se do ukupnog broja moglo doći postupno.

”Ukoliko ne možemo nabaviti 12 zrakoplova, postoji mogućnost nabave manjeg broja letjelica te potom postupno doći do definiranog broja aviona”, najavio je Krstičević dodavši da proces nabave aviona treba pokrenuti imajući u vidu potrebne sposobnosti te raspoložive financijske mogućnosti.

Priznavši da Hrvatska ima mali broj operativno raspoloživih borbenih aviona i sve ograničenije mogućnosti obuke pilota, Krstičević je poručio da ”situacija u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu po pitanju stanja borbenih zrakoplova zahtjeva pametno, pažljivo, ali i žurno djelovanje”.

Krstičević: Ne smijemo dopustiti da Hrvatska bude razoružana

”Srbija je našla načina kako modernizirati svoju komponentu borbenog zrakoplovstva te vjerujem kako će to moći i Hrvatska. Nismo se predali, kao što se nije predao ni Rudolf Perešin, ali ne smijemo dopustiti da Hrvatska bude razoružana te da nema višenamjenske borbene avione kao jamce mira”, kazao je.

Krstičević je naglasio važnost formiranja međuresornog Povjerenstva za nabavu aviona kojeg bi činili predstavnici Ureda Predsjednice RH, Ureda predsjednika Vlade, MORH-a, ministarstva vanjskih i europskih poslova, ministarstva financija i gospodarstva, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojno-sigurnosno obavještajne agencije te Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Prema ministrovim riječima, povjerenstvo bi bilo nadležno za pripremu i provedbu cijelog postupka te bi imali zadaću predlagati Vladi i drugim nadležnim tijelima donošenje odgovarajućih odluka.

Uz to, Krstičević smatra kako bi u tom međuresornom povjerenstvu trebao biti predsjednik i potpredsjednik Odbora za obranu Hrvatskog sabora ”obzirom da je riječ o izuzetno važnom projektu visoke financijske vrijednosti koji mora biti transparentan i zakonit”.

”Pitanje obrane i nabave višenamjenskog borbenog aviona je nadstranačko pitanje te traži potporu pozicije i opozicije i zato smatram kako je vrlo važno da se Hrvatski sabor uključi u ovaj proces”, naglasio je Krstičević napomenuvši kako bi u tom slučaju Hrvatski sabor prvi put bio uključen u operativni dio rada.

Govoreći o tijeku nabave aviona, Krstičević je jasno poručio kako u obzir dolaze isključivo ozbiljne ponude ”jer je riječ o strateškoj odluci u složenom procesu nabave”.

Opcije paralelne obuke pilota

Ministar obrane je naglasio kako bi Povjerenstvo trebalo istražiti i opcije za obuku pilota za višenamjenski borbeni zrakoplov u inozemstvu te da će pitanje obuke izvan granice RH predložiti Vladi i drugim nadležnim tijelima.

”Piloti danas malo lete i imaju nedovoljan broj sati naleta pa ih stoga moramo čim prije poslati na obuku. Ta edukacija išla bi paralelno s procesom nabave aviona”, kazao je dodavši da nabavom borbenih letjelica šaljemo poruku svijetu da je Hrvatska ”financijski stabilna zemlja prosperiteta koja je sposobna realizirati taj složen projekt”.

Osvrnuvši se na propali proces nabave izraelskih borbenih aviona tipa F-16 C/D Barak, Krstičević je ustvrdio da je taj proces vođen zakonito i odgovorno u skladu s hrvatskim nacionalnim interesima. Prema njegovim riječima, nastala situacija nije bila plod krivih procjena ili nestručnog i nesavjesnog rada bilo koga u Hrvatskoj, dok je članove Odbora za obranu izvijestio da je o tom procesu sastavljeno klasificirano izvješće na 80 stranica, s prijedlogom mjera o kojima je upoznao predsjednicu Republike, premijera i načelnika Glavnog stožera.

”Proces nabave višenamjenskog borbenog aviona vrlo je složen projekt i samo uz zajedništvo i potporu svih institucija naše domovine možemo realizirati ovaj projekt. U obzir dolaze samo ozbiljne ponude. Kupnja mora biti dugoročno strateška odluka. Tu nije riječ o običnoj trgovini i zato trebaju biti na djelu samo ozbiljni dogovori i ugovori”, zaključio je Krstičević.

Predsjednik saborskog Odbora za obranu Igor Dragovan ustvrdio je nakon ministrovog izlaganja da proces nabave aviona mora biti transparentan te da o svakoj odluci pravovremeno bude obaviještena i javnost ”čime bi se smanjio prostor za nagađanja”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objavila preporuke za fiskalnu decentralizaciju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured Predsjednice

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objavila je u utorak na okruglom stolu Prijedlog smjernica i preporuka za daljnju fiskalnu decentralizaciju i područni razvoj države čija je svrha jačanje razvojnih sposobnosti i društvena kohezija.

Cilj smjernica je i veća kompaktnost upravljanja razvojem i ukupno snaženje društva i države za suočavanje s izazovima i ugrozama, rekla je predsjednica Grabar Kitarović i dodala da su one rezultat Radne skupine za izradu smjernica za daljnju fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj Republike Hrvatske.

Predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je uvjerenje kako će predstavljene preporuke naići na plodno tlo i kako će barem dio njih vrlo brzo biti usvojen s ciljem jačanja županija, gradova i općina u funkciji naseljenosti cjelokupnog državnog prostora te povećanja sigurnosti i životnog standarda stanovništva u svim hrvatskim krajevima.

Županije kao temeljni čimbenici regionalnog razvoja

U osam skupina navedene su 34 konkretne preporuke, a u prvu se ubrajaju one koje se odnose na fiskalnu decentralizaciju te horizontalne i vertikalne promjene u ovlastima. U njima se ističe se da županije treba transformirati u snažne administrativne cjeline koje će biti temeljni čimbenici regionalnog razvoja te u njima poboljšati međugradsku i međuopćinsku suradnju.

U skupini preporuka koje se tiču izvora financiranja predsjednica se zauzela za veću autonomiju jedinica javne lokalne i regionalne samouprave u određivanju lokalnih i regionalnih poreza, te za fleksibilizaciju komunalne naknade, koja bi postupno dovela do ukidanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente.

Osvrćući se na probleme duga i zaduživanja, predsjednica Grabar-Kitarović rekla je da je potrebno povećati iznos njihova ograničenja zaduživanja te iz izračuna njihove zaduženosti isključiti Grad Zagreb na kojeg se odnosi većina kumulativnog duga, čime se znatno smanjuje prostor za financiranje lokalnih jedinica, te promovirati tržišne oblike zaduživanja.

Zauzela se za bolje upravljanje imovinom jedinica lojalne i regionalne samouprave, uvođenje obaveze prikazivanja državnog proračuna po lokacijskoj klasifikaciji i povećanje fiskalne transparentnosti jedinica.

Ministri podržali preporuke

Ministri financija Zdravko Marić, uprave Ivan Malenica i regionalnog razvoja Marko Pavić zahvalili su predsjednici, podržali njezine preporuke, te istaknuli da se dio njih nalazi u zakonskim prijedlozima koji su u postupku.

Slažem se s većinom preporuka, rekao je ministar Marić i dodao da one idu prema jačanju autonomije jedinica lokalne i regionalne samouprave te da imaju važne implikacije u ravnomjernijem regionalnim razvoju Hrvatske.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk podržao je također preporuke i kazao da je ključni trenutak za daljnju strukturalnu reformu.

Radnu skupinu činili su predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva uprave te predstavnici udruga županija, gradova i općina, kao i predstavnici akademske zajednice i stručnjaci za fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj.(Hina)

Foto: Ured Predsjednice

 

Kolinda Grabar Kitarović: Proračunski višak mora se preliti na račune građana

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović: Proračunski višak mora se preliti na račune građana

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u utorak sa sindikalnog skupa da se pozitivni gospodarski pokazatelji i proračunski višak moraju preliti na račune građana, te da je uloga sindikata u gospodarskoj i socijalnoj politici neizostavna.

“Svi ključni ekonomski pokazatelji i poslovna klima trenutačno su povoljni, ali to nas ne smije uspavati. Želimo stabilan i uspješan gospodarski i općedruštveni razvoj, što znači rast životnog standarda i kvalitetno zapošljavanje”, istaknula je Grabar-Kitarović u govoru na Šestom saboru Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Poručila je kako je za uspjeh gospodarskog i ukupnog razvoja hrvatske države i društva potrebna jasna razvojna strategija, no prije svega se moramo osloniti na vlastite snage.

Posebno je naglasila demografski problem i iseljavanje cijelih obitelji i iskusne radne snage, a kao glavni uzrok iseljavanja navela je korupciju “koja ubija nadu u bolje sutra, u mogućnost postojanja bogatije i sretnije Hrvatske”.

Ustvrdila je da u kontekstu demografskih pitanja treba promatrati i sva pitanja radnoga zakonodavstva, radničkih prava i socijalnih odnosa.

“Važna pretpostavka za to je kontinuiran dijalog između države, lokalne samouporave, poslodavaca i sindikata. To mora biti dijalog o strateškim ciljevima društvenog i državnog razvoja. Potreban nam je društveni ugovor između svih dionika u državi, kakav danas imaju mnoge kapitalističke države koje su socijalno osjetljive”, kaže Grabar-Kitarović.

Neizostavna je uloga sindikata u pitanjima mobilnosti radne snage i ponovnog uključivanja umirovljenika, iseljenika i trudnica u radne procese, a zatim i kriterije uvoza radne snage. “Držim da ta uloga može i mora biti veća jer su nam potrebna zajednička promišljanja u sklopu gospodarsko-socijalnog i ukupnog društvenog dijaloga”, poručila je.

Društvenim ugovorom bi se, kaže, izmijenile odredbe i propisi s područja socijalne skrbi, doplatka za djecu, prava nezaposlenih, minimalne plaće te pojedinih odredaba propisa s područja zdravstvene zaštite, mirovinskog osiguranja i drugih pitanja.

Najavila je da će o svim tim pitanjima otvoriti dijalog sa sindikatima, s nadležnim ministarstvima, udrugama poslodavaca, demografima, ekonomistima, pravnicima, politolozima i drugim stručnjacima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari