Pratite nas

Hrvatska

SAD doniraju Hrvatskoj 60 oklopnih vozila M2 Bradley

Objavljeno

na

Prihvaćena je ponuda Sjedinjenih Američkih Država o donaciji 60 oklopnih vozila Bradley za popunu teške pješačke bojne i 24 vozila za dijelove.

U idućoj godini očekujemo dostavu tih vozila u Hrvatsku, njihovo osvježenje te modernizaciju u Đuri Đakoviću, otkrio je ministar obrane Damir Krstičević na međunarodnoj obrambenoj konferenciji Jutarnjeg lista i Ministarstva obrane pod nazivom “Budućnost hrvatske obrambene industrije i nove tehnologije”.

To je prvi put da je ministar Krstičević nakon više od godinu dana pregovora sa SAD-om službeno govorio o projektu Bradley. Otkrio je da je hrvatski tim bio u Americi i odabrao vozila.

Govoreći pred velikim timom iz američkog veleposlanstva, predvođenog veleposlanikom Robertom Kohorstom, Krstičević je istaknuo da tvrtka Đuro Đaković Specijalna vozila ima izvrstan potencijal za suradnju s američkom tvrtkom BAE Systems u cilju kreiranja proizvodno-remontnog centra vozila Bradley za ovaj dio Europe u Hrvatskoj, i to prijenosom znanja, ali i izravnom investicijom američkog partnera.

Ministar obrane kasnije je rekao da su odabrana vozila Bradley, koja će nam biti donirana, u izuzetnom dobrom stanju te da će Hrvatska u njihovo osvježavanje i kasniju modernizaciju morati uložiti između 2 i 5 milijuna dolara po vozilu.

Riječ je o modelu M2A2 ODS s topom kalibra 25 mm. Ministar je također potvrdio da je Hrvatska pristala na sudjelovanje u novom ERIP-u, programu State Departmenta kroz koji SAD pomaže svojim saveznicima pri prelasku s istočne na zapadnu vojnu tehnologiju.

Kroz ERIP Hrvatska dobiva 25 milijuna dolara za program Bradley. Realizacijom ovog projekta Hrvatska bi ispunila i program dostizanja sposobnosti unutar NATO-a.

Uz projekt Bradley, Krstičević je na današnjoj konferenciji naveo još dva prioritetna projekta modernizacije i opremanja HV-a koji će biti realizirani u sljedećem razdoblju.

Nakon Bradleyja, drugi je nabava višenamjenskog borbenog zrakoplova četvrte generacije. Poručio je da će međuresorno Vladino povjerenstvo vrlo skoro uputiti zahtjev za ponudu prema potencijalnim ponuditeljima kako bi iduće godine mogli potpisali ugovor o nabavi aviona te ostvariti naš dugo sanjani san.

Treći prioritetni projekt je nabava četiriju helikoptera Black hawk. S tim u vezi Krstičević je izrazio nadu da će nacionalnom procedurom do kraja godine biti prihvaćena američka ponuda te će se krenuti u obnovu “helikopterskih sposobnosti”.

Uz te projekte, ministar je najavio daljnji razvoj bespilotnih zrakoplovnih sustava, uvođenje novog taktičkog radiouređaja i puškostrojnice u NATO-ovu kalibru u Hrvatsku vojsku, jačanje obavještajnih sposobnosti te gradnju tvornice streljiva.

Hrvatska obrambena industrija danas ima 3000 zaposlenika i ostvaruje rezultate koji ju stavljaju na čelo ukupne gospodarske slike u Hrvatskoj s godišnjom proizvodnjom u vrijednosti od oko 200 milijuna eura.

Gore navedeni projekti modernizacije HV-a, prema ministrovim riječima, omogućavaju domaćim tvrtkama otvaranje suradnje s tvrtkama iz partnerskih zemalja, što se smatra najvećom prilikom za hrvatsku obrambenu industriju u sljedećem razdoblju.

Ministar Krstičević i ostali govornici posebno su isticali da će se Hrvatska vojska i obrambene sposobnosti u budućnosti morati zasnivati na novim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija, 5G mreža i ostalo.

 

Krstičević: Snažna obrambena industrija garantira razvoj Hrvatske vojske i njezinih sposobnosti

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Zagreb zatresao potres jačine 3,7 po Richterovoj ljestvici

Objavljeno

na

Objavio

Zagreb je u utorak nešto prije devet sati zatresao potres jačine 3,7 po Richterovoj ljestvici, objavio je Euromediteranski seizmološki centar (EMSC).

Epicentar je bio 29 kilometara sjeveroistočno od Zagreba i 6 kilometara sjeveroistočno od Marije Bistrice.

Potres se dogodio u 8 sati i 53 minute po lokalnom vremenu te na dubini od 10 kilometara, navodi se u podacima EMSC-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović: Hrvatska je suočena s velikom skupinom ljudi koja ilegalno pokušava ući u zemlju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odbacio je u ponedjeljak u Bruxellesu sve optužbe na račun postupanja hrvatske policije prema migrantima, ističući da nema dokaze za tvrdnje koje su iznosili brojni zastupnici Europskog parlamenta.

Ministar Božinović i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavili su u ponedjeljak prioritete hrvatskog predsjedanja u svojim resorima pred Odborom za građanske slobode Europskog parlamenta.

Najveći dio istupa članova toga odbora odnosio se na postupanje hrvatske policije prema migrantima. Više njih pokazivalo je fotografije ljudi i djece s masnicama i ozljedama za koje tvrde da su rezultat postupanja hrvatske policije, a rasprave je na trenutke bila vrlo oštra, ponekad i uz povišene tonove.

Zastupnica Cornelia Ernst iz njemačke stranke Ljevice pokazala je fotografiju muškarca koji tvrdi da ga je izgrizao policijski pas, da je molio policiju da zaustave psa te da su policajci na kraju pljeskali psu. Još su neki zastupnici iznosile tvrdnje nekih ljudi da je policija protiv njih koristila elektro šokere.

“Policijski psi moraju imati brnjice, a što se tiče elektro šokera hrvatska ih policija uopće nema. To su lažne optužbe”, odgovorio je ministar Božinović. Dodao je da migranti koji nezakonito pokušavaju ući nemaju nikakve dokumente sa sobom. “Ako je nekom potrebna međunarodna zaštita zašto bi onda krio svoj identitet”, rekao je Božinović.

Ističe kako je Hrvatska suočena s velikom skupinom ljudi koja ilegalno pokušava ući u zemlju i da su najvećim dijelom ekonomski migranti, a sve manje izbjeglice, koji su bili najbrojniji tijekom vrhunca izbjegličke krize 2015. i 2016.

“Ti ljudi pokušavaju doći do bogatijih zapadnih članica. Mi imamo najdulju kopnenu granicu, a druge dvije, nama susjedne, članice postavile su bodljikavu žicu. Mi se svakodnevno moramo baviti ljudima koji ne žele ostati u Hrvatskoj, oni žele u zapadne članice, koje nisu spremne prihvatiti ih. Kada bi ih oni htjeli primiti, mi bismo mogli pomoći, ali nigdje nisam čuo da ih netko želi prihvatiti. Umjesto toga, krivite hrvatsku policiju, ali uvjeravam vas da nećete naći dokaze vaše tvrdnje”, rekao je Božinović.

Istaknuo je kako nije riječ o nekoj maloj skupini, nego o stotinama tisuća ili milijunima ljudima koji su u pokretu i u potrazi za boljim životom na zapadu.

“Ja imam razumijevanje za ljude koji žele bolji život, ali mi u EU-u moramo se dogovoriti što želimo s njima, riječ je o milijunima ljudi”, rekao je.

Ponovio je, kada je riječ o optužbama o nasilnom vraćanju migranata, da hrvatska policija djeluje na temelju hrvatskog i europskog prava te istaknuo da su ti ljudi smješteni u brdovitom i šumovitom području u susjednoj Bosni i Hercegovini odakle pokušavaju nezakonito ući u Hrvatsku i nastaviti dalje prema zapadu. “Nijedna od tih izjava o navodnom nepropisnom ponašanju hrvatske policije nije uzeta u Hrvatskoj, sve su iz BiH ili Srbije i bez ikakvih dokaza i bez barem približnih podataka gdje se i kada to dogodilo”, rekao je Božinović.

“Možete li mi objasniti kako netko tko želi međunarodnu zaštitu izbjegava svaki dodir s vlastima koje su im obvezne dati zaštitu i odlučuju se na ilegalni prijelaz mimo graničnih prijelaza?”, zapitao je Božinović.

“Želio sam poslati poruku da se Europa mora postaviti prema pitanju migracija kao jednom od ključnih pitanja za samu budućnost ukupnog europskog projekta. Mi ovdje ne razgovaramo o nekim malim skupinama ljudi nego o stotinama tisuća i milijunima. Mi moramo početi razlikovati stvari da onaj tko treba međunarodnu zaštitu treba mu je omogućiti, a oni koji žele živjeti na zapadu to mogu željeti i to je legitimno, ali nitko nema obvezu da im to omogući”, izjavio je novinarima nakon rasprave Božinović. (Hina)

ŠOLA: Zašto invaziju iz islamskog svijeta nazivamo migracijom?

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari