Pratite nas

Naši u svijetu

SAD: Egipatska vojska obnavljala demokraciju

Objavljeno

na

SAD je prihvatio nove čelnike Egipta ustvrdivši kako je egipatska vojska “obnavljala demokraciju” kada je predsjednika Mohameda Mursija zbacila s vlasti. Time je SAD jasno stao na stranu nove egipatske vlasti.

Tu je poruku poslao američki državni tajnik John Kerry obrazloživši je time da su milijuni ljudi tražili od vojske da spriječi kaos i nasilje. Vojska nije preuzela vlast koliko za sada možemo procijeniti, rekao je.

SAD izbjegava nazvati zbacivanje Mursija državnim udarom jer bi to značilo ukidanje 1,3 milijardi dolara američke godišnje pomoći egipatskoj vojsci.

Muslimansko bratstvo potpuno odbacuje te izjave i njima je vrlo razočarano. SAD  je zemlja koja govori o demokraciji i ljudskim pravima, a kažu tako nešto. Nadam se da će još jednom razmisliti o svojem stavu i korigirati ga, rekao je Ali Bishr, jedan od čelnika Bratstva i ministar u bivšoj Mursijevoj vladi.

Pristaše svrgnutog Mursija za danas su najavili nove prosvjede. Odbacili su prijašnju ponudu egipatskog ministarstva unutarnjih poslova da im bude omogućen “siguran izlaz” ako odmah napuste prosvjedne kampove u Kairu. Naime, tisuće ljudi okupile su se u dva prosvjedna kampa Muslimanskog bratstva u Kairu, suprotstavljajući se upozorenjima nove vlade da odustanu od prosvjeda.

Policijski izvori rekli su za agenciju Reuters da su se u kabinetu vodile intenzivne rasprave o tome je li mudro da sigurnosne snage poduzmu akciju.

Gotovo 300 ljudi poginulo je u nasilju otkad je Mursi svrgnut s vlasti 3. srpnja, uključujući 80 njegovih pristaša koji su ubijeni u samo jednom incidentu prošle subote.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica: Pogrešna politika prema Hrvatima izvan RH naškodila je našim nacionalnim interesima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: fah

U odnosu prema Hrvatima izvan Hrvatske brojna pitanja traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”, poput olakšavanja glasovanja, stjecanja državljanstva i povratka u Hrvatsku te poslovnog povezivanja, istaknula je u ponedjeljak hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka sa članovima drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske.

Predsjednica je čestitala članovima novog Savjeta na izboru te ih pozvala na daljnje intenziviranje rada kako bi povezali Hrvatsku i Hrvate koji žive izvan nje, kako je rekla, u “zajedničkom hodu prema cilju koji sam nazvala globalnom Hrvatskom”.

“Na žalost, nakon završetka Domovinskog rata Hrvati izvan Republike Hrvatske neopravdano su stavljeni na rub političkog, gospodarskog i kulturnog interesa hrvatske države”, ustvrdila je predsjednica u govoru članovima savjeta i ocijenila da je “ta pogrešna politika u velikoj mjeri naškodila našim državnim i nacionalnim interesima”.

Rekla je kako danas ima pomaka u odnosu spram Hrvata u inozemstvu, ali da je to tek početak velikog posla s obzirom na brojnost tema koje traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”.

Grabar-Kitarović je istaknula kako treba što prije riješiti olakšanje procedure za stjecanje hrvatskog državljanstva, omogućavanje dopisnog glasovanja i povećanje broja biračkih mjesta u inozemstvu, te unaprijeđenje sustava hrvatskih škola i učenja hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu i stipendiranje dolaska mladih Hrvata u Hrvatsku na školovanje.

Predsjednica je rekla kako za posjeta Hrvatima u iseljeništvu često čuje primjedbe da država Hrvatska nema zadovoljavajuću politiku prihvata Hrvata koji bi se željeli vratiti i naseliti u Hrvatskoj.

To bi trebao biti strateški dio politike prema Hrvatima u svijetu te u tom segmentu treba najviše poraditi, ocijenila je.

Grabar -Kitarović je rekla kako bi voljela da se “intenzivnije i s jasnim ciljevima” otvore pitanje ulaganja i poslovnog povezivanja te zaključila kako, osim toga, “treba napokon otvoreno i ambiciozno otvoriti pitanje povratka, odnosno naseljavanja Hrvata iz svijeta u Hrvatsku”.

“Ne smijemo više dopustiti da nove generacije mladih koje imaju želju vratiti se nailaze na obeshrabrujuće zapreke kojima se njihov rad i postignuća ne priznaju, a želje za povratkom ignorira”, rekla je i napomenula da u tom pogledu očekuje žurnu izgradnju novog strukturnog i zakonskog okvira i sustavnu razradu ekonomskih i drugih mjera kojima će se to omogućiti.

Poseban interes za Hrvate u BiH

“Kada je riječ o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, tu je otvoren poseban set pitanja, i ovom ću prigodom naglasiti kako je državni i nacionalni interes da Hrvati u Bosni i Hercegovini opstanu i žive kao ravnopravan i konstitutivan narod”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović te ponovila poruku Hrvatima u BiH “Hrvatska je s vama” koju je uputila na ranijem susretu s Hrvatima u BiH.

Zajedništvo Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata izvan domovine bilo je “ključno za uspjeh stvaranje neovisne Hrvatske i njene obrane u domovinskom ratu”, rekla je predsjednica napomenuvši kako prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman tu politiku počeo graditi još šezedesetih godina.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Zvonko Milas predstavio je sastav novog Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske 2017.-2020.

Članovi Savjeta iz redova pripadnika Hrvata izvan Hrvatske predstavnici su udruga, organizacija i institucija hrvatskih zajednica. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od četiri godine i volonteri su.

Predsjednik novog savjeta je Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskih iseljenika u Kanadi, a četvero potpredsjednika savjeta dolazi iz BiH, Mađarske, Švicarske i Australije.

Grbešić je u svom obraćanju zahvalio predsjednici “što je otvorila vrata dijaspori” dodavši kako bi, umjesto o dijaspori, bolje bilo govoriti o “Hrvatima izvan Hrvatske, Hrvatima u iseljeništvu”.

Za članove savjeta prve godine su bile “teške” jer su dolazili u Zagreb i davali prijedloge ali bez rezultata, rekao je, među ostalim, Grbešić. “S promjena u vladi, na Pantovčaku i vodstvu ureda za Hrvate izvan Hrvatske osjećamo nakon prošle godine pozitivno ozračje i želju za gradnjom mosta koji je postojao tijekom Domovinskog rata”, ocijenio je.

Savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke Crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. (Hina)

Foto: fah

Andrej Plenković: Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Andrej Plenković: Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli

Objavljeno

na

Objavio

„ Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli „ poručio premijer Plenković na prvoj sjednici 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske

U ponedjeljak, 18.prosinca 2017., u Zagrebu je započela prva sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

„Želimo jedinstvo hrvatskoga naroda gdje god oni živjeli – to je naša ključna zadaća“ izjavio je premijer Andrej Plenković na konstituirajućoj sjednici 2. saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH. Dodao je kako je Vlada Republike Hrvatske odlučna rješavati sve otvorena pitanja koja koče razvoj međusobnih odnosa. To su prije svega: stjecanje hrvatskog državljanstva, ostvarenje biračkog prava, te poboljšanje suradnje u području kulture, obrazovanja, očuvanja i njegovanja hrvatskog jezika i naše zajedničke povijesne i kulturne baštine.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske naglasio je kako je Savjet osnovan kako bi se svake godine okupili ali i razmotrili gdje stojimo ” Važno je vidjeti kakav je status hrvatskog naroda u domovini i svijetu i kada to učinimo, donesemo zaključak što želimo postići u narednom razdoblju“ poručio je državni tajnik Milas.

U nastavku sjednice, izabrani su predsjednik i potpredsjednici Savjeta.

Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskog iseljeništva u Kanadi izabran je za predsjednika 2. Saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH. Grbešić je zahvalio na ukazanom povjerenju te istaknuo kako će rezultati odnosno unapređenje odnosa Domovine i Hrvata izvan RH biti mogući tek ako se svi okupljeni danas, zajednički prihvate posla i sve svoje snage usmjere na zajednički cilj. „Važno je zajedništvo, suradnja i strpljenje“ – poručio je Grbešić.

Miljana Glamuzina, izabrana je za potpredsjednicu Savjeta – predstavnicu hrvatskog naroda u BiH. „Vjerujem da ćemo radom učiniti da naše zajedništvo bude čvršće a suradnja svih Hrvata, ma gdje živjeli, jača“- poručila je Glamuzina.

Ivan Gugan, iz Mađarske izabran je za potpredsjednika Savjeta / predstavnika hrvatske manjine „ Vjerujem da ćemo zajedničkim zalaganjem, trudom i radom doprinijeti poboljšanju položaja hrvatske manjine ali i uopće Hrvata izvan RH“ – rekao je Gugan.

Luka Budak, iz Australije izabran je za potpredsjednika Savjeta / predstavnik hrvatskog iseljeništva iz prekooceanskih zemalja „Očuvanje hrvatskog jezika i hrvatskog identiteta u svijetu primarna je zadaća i cilj koji se predstavlja za sve nas koji živimo miljama daleko. Napokon imamo i razumijevanje i potporu za naše napore i iz domovine“ – rekao je Budak.

Ruža Studer Babić iz Švicarske izabrana je za potpredsjednicu Savjeta / pripadnicu hrvatskog iseljeništva iz europskih zemalja „ Uz iskrenu želju, sigurna sam da ćemo svi ovdje okupljeni maksimalno i raditi u časnoj zadaći povezivanja Domovine i Hrvata izvan RH“ – rekla je Studer,

Uz izbor predsjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja. Tijekom prvog dana rada Savjeta, članovima će se obratiti Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna 2017. donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta. Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).

Zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske.

Tako Hrvati u BiH imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo – 29 predstavnika. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija u RH.

Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari