Pratite nas

BiH

SAD I EU PROTIV NAMETANJA VLASTI: BiH će biti stabilna ako se prestane s nametanjem političkih predstavnika

Objavljeno

na

Sarajevo opet planira prijevaru unatoč rezolucijama Kongresa i Parlamenta EU

Izbori u Bosni i Hercegovini trebaju odražavati pravo konstitutivnih naroda i drugih da izaberu svoje legalne predstavnike koji bi onda zastupali te narode na temelju odredbi Daytonskog mirovnog sporazuma, što je suprotno trenutačnoj praksi koja dopušta da predstavnike jednoga naroda izaberu (nap. a. brojniji) pripadnici drugog konstitutivnog naroda čime se narušava politička stabilnost u BiH. To je jedan od ključnih detalja prijedloga rezolucije koju je u proceduru američkog Kongresa uputila zastupnica Janice Hahn tijekom kolovoza, a koji ukazuje prije svega na to kako se u Federaciji BiH popunjava Dom naroda iz čega izvire neravnopravnost Hrvata u institucionalnom smislu prema brojnijim Bošnjacima, odnosno Srbima na državnoj razini.

Politički mainstream

stier i piculaNa sličan je način reagirao i Europski parlament što se smatra jednim od prvih koraka u pravcu daljih reformi u zemlji. Po riječima eurozastupnika Davora Ive Stiera separatizam i centralizam podjednako su kočničari europske perspektive BiH i samo federalna rješenja mogu osigurati da konstitutivni narodi mogu izabrati svoje legitimne predstavnike. No, takva stajališta iako se polako nameću kao dominantna, mainstream politička shema u Bruxellesu, a postupno i u Washingtonu, u Bosni i Hercegovini nemaju odjeka. Još uvijek se sanjaju i planiraju isti potezi i poruke koje su se mogle vidjeti i prije izbora 2010. godine kada se raznim spletkama kreirao saziv Doma naroda, donosi se na portalu Vecernji.ba. Sve to posve je suprotno načelima rezolucije Europskog parlamenta koja ističe da se ‘svim konstitutivnim narodima i građanima jamče jednaka prava’, ili pak rezolucije američke kongresnice Hahn te prethodno rezolucije koju je prošle godine u Senatu uputio senator Mark Begich. Zanimljivo je da su početkom godine svi bošnjački zastupnici neovisno iz koje političke stranke dolaze, odbili uopće raspravljati oko rezolucije Europskog parlamenta iz veljače koju je pokušao u proceduru ugurati zamjenik predsjedatelja ovoga doma Božo Ljubić.

Unitarizam

Dapače, nije se želio ni čuti sadržaj ovoga dokumenta, jednako kao što se nisu prihvatila načela političkih pregovora koji su okrunjeni dogovorom s donedavnim povjerenikom Europske komisije Štefanom Fueleom u listopadu prošle godine kada je prihvaćena jedna od temeljnih odredbi da predstavnici jednoga naroda neće birati političke predstavnike drugim narodima. Zastupnik Davor Ivo Stier smatra da su takva stajališta na tragu politike sarajevskog političkog kruga za koji je ocijenio da za Bosnu i Hercegovinu nije ništa bolji od beogradskog unitarizma za bivšu Jugoslaviju, čime se svjesno žrtvuje i europska budućnost BiH koju je nemoguće sagledati u sadašnjem stanju nejednakih političkih prava tri naroda, piše Večernji list. Zbog toga je Dom naroda ključan za Hrvate, a zajedništvo jedini odgovor na otvorene unitarističke planove koji se poklapaju i s velikobošnjačkom idejom o državi Bosni i Hercegovini u kojoj bi dominirao jedan narod, a Hrvati bili samo asimilirani ukras. Dakako, koji nikada neće ni pokušati osporavati velikodušno dodijeljenu ulogu usputnog naroda, piše Večernji List u današnjem izdanju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatske općine u BiH oblijepljene plakatima s prekriženim fotografijama Komšića

Objavljeno

na

Objavio

Foto: bljesak.info

U više gradova s hrvatskom većinom u Bosni i Hercegovini u utorak su postavljeni plakati s prekriženim likom Željka Komšića, kojega se uspoređuje s prijeratnim čelnikom jugoslavenske pokrajine Kosova Sejdom Bajramovićem, koji je izabran po volji Beograda, čime se aludira na činjenicu da su Bošnjaci većinski izabrali Komšića za hrvatskog člana državnog vrha.

“Sejdo Komšić – persona non grata” natpis je koji stoji uz prekrižen lik Željka Komšića, koji je prisegnuo u utorak za člana državnog vrha zajedno s bošnjačkim i srpskim kolegom Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom. Takvi plakati postavljeni su u Mostaru, Širokom Brijegu, Kiseljaku, Žepču, Vitezu, Novom Travniku.

Ova aktivistička akcija, koja je pokrenuta s masovnim prosvjedom zbog Komšićeva imenovanja u središtu Mostara nedugo nakon izbora, nastavila se u općinama i županijama koje su Komšića ranije proglasile nepoželjnom osobom.

U BiH se često uspoređuje izbor Željka Komšića s izborom kosovskog čelnika Sejde Bajramovića koji je bio po volji političkog Beograda krajem 80-ih, a čemu su se protivili tamošnji Albanci.

Ranije je pet većinskih hrvatskih županija te više od 25 načelnika i predsjednika općinskih vijeća javno proglasilo Komšića personom non grata.

Zbog njegova izbora koji je rezultat odredbi izbornoga zakona prijeti politička i ustavna kriza u zemlji. Na izborima je Komšić glasovima Bošnjaka pobijedio Dragana Čovića za kojega je, po tvrdnjama iz Hrvatskog narodnog sabora BiH, glasovalo 80 posto Hrvata.

Na Komšićev izbor reagirao je i hrvatski premijer Andrej Plenković na zasjedanju Europskog vijeća, koji je istaknuo da je to suprotno političkoj volji tamošnjih Hrvata, nije dobro za BiH i njezin europski put.

U ponedjeljak je na razini ministara vanjskih poslova EU održana raspravaposvećena problemu Bosne i Hercegovine.

(Hina)

 

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lars-Gunnar Wigemark: Prošla su vremena nametnutih rješenja od međunarodne zajednice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Wigemark za bržu uspostavu vlasti u BiH, međunarodna zajednica neće intervenirati

Šef delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark pozvao je u utorak na što bržu uspostavu vlasti u toj zemlji na temelju rezultata izbora provedenih u listopadu, uključući tu domove naroda Federacije BiH odnosno cijele države, istaknuvši kako je nedvojbeno da Središnje izborno povjerenstvo (SIP) ima i ovlasti i mandat okončati taj proces te da se međunarodna zajednica neće u to miješati.

“Prošla su vremena nametnutih rješenja od međunarodne zajednice”, kazao je Wigemark u intervjuu za lokalne medije prekinuvši tako nagađanja da bi Ured visokog predstavnika (OHR) mogao intervenirati i svojom odlukom razriješiti prijepore o tome treba li zastupnike u Domu naroda parlamenta Federacije BiH birati po popisu iz 1991. ili 2013. godine i hoće li iz svake županije unutar entiteta biti biran barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.

Wigemark je kazao kako je svima postalo jasno da ovo pitanje treba riješiti izborno povjerenstvo, kada već političke stranke nisu uspjele usuglasiti rješenje kojim bi u Parlamentu BiH izmijenile izborni zakon sukladno pravorijeku Ustavnog suda BiH u “slučaju Ljubić”.

Zbog sve izglednije varijante po kojoj bi SIP odluku o broju mandata koji pripadaju svakoj županiji mogao donijeti na temelju popisa iz 2013. godine, to se tijelo našlo na meti oštrih kritika političkih stranaka koje okupljaju pretežito Bošnjake, a neke od njih zatražile su arbitrarnu intervenciju OHR-a.

Pozivaju se pritom na odredbe Ustava Federacije BiH koje govore o obvezi da se tijela vlasti u tom entitetu popunjavaju sukladno kriterijima koji proistječu iz popisa provedenog 1991. godine sve dok se službeno ne proglasi okončanje procesa povratka izbjeglih i prognanih prijeratnim domovima, što pak može učiniti samo OHR ili državni parlament.

Komentirajući te prijepore Wigemark se zadržao na konstataciji kako SIP mora djelovati “unutar postojećeg ustavnog i pravnog okvira”, a sve one koji ne bi bili zadovoljni odlukom tog tijela, koja se očekuje ovog tjedna, uputio je da svoje prigovore upute nadležnim sudovima koji će dati pravorijek, a takve odluke valja bezuvjetno provesti.

Švedski je diplomat ipak potvrdio kako u EU vlada mišljenje da je izborno zakonodavstvo u BiH zrelo za temeljitu rekonstrukciju, što će neizbježno postati neizostavni dio njezinih napora da se približi članstvu u EU.

“Bez snažnog izbornog okvira i povjerenja u ishod izbora narušava se sama bit demokracije i BiH ne može ispuniti uvjete za članstvo u EU”, kazao je Wigemark, istodobno uputivši kritiku političarima u BiH zbog sporosti u rješavanju i najbanalnijih zadaća poput odgovaranja na pitanja iz upitnika Europske komisije.

Na odgovore na paket od oko 300 dodatnih pitanja, poslanih u Sarajevo u lipnju, u Bruxellesu još uvijek čekaju, a pritom ne vide da se u BiH nešto posebno radi na provedbi reformi, podsjetio je švedski diplomat.

“Ovime se šalje i zabrinjavajući signal o stupnju angažiranosti vlasti u BiH u ovom procesu”, upozorio je Wigemark dodajući kako previše političara u BiH misli da proces europskih integracija nije njihov posao, odnosno kako se time treba baviti “netko drugi”.

(Hina)

 

Dragan Čović: Bez Izbornog zakona nema vlasti

 

 

Bošnjaci su odlučili u suštini poniziti Hrvate i u tom poduhvatu nisu prezali ni od čega

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari