Pratite nas

Naši u svijetu

SAD i Rusija postigli dogovor! Zapad prisiljen na znatne ustupke – nema pokretanja vojne intervencije po Članku 7

Objavljeno

na

Izgleda kako su tjedni žestoke diplomacije po pitanju UN rezolucije kojom bi se autoriziralo uklanjanje sirijskih kemijskih arsenala, napokon privedeni kraju. Novinske agencije prenose kako su se Rusija i SAD jučer dogovorili oko nacrta rezolucije za UN Vijeće Sigurnosti. Podsjetimo, SAD su pristali na ruski prijedlog potpunog uklanjanja kemijskog oružja iz Sirije te zauzvrat odlučili opozvati najavljeni vojni napad na Siriju.

No, kada je došlo do točke usvajanja UNVS rezolucije, dvije strane našle su se pred naizgled nepremostivim problemom: SAD su inzistirali kako se rezolucija mora pozivati na Članak 7 Povelje Ujedinjenih Naroda, kako bi se mogla odmah pokrenuti vojna intervencija ukoliko sirijske vlasti “prekrše” sporazum o kemijskom razoružanju. Drugim riječima, SAD bi ovakvu rezoluciju mogli iskoristiti za pokretanje napada na Siriju, dovoljno bi bilo tek konstatirati kako se “režim ne drži plana” po nekom pitanju.

Nema ponavljanja Libije
Rusija se žestoko usprotivila ovakvom prijedlogu ističući kako neće dopustiti izglasavanje niti jedne rezolucije koja bi mogla biti u budućnosti iskorištena za pokretanje napada na Siriju. Ruska strana je itekako svjesna što se dogodilo 2011. kada su apstinirali od glasanja o rezoluciji za Libiju. Iz SAD-a su tada također poručivali kako će rezolucija, koja se pozivala na Članak 7, biti tek “prijetnja” i “uvođenje zone zabrane leta za libijsku vojsku”. Što se dogodilo nakon te “zloglasne” Rezolucije 1973 danas dobro znamo – krenula je žestoka vojna agresija na Libiju što je dovelo do pobjede pobunjeničke strane.

Ruski predsjednik Vladimir Putin drži kako je Zapad prevario Rusiju i Kinu po pitanju Libije, što je još jedan razlog zašto Moskva nikada neće dopustiti da se tako nešto ponovi i sa Sirijom.

Glasanje u roku od 24 sata
Izgleda kako je u aktualnim pregovorima Rusija zadržala čvrst stav te i dalje stoje pri tome kako je svaka UNVS autorizacija vojne agresije na Siriju nedopustiva. Američka ambasadorica pri UN-u, Samantha Power, potvrdila je kako je jučer navečer postignut dogovor između Rusije i SAD-a. Glasanje bi se trebalo dogoditi u roku od 24 sata.

“Prije dva tjedna, večerašnji ishod je izgledao apsolutno nezamisliv”, istaknula je Power. “No, večeras imamo zajednički nacrt rezolucije koja je proizvod dva tjedna intenzivne diplomacije i pregovora”, rekla je.

Američki, ruski, francuski i britanski diplomati potvrdili su u razgovoru za medije kako bi se o rezoluciji moglo glasati već večeras. “Neki strani ministri će ostati duže u New Yorku kako bi mogli sudjelovati u glasanju”, istaknuo je ruski ambasador Vitalij Čurkin.

“Nema pokretanja sile prema Članku 7”
Ruski MVP Sergej Lavrov također je potvrdio kako nacrt rezolucije o kojoj bi se uskoro trebalo glasati pred UN Vijećem Sigurnosti ne sadrži mogućnost pokretanja izravne vojne akcije pod Člankom 7. “Neće biti nikakvog pokretanja sile prema Članku 7”, istaknuo je Lavrov.

Rezolucijom će se direktno tražiti predaja svog kemijskog arsenala u Siriji, što je već ranije prihvaćeno od sirijske strane koja je u međuvremenu pristupila Konvenciji o Kemijskom Oružju.

Diplomati ističu kako su zapadne sile odustale od mnogih inicijalnih zahtjeva kako bi osigurali rusko prihvaćanje aktualne rezolucije. Glavna prepreka bila je već spomenuti Članak 7. U konačnici je postignut sporazum na način da se ističe da ako Sirija ne bude provodila plan, pokrenuti će se proces u skladu s Člankom 7 – ali ne automatizmom, već predlaganjem nove UN rezolucije na koju Rusija opet može uložiti veto. Reuters potvrđuje kako su ove informacije točne.

John Kerry sinoć je dao intervju za CBS te pritom istaknuo kako SAD “ne odustaju” od potencijalne uporabe sile protiv Sirije, no potvrđuje kako ova rezolucija neće pozivati na silu.

Znatni ustupci Zapadne strane
Ako su zaista sve ove informacije onakve kakvima se danas predstavljaju u medijima, to znači da je Zapadna strana zaista napravila velike ustupke jer prije svega nekoliko dana izgledalo je kako nema govora da bi mogli popustiti. No, prije mjesec dana izgledalo je i kako nema šanse da će odustati od vojnog napada, pa su ipak odustali. Za rezoluciju koja bi predviđala eventualnu uporabu sile protiv Sirije najžešće je ovih dana urgirao francuski predsjednik Francois Hollande, no izgleda kako je i on “urazumljen”.

Samantha Power ističe kako je ovo ključna rezolucija jer će se po prvi put i formalno usvojiti plan o političkoj tranziciji koji je predstavljen za vrijeme sastanka u Ženevi, u lipnju 2012.

Američki neimenovani diplomati tvrde kako je ovo velika pobjeda jer će rezolucija “razoružati režim” od kemijskog oružja. Zapravo ovo nije pobjeda, već poraz Zapadne strane, pogotovo ako zaista prihvate UN rezoluciju koja se poziva na Ženevu iz 2012. Podsjetimo, na tom sastanku je dogovoreno kako će se sirijski sukob završiti formiranjem tranzicijske vlade, no ne spominje se odlazak predsjednika Assada kao preduvjet.

13 brigada kao 13 velikih problema
No, pitanje je kako je u ovom trenutku uopće moguće očekivati političko rješenje pošto su se neke od ključnih brigada tzv. FSA “otele kontroli” opozicionog SNC-a sa sjedištem u Istanbulu.

Vođa oružanog krila SNC-a, general Salim Idris, skratio je svoj jučerašnji posjet Francuskoj kako bi se hitno vratio u Siriju gdje će se sastati s predstavnicima brigada koje su odbile pro-zapadni SNC te su se pridružile Al-Qaedi. Podsjetimo, ukupno 13 najmoćnijih pobunjeničkih brigada osnovalo je novi savez u kojem odbijaju sve strane političke strukture te kreću zajedno u rat za vjersku vlast.

Reuters/advance/cbs

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu otvorila Njemačko-hrvatski gospodarski forum

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica u Berlinu s hrvatskim veleposlanikom Gordanom Grlić Radman (desno) i Mariom Šuškom predsjednikom Hrvatskoga gospodarskog saveza u Njemačkoj (lijevo)/Foto: Fenix-magazin.de

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović otvorila je u utorak u Berlinu Njemačko-hrvatski gospodarski forum, a tom prilikom je još jednom njemačke poduzetnike pozvala na pojačane investicije u Hrvatsku.

„Gospodarski odnosi Njemačke i Hrvatske su dobri, no postoji mnogo prostora za njihovo poboljšanje. To se posebice odnosi na hrvatski izvoz na njemačko tržište“, rekla je hrvatska predsjednica otvarajući Njemačko-hrvatski gospodarski forum u organizaciji njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika te Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Osim povećanja izvoza, Grabar-Kitarović je istaknula i mogućnost povećanja direktnih njemačkih investicija za što, kako je rekla, Hrvatska u posljednje vrijeme pojačano stvara uvjete.

„Samo u ovoj godini mi ćemo ukinuti ili pojednostaviti nekoliko stotina administrativnih procedura i obveza što će poduzetnicima uštedjeti mnogo novca i omogućiti bolje poslovanje“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je naglasila kako su još ostale mnoge reforme posebice u području javne uprave i pravosuđa.

„Ja ohrabrujem i potičem svoju vladu da otkloni preostale prepreke kako bi se manjim i srednjim poduzetnicima pomoglo pri ostvarivanju svojih ideja i osnivanju poduzeća“, rekla je hrvatska predsjednica.

Predsjednik njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika Mario Ohoven je ukazao na nedovoljnu zastupljenost njemačkog manjeg i srednjeg sektora u Hrvatskoj.

„Mi činimo 99 posto svih poduzeća u Njemačkoj, a u Hrvatskoj nas gotovo i nema. Tu se nešto mora promijeniti“, rekao je Ohoven i dodao kako se nada da će sudjelovanje hrvatske predsjednice u gospodarskim aktivnostima poput današnjeg foruma, doprinijeti povećanju svijesti o važnosti srednjeg i manjeg poduzetničkog sektora.

„Moja udruga će uvijek biti otvorena za hrvatske poduzetnike i pomoći će u stvaranju kontakata i pripremanju terena za poslovne projekte“, rekao je Ohoven.

Predsjednik HGK-a Luka Burilović ukazao je na potrebu produbljivanja gospodarskih odnosa, posebice u sektoru trgovine i prehrambene industrije.

„Mi moramo učiniti korake koji bi hrvatskoj prehrambenoj industriji, koja uživa ugled i u inozemstvu, omogućili distribuciju i u njemačkim lancima maloprodaje“, rekao je Burilović na početku foruma.

Jedna od glavnih tema Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma je i digitalizacija i mogućnosti koje tzv. „Industrija 4.0“ pruža manjim i srednjim poduzetnicima.

Hrvatska predsjednica boravak u Berlinu je nastavila susretom s parlamentarnom grupom Sjeverni Jadran i predsjednikom Bundestaga Wolfgangom Schaeubleom, a navečer bi se trebala susresti i s predstavnicima hrvatskih iseljenika u Njemačkoj.

(Hina)

 

Predsjednica: Moramo se mijenjati, moramo usvajati navike iz razvijenih država

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Hrvatske zastave: Pogledi djeteta iz ‘hrvatske dijaspore’

Objavljeno

na

Objavio

foto: Ivan Grbešić, privatni arhiv

Nedavno su ponovno započele rasprave o hrvatskim zastavama. Kao dijete iz “hrvatske dijaspore”, “povijesna hrvatska zastava” ima posebno značaj / značenje…

Odrastajući u hrvatskim zajednicama diljem Kanade, povijesna hrvatska zastava općenito je stajala pokraj oltara naših hrvatskih katoličkih crkava i na pozornicama naših hrvatskih dvorana, a visjela je u hrvatskim sportskim centrima i parkovima. Bila je to zastava pod kojom sam prvi put izveo hrvatski folklor i grb koji sam nosio na prsima kad sam zabio prvi gol u nogometu, piše Ivan Grbešić.

Bila je to zastava koja je visjela ispred naših gradskih skupština u Kanadi dok smo slavili našu hrvatsku baštinu i prosvjedovali protiv komunizma u Jugoslaviji. Bila je to zastava kojom smo mahali kada smo tražili pravo na samoopredjeljenje i hrvatsku domovinu neovisnu od Jugoslavije, a potom i marširajući i protestirajući protiv agresije srpske i jugoslavenske narodne armije i rata koji je se u ranim devedesetima vodio protiv Hrvatske.

To je bila povijesna hrvatska zastava koja se radosno mahala ulicama diljem Hrvatske nakon prvih višestranačkih izbora održanih u svibnju 1990. Povijesni hrvatski grb (prvo bijelo polje) zamijenio je komunističku crvenu zvijezdu na zastavi “Socijalističke Republike Hrvatska “koja je vijorila ispred Hrvatskog sabora u srpnju 1990. godine. Bila je to i zastava koja je ispunjavala polja Norvala kada su desetke tisuća Hrvata dočekali dr. Franju Tuđmana u Kanadi u rujnu 1990. godine.

Povijesna hrvatska zastava i grb predstavlja (a) Hrvate iz cijelog svijeta (uključujući one iz današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine) koji su sanjali o neovisnoj, demokratskoj i suverenoj Hrvatskoj i (b) njihovu borbu za taj san.

Moj prvi nastup gdje sam svirao tamburicu i plesao kolo u Hrvatskom centru u Sudbury (Kanada)

Hrvatska vlada usvojila je sadašnju državnu zastavu i grb Republike Hrvatske u prosincu 1990. godine. Osim što je zadržala tradicionalni šahovnicu (s crvenim poljem), dodata je kruna koja predstavlja pet hrvatskih povijesnih regija – Hrvatska, Dubrovnik, Dalmacija, Istra i Slavonija.

Dok se novi grb (a posebno “kruna”) u početku susreo s mješovitim osjećajima (uključujući i onih rođeni izvan granica Republike Hrvatske koji su se osjećali isključenim kao ravnopravni članovi hrvatske obitelji), Hrvati diljem svijeta su se radovali nakon priznanja neovisne Hrvatske, a Hrvati u RH i izvan nje s ponosom ističu lijepu hrvatsku himnu, grb i zastavu kao simbole hrvatske državnosti i vezu između nove države i njezinog naroda.

Hrvatska katolička župa u Norvalu (Kanada) ponosno ističe državne zastave Kanade i Republike Hrvatske, povijesnu hrvatsku zastavu i zastavu Vatikana

Bez obzira na osjećaj nejednakosti koju osjećaju mnogi članovi hrvatske obitelji koji žive u inozemstvu, što je dodatno pogoršano tijekom godina – posebice jer se odnosi na prepreke koje se nameću Hrvatima koji žive u inozemstvu u dobivanju hrvatskog državljanstva i ostvarivanju prava glasovanja – imaju i nastavljaju pokazivati ​​poštovanje koje se očekuje prema državnoj zastavi i grbu Republike Hrvatske.

Iako bi bilo najbolje (iz perspektive jedinstva) imati jednu hrvatsku zastavu i grb koji bi predstavljali hrvatsku državu i hrvatski narod gdje god se nalazili, to nije naša trenutna stvarnost, a Hrvatska i hrvatski narod imaju važnija pitanja za riješavati. Uvođenje promjena u zakonu o hrvatskom državljanstvu (koje se trenutno nalazi pred Hrvatskim saborom) i hrvatskom izbornom zakonu (kako bi se omogućilo glasovanje poštom ili elektroničkim glasovanjem) svakako bi bili važni koraci prema jedinstvu, kao i rasvjetljavanje prošlosti i zločina koje je počinio komunistički režim – čak i više od jedne jedinstvene hrvatske zastave i grba.

U našim hrvatskim zajednicama u Kanadi povijesna hrvatska zastava često stoji uz zastavu Republike Hrvatske jer su oboje legitimni simboli hrvatskog naroda.

Napomena: zbog jasnoće i izbjegavanja manipulacija i dezinformacija, upotreba povijesne hrvatske zastave i grba nema nikakve veze sa zastavom i simbolima koje je ustaški režim koristio tijekom Drugog svjetskog rata, uključujući i slovo “U” u gorenjem lijevom kutu od njegove zastave i slovo “U” iznad i oko šahovnice. Austrijsko Federalno ministarstvo unutarnjih poslova nedavno je proširilo popis zabranjenih političkih simbola na dva ustaška simbola – a ne na povijesne hrvatske simbole na koje je nekoliko medija u Hrvatskoj pogrešno upućivalo.

Ivan Grbešić/Kanada

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari