Pratite nas

Iz Svijeta

SAD izveo napad na zračnu bazu u Siriji (VIDEO)

Objavljeno

na

Sjedinjene Američke Države izvele su napad projektilima na zračnu bazu u Siriji kao odgovor na sumnje u napad kemijskim oružjem na grad koji drže pobunjenici, javlja BBC.

Pentagon je obavijestio da je u 4.40 sati prema sirijskim vremnu ispaljeno 59 Tomahawk krstarećih raketa sa razarača u istočnom Sredozemlju.

U televizijskom obraćanju američki predsjednik Donald Trump pozvao je ”sve civilizirane nacije da pomognu u okončanju sukoba u Siriji”.

U navodnom napadu kemijskim oružjem u pokrajini Idlib poginuli su deseci civila, uključujući i djecu.

Trump je poručio da je sirijski predsjednik Bashar al-Assad diktator koji je pokrenuo grozan napad kemijskim oružjem na nevine civile.

Potpora je došla od Britanije, Australije, Izraela, Turske i Saudijske Arabije, dok je Iran osudio napad.

Rusko-američka koalicija za rješenje sirijske krize i napori u borbi protiv terorizma dovedeni su u pitanje nakon što je SAD napao sirijsku vojnu bazu, ocijenio je u petak predsjednik odbora za obranu i sigurnost ruskog parlamenta.

U prvoj reakciji Moskve na napad koji je naredio američki predsjednik Donald Trump, ruska državna novinska agencija RIA citirala je Viktora Ozerova, šefa odbora Vijeća Federacije za obranu i sigurnost, koji je kazao kako američki napadi mogli potkopati borbu protiv terorizma.

Dodao je kako će Rusija sazvati hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a.

– Ovaj napad mogao bi se gledati kao čin agresije SAD-a na članicu UN-a.

Kremlj je u osuđujućoj izjavi kazao kako je napad SAD-a agresija na suverenu naciju.

Moskva je kazala kako je napad izveden pod izgovorom i kako sirijska vojska nije koristila kemijsko oružje.

– Ovaj napad bi mogao napraviti značajnu štetu u američko-ruskim odnosima i stvoriti ozbiljne prepreke za stvaranje međunarodne koalicije koja će poraziti ISIS.

Ruski predsjednik Vladimir Putin vidi napad kao pokušaj odvlačenja pažnje od smrti civila u Iraku, gdje je najmanje 150 ljudi poginulo u seriji zračnih napada u Mosulu prošlog mjeseca, izvijestio je Kremlj.

Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov kazao je kako će Trumpov potez ostaviti ozbiljne posljedice u odnosima među ove dvije države.

Konstantin Kosačev, predsjednik parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, upozorio je da je nakon napada u pitanju ruska koalicija sa SAD-om oko krize u Siriji.

Washington je tim napadom ‘barutom udario pečat na raniju presudu da je sirijski predsjednik Bašar al-Assad odgovoran za kemijski napad u Idlibu’, istaknuo je.

Ruski senator Aleksej Puškov napisao je na Twitteru ubrzo nakon napada:

– U 21. stoljeću svaki američki predsjednik vodio je rat na Bliskom istoku, ako ne i dva. Ako i Trump krene na Siriju, stat će uz bok Bushu i Obami.

Inače, Pentagon je izvijestio kako je prije napada upozorio Rusiju.

Napad osudio i Iran

Američku vojnu operaciju osudio je i Iran.

– Iran oštro osuđuje bilo kakvu jednostranu akciju… takve mjere osnažit će teroriste u Siriji… i zakomplicirati situaciju u Siriji i u regiji – rekao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova.

Sirijska državna televizija izvijestila je kako je Amerika napala sirijsku vojnu bazu brojnim projektilima i citirala sirijski vojni izvor koji je kazao kako u napadu ima mrtvih.

Guverner napadnute sirijske provincije, Talal Barazi, kazao je kako takvi napadi služe teroristima, javlja Reuters.

– Sirijsko vodstvo i politika se neće promijeniti. Ovaj napad nije bio ni prvi ni posljednji – kazao je.

– Američki napad na vojne baze u Siriji i posebno Homsu imaju svrhu da služe teroristima i dugoročno Izraelu – kazao je Barazi i dodao kako misli da nema puno ljudskih žrtava u napadu na bazu, iako postoji značajna materijalna šteta. Rekao je da su u napadu poginuli i civili u selu pored baze.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu kazao je pak kako potpuno podupire odluku predsjednika Trumpa, javlja Guardian.

Napad je pozdravila i sirijska oporba nadajući se da će zaustaviti daljnja sirijska bombardiranja. Bojnik Jamil al-Saleh, zapovjednik pobunjenika koje SAD podupire, a čije je područje napadnuto kemijskim oružjem pri čemu je poginulo 80 civila, kazao je kako se nada da će ovaj napad biti prekretnica u šestogodišnjem ratu.

– Nadamo se da će se napadi nastaviti kako bi se spriječili režimski napadi iz zraka i korištenje zabranjenog oružja – rekao je Ahmad Ramadan, čelnik Sirijske nacionalne koalicije.

Saudijska Arabija je priopćila da snažno podupire američke napade ocijenivši da je Trump donio ohrabrujuću odluku.

– Saudijska Arabija snažno podupire američke vojne operacije na vojne ciljeve u Siriji kao odgovor na uporabu kemijskog oružja protiv nedužnih civila – stoji u priopćenju, prenijela je novinska agencija SPA.

I australski premijer Malcolm Turnbull kazao je kako snažno podupire napad SAD-a na Sirijsku bazu. Kazao je kako je ovaj napad poslao poruku svijetu kao i Asadovom režimu da se napadi kemijskim oružjem neće tolerirati.

Dodao je i kako događaji ovog tjedna ozbiljno dovode u pitanje može li Asad i dalje ostati vođa Sirije.

Potporu Trumpu pružila je i Velika Britanija.

– Mislimo da je ovo prikladna reakcija na barbarski kemijski napad koji je izvršio sirijski režim, i cilj mi je odvratiti daljnje napade.

Turski zamjenik premijera, Numan Kurtulmuş, podupro je napad i kazao kako se nada da će ova operacije pridonijeti postizanju mira u Siriji, kao i da međunarodna zajednica treba zadržati pritisak na Asada.

Sirijski opservatorij za ljudska prava objavio je da su ubijena najmanje četvorica sirijskih vojnika, uključujući visokog časnika i da je baza gotovo posve uništena. U opservatoriju kažu da su iz baze polijetali borbeni zrakoplovi Suhoj22, Suhoj24 i Mig23.

Što vi mislite o ovoj temi?

Iz Svijeta

Macron: Petogodišnji rok obnove katedrale Notre Dame je moguć bez ugrožavanja kvalitete materijala i procesa

Objavljeno

na

Objavio

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ustvrdio je u petak kako je moguće u roku od 5 godina obnoviti katedralu Notre Dame u Parizu, opustošenu u požaru 15. travnja, bez kompromisa glede kvalitete, odgovarajući na sumnje više stručnjaka.

“Petogodišnji rok obnove je moguć bez ugrožavanja kvalitete materijala i procesa”, ocijenio je francuski predsjednik u govoru u počast dobitnika Pritzkerove nagrade 2019. Japanca Arata Isozakiena pred stotinjak arhitekata iz cijelog svijeta.

“Mnoge brinu radovi u tako zgusnutom rasporedu”, priznao je aludirajući na polemiku izazvanu njegovom željom da se brzo krene s radovima. “Svjesno preuzimam odgovornost za taj zgusnuti raspored koji se ne temelji ni na kakvoj detaljnoj i stručnoj analizi”, dodao je Macron.

“Moramo napraviti inventivnu rekonstrukciju nadahnutu onim što je učinio Violett-Le-Duc, koji je u XIX. stoljeću izgradio šiljasti zvonik i izbjegao svaki spor starog i modernog i smjelo odabrao spoj tradicije i modernog”, istaknuo je.

Deset dobitnika nagrade Pritzker su došli u Elizejsku palaču prije velike svećane dodjele nagrade u Versaillesu.

(Hina)

 

Višnja Starešina: Požar koji je otkrio Notre-Dame

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Prema zadnjim anketama Janšinoj listi najviše glasova na europskim izborima u Sloveniji

Objavljeno

na

Objavio

Najviše glasova i mandata od osam koliko u Europskom parlamentu pripada Sloveniji, dobit će lista oporbenog čelnika i bivšeg premijera Janeza Janše, a slijede dvije liste iz stranaka vladajuće koalicije Marjana Šareca, prema anketama koje u petak prenose mediji pred nedjeljne europske izbore.

Za zajedničku listu Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) i Slovenske pučke stranke (SLS) glasovat će 19,6 posto slovenskih birača, prema anketi koju je ovaj tjedan za mariborski list “Večer” i ljubljanski “Dnevnik” napravila agencija Ninamedia.

Slijedi Lista Marjana Šareca (LMŠ) sa 16,2 posto, a Socijalni demokrati (SD) Dejana Židana dobili bi 11,8 posto,

Anketa koju je za privatnu televizijsku postaju Nova24 TV provela agencija Parsifal predviđa Janšinoj listi 16,4 posto birača, Šarecovoj 15,5 posto, a Židanovoj 12,6 posto.

Mogućnost osvajanja ponekog mandata ankete daju i demokršćanskoj Novoj Sloveniji, stranci umirovljenika (DESUS), ali i desničarskoj Slovenskoj narodnoj stranci (SNS) čiju listu predvodi njezin predsjednik Zmago Jelinčič.

Na europskim izborima 2014. godine Janšin SDS, koji je tada nastupio samostalno dobio je 24,78 posto glasova. Na drugom je mjestu bila zajednička lista demokršćanske Nove Slovenije (NSI) i Slovenske pučke stranke (SLS) sa 16,60 posto.

Jedan mandat u Europsko parlamentu tada je dobio o Igor Šoltes predvodeći stranku “Vjerujem” koja se u međuvremenu ugasila, pa Šoltes na ovim izborima predvodi izbornu listu Demokratske stranke slovenskih umirovljenika (DESUS), a mandat je dobila i Tanja Fajon, jedna od čelnica Socijalnih demokrata (SD) osvojivši 8,08 posto glasova.

Stranka sadašnjeg premijera Marjana Šareca koju je u politiku ušla 2017., tada nije konkurirala za Europski parlament, a nakon uspjeha na lanjskim parlamentarnim izborima pridružila se europskoj liberalnoj političkoj grupaciji ALDE.

Prema najavama iz raznih anketa na ovogodišnje bi izbore za EP mogla izaći gotovo trećina birača, što neki analitičari smatraju previsokom ocjenom iako je u zadnja tri dana prijevremeno glasovalo skoro dvostruko više birača nego prije pet godina.

Premijer Šarec čiju europsku listu predvodi novinarka Irena Joveva koju smatraju politički nedovoljno iskusnom u petak je, zadnjeg dana kampanje pred nastup predizborne šutnje, na svom Facebook profilu pozvao svoje pristaše, ali i slovenske birače općenito da na izbore izađu u što većem broju. Desnu oporbu optužio je da se njezina kampanja temeljila na preuveličavanju straha od dolaska mase izbjeglica i migranata u Sloveniju.

“Broji se svaki glas, a europski su izbori itekako važni. Zato moramo birati one koji donose društveni mir, a ne one koji izazivaju podjele”, naveo je Šarec.

Ne imenujući konkretno, ali s jakim aluzijama na Janšinu stranku i njegovu europsku listu, Šarec je kazao da birači ne smiju nasjedati na “medijske manipulacije” koje su “plaćene novcem iz inozemstva”. Time smjera na Janšine veze s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i medije bliske desnici koji birače straše migracijskim valovima i gubitkom europskog identiteta zbog “radikalnog političkog islama”, a dokapitalizirani su novcima poduzetnika iz Mađarske, navodno bliskih Orbanu.

Osim toga Šarec je desne političke suparnike optužio za “sramoćenje i tužakanje” Slovenije u inozemstvu, “povezivanje s ekstremistima u susjednim državama”, te za “špijuniranje političkih protivnika” u zemlji, čime, naveo je on, izazivaju nacionalne podjele i osobna obračunavanja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati