Pratite nas

Iz Svijeta

SAD pao nakon 142 godine – ‘Kina i službeno najjača’

Objavljeno

na

Nakon što je 1872. pretekla Veliku Britaniju, Amerika je čak 142 godine bila najveća svjetska gospodarska sila. Ali i tome je došao kraj. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kina je prestigla Ameriku! Kineski će BDP ove godine dosegnuti 17.632 milijarde dolara, a američki 17.416 milijardi.

Smjena na vrhu prognozira se već desetak godina. Sada, kada se dogodila, neobično je da ovaj epohalni događaj nije privukao veću pozornost svjetskih medija. MMF je svoj izvještaj objavio u listopadu, a mediji su ga zabilježili tek mjesec dana poslije. Ili je to možda zato što su najveće svjetske medijske kuće u američkom vlasništvu? Zanimljivo je i da je u kineskim medijima ova vijest jedva spomenuta. Razlog je vjerojatno što kineski politički vrh zna da prvo mjesto nije samo čast, nego i odgovornost. Možda će UN zatražiti da Kina više uplaćuje za različite međunarodne projekte? Moglo bi se čak dogoditi i da se obični Kinezi zapitaju zašto se nacionalno bogatstvo pravednije ne dijeli pa da i oni osjete blagodati življenja u najvećoj svjetskoj gospodarskoj sili.

Američki analitičar Brett Arends podsjeća: „Od kraja 19. stoljeća živjeli smo u svijetu kojim su dominirale Sjedinjene Države. A posljednjih 200 godina, od bitke kod Waterlooa, u svijetu pod dominacijom dvije demokratske zemlje: Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država. Uza sve njihove mane, ne može se poreći da su te dvije zemlje bile svjetske predvodnice u širenju građanskih sloboda, razvoja demokratskih sustava i vladavine zakona.“ Drugim riječima, s Kinom na čelu, stvari postaju ozbiljne. Već se prije pokazalo da gospodarski procvat nije nužno vezan uz razvoj demokracije. Odnosno, a povijest je to već i prije pokazala, gospodarstvo može silno napredovati i bez demokracije. Najbolji je primjer Čile koji je spektakularni gospodarski napredak ostvario u doba strahovlade generala Pinocheta. Zato Arends smatra da dolazak Kine na vrh svjetskoga gospodarstva nije geopolitički potres koji će dugoročno ključno utjecati na svjetski politički poredak.

Ipak, treba podsjetiti da se Kina samo vratila na mjesto koje je držala gotovo 2000 godina. Sve do 1750. Kina je bila i najveća svjetska gospodarska sila i država s najviše stanovnika na svijetu. U 18. stoljeću Kinu je gospodarski prestigla Velika Britanija, a nju je pak 1872. prestigla Amerika.

Amerikancima privremena utjeha može biti što se ovaj MMF-ov izračun bruto društvenog proizvoda (BDP) temelji na tzv. paritetnoj kupovnoj moći (PPP – Purchasing Power Parity), a ne na apsolutnom iznosu. U apsolutnom iznosu američki BDP je još uvijek 50% veći od kineskoga.

Mnogi ekonomisti upozoravaju da oslanjanje na tečajnu listu, kao temelj za izračun BDP-a, vodi u krivom smjeru kada se uspoređuju zemlje s različitim standardom života. Roba i usluge kojima se prekogranično ne trguje kao što su, na primjer, zdravstvene usluge, maloprodaja, građevinarstvo ili frizerske usluge, gotovo su redovito jeftinije u siromašnijim zemljama jer je ondje niža cijena rada. Izračun životnog standarda samo na temelju tečajne liste može podcijeniti koristi koje građani u siromašnijim zemljama imaju od jeftinije robe i usluga.

MMF je zato svoj izračun BDP-a odlučio temeljiti na PPP-u i to iz dva razloga. Kineski juan tek je 2013. postao djelomično konvertibilan, a i tada pod strogim nadzorom političkih vlasti. Drugim riječima, jednostavno uspoređivanje cijena u juanima i dolarima uspoređivanje je krušaka i jabuka. Naime zbog političke kontrole deviznog tečaja juana uopće se ne može izračunati tržišni odnos juana i dolara.

Kako bi ipak usporedio ono što je usporedivo, MMF je posegnuo za PPP-om. Tim se parametrom, koji vodi računa o razlikama u standardu života, može izračunati stvarna kupovna moć. MMF je u „košaricu“ koja mu služi kao temelj izračuna stavio 3.000 dobara i usluga. Sve su cijene u „košarici“ izražene u američkim dolarima. Evo kako to izgleda u praksi. Boca mineralne vode u SAD-u stoji 4 dolara, a u Kini 2 juana. Dakle, može se zaključiti da u ovom primjeru 1 juan u stvarnom životu vrijedi 2 dolara. Ali to je samo u ovom primjeru. Kada se pak u košarici usporede cijene cijele liste od 3.000 roba i usluga dobije se prilično konkretan indikator vrijednosti. Sažeto rečeno, za 1 dolar u Kini se može kupiti mnogo više robe i usluga nego u Americi.

Prema procjenama MMF-a, u sljedećih 5 godina razlika u BDP-u povećavat će se u korist Kine. Tako bi 2019. stvarni BDP Kine trebao iznositi 27.000 milijardi dolara, a Amerike samo 22.000 milijardi. Iako je Kina danas najmoćnije gospodarstvo na svijetu, njezini stanovnici nisu najbolje stojeći. Ako se mjeri BDP po stanovniku, tada je prvi Luksemburg sa 115.000 dolara po stanovniku, drugi Katar sa 102.500 dolara, Amerika je osma s 54.609 dolara, a Kina 89., između Maldiva i Jordana, sa 6.807 dolara.

Rastuća gospodarska moć Kine i jačanje prijepora između Rusije i Amerike povećava rizik stvaranja nove blokovske podjele u svijetu. S jedne bi strane bio euroatlantski zapad, koji bi činili Amerika i njezini europski saveznici (EU), a s druge Euroazijski antizapadni savez, koji bi činili Kina, Rusija, Indija i Iran te možda Pakistan i Afganistan. U tom savezu vodeću ulogu imala bi Kina, a ne Rusija kao što je to bilo u doba hladnoratovske blokovske podjele. U toj perspektivi treba promatrati i jačanje veza Kine i Rusije. Kina je već 2010. pretekla Njemačku i postala najvažniji ruski vanjskotrgovački partner. U 2013. trgovačka razmjena dviju zemalja iznosila je 90 milijardi dolara, a 2014. popisan je ugovor prema kojem će u sljedećih 30 godina Rusija Kini isporučiti plina u vrijednosti od 400 milijardi dolara. Problem je što je Rusija tek deseti vanjskotrgovački partner Kine, što znači da je trgovačko savezništvo mnogo važnije Rusiji nego Kini. Pa već sada neki analitičari u Moskvi upozoravaju kako takav odnos tržišne razmjene Rusiju stavlja u nepovoljnu poziciju.

Jačanje napetosti između Rusije i Amerike, kao i američki pokušaji da izolira Kinu u Aziji, samo potiče čvršću suradnje Moskve i Pekinga. A to pak jača ulogu Kine kao vodeće sile euroazijskog bloka. Korištenje ruske vojne tehnologije jača Kinu kao vojnu silu, a pristup ruskim energentima i unutarnjem tržištu jača kinesko gospodarstvo. Prvi put od kraja Drugoga svjetskoga rata u Aziji se stvara antiamerički blok koji predvodi Kina. Jačanje vojne i gospodarske suradnje Kine, Rusije, Indije i Irana Pekingu je važna potpora u nastojanju da i u pacifičkom prostoru potisne utjecaj Amerike i nametne se kao neupitni vođa regije. Analitičari upozoravaju da bi se tom bloku okupljenom oko Kine mogla pridružiti i Erdoganova Turska, nezadovoljna odnosom europskih partnera prema službenoj Ankari. Nespretna zapadna politika tako u naručaj jedne drugima gura povijesne neprijatelje! Nikada u povijesti Rusija, Kina, Iran i Turska nisu bili saveznici!

U međuvremenu Kina nastavlja širiti svoj utjecaj u Europi. Početkom prosinca u dugotrajnom nadmetanju dvaju dioničara oko većinskog vlasništva, 40-godišnji kineski milijarder Guo Guangchang ponudio je više od talijanskog poslovnog čovjeka Andree Bonomija i dočepao se Cluba Mediterrannéea, nekadašnje francuske perjanice globalnog turizma. Europske tvrtke sve češće zanimaju kineske kupce. U 2010. izravna kineska ulaganja u državama Europske unije iznosila su 6,1 milijardu eura, a potkraj 2012. – prema podacima Deutsche Bank – dostigla su 27 milijardi eura.

Loša demografska struktura stanovništva jedino je što dugoročno može ugroziti kinesku dominaciju svijetom. Politika jednog djeteta, uvedena 1979., uspjela je ograničiti rast stanovništva. Zahvaljujući strogom nadzoru Kina danas danas ima 1,3 milijarde stanovnika, a bez ograničenja imala bi ih 1,7 milijardi. No posljedice su zabrinjavajuće. Već do 2020. broj starijih porast će za 60%, a broj radno sposobnih smanjiti se za 35%. Usto zbog toga što se u tradicionalnom kineskom društvu muško više cijeni nego žensko, ženska je novorođenčad često prepuštana okrutnoj sudbini pa danas postoji ozbiljan nerazmjer mlade muške i ženske populacije koji se ne da tako lako riješiti, čak ni „uvozom“ mladenki. Ne treba zaboraviti ni to da su Kinezi, zbog duge izoliranosti od vanjskog svijeta, prilično nepovjerljivi prema strancima i teško ih prihvaćaju kao sebi ravne. Čak i da se danas ukine ograničenje broja djece prvi bi se rezultati osjetili tek za četvrt stoljeća. Do tada, Kina neće ni približno uspjeti održati današnju stopu gospodarskog rasta. Starih, o kojima netko treba skrbiti, bit će sve više, a mladih sve manje. Za razliku od Amerike i EU, Kina problem demografskog starenja stanovništva ne može riješiti masovnim useljavanjem jer je to u potpunoj suprotnosti s kineskom tradicijom. Ukratko, želi li na duže vrijeme ostati najveća svjetska gospodarska (i možda politička) sila, Kina hitno treba pokrenuti radikalne društvene promjene. Pritom je, budimo realni, uvođenje višestranačja najmanji problem.

Hrt/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin danas u posjetu Srbiji, čuva ga 5.000 srpskih i 300 ruskih policajaca

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin dolazi u četvrtak u službeni posjet Srbiji gdje bi ga, kako je najavljeno, trebalo dočekati oko 70.000 ljudi iz cijele zemlje čiji će dolazak u prijestolnicu organizirati proruski „nevladin sektor i patriotske organizacije“, dok je vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) angažirala lokalne odbore diljem Srbije oko dolaska svojih članova i pristaša u Beograd.

Uz sigurnosne mjere na najvišoj razini, o Putinovoj sigurnosti će, kako je najavljeno, brinuti više od 5.000 srbijanskih policajaca i pripadnika tajnih službi te oko 300 do 350 ruskih pripadnika sigurnosti koji su, kako tvrde srbijanski mediji, ranije ovog tjedna već doputovali u Beograd.

Putina će u zračnoj luci Nikola Tesla dočekati domaćin, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, a svečani doček ruskom šefu države bit će priređen ispred Palače Srbija, u kojoj potom slijede razgovori Vučić-Putin, ministarski sastanci u širem formatu te susreti državnih izaslanstava.

U fokusu dvojice predsjednika bit će, među bilateralnim temama, i aktualna situacija u regiji, prije svega pitanje Kosova, čiju neovisnost Rusija ne priznaje i pruža potporu Srbiji u UN-u i međunarodnim organizacijama i institucijama.

Najavljeno je da će dvije zemlje potpisati dvadesetak sporazuma, memoranduma i protokola o suradnji, od gospodarstva i infrastrukture do znanosti i kulture.

Zbog Putinova posjeta Beograd će danas imati poseban režim prometa, brojne ulice bit će zatvorene, pojedine od njih još od srijede u 22 sata do večeras u 20 sati, a u svim gradskim školama je najavljena skraćena nastava.

Putinu u čast fontana na beogradskom Trgu Slavija, pored koje će proći na putu do Hrama Svetog Save, gdje ga očekuje mnoštvo građana iz cijele Srbije, bit će u bojama ruske i srpske nacionalne zastave – bijeloj, plavoj i crvenoj.

Skup građana iz cijele Srbije i Beograda, koji će ispred najvećeg pravoslavnog hrama na Balkanu pozdraviti ruskog šefa države, započet će u središtu srbijanske prijestolnice u ranim poslijepodnevnim satima, a Putinov dolazak pred Hram Svetog Save očekuje se nešto iza 18 sati.

Šef srpske države Aleksandar Vučić darovat će ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tromjesečno mladunče šarplaninca, autohtone pasmine sa Šar planine na Kosovu, tromjesečnog mužjaka čiji pedigre vodi sedam generacija unatrag.

“Riječ je o našoj najstarijoj autohtonoj pasmini, a zna se da predsjednik Putin upravo takve rase voli”, najavili su beogradski elektronički mediji, navodeći da će Vučić pokloniti Putinu i vrijednu pravoslavnu ikonu.
Putinov posjet pratit će oko 600 akreditiranih domaćih i inozemnih novinara, snimatelja i fotoreportera, a u izvješću iz Beograda agencija Associated Press napominje da Putin dolazi u svoj četvrti posjet Srbiji od 2001. godine.

Američka agencija je, prenoseći izvatke iz Putinova intervjua beogradskom tisku u srijedu uoči posjeta, istaknula njegovu ocjenu da “politika SAD i nekih zapadnih zemalja, koja ima za cilj da pojača njihovu dominaciju u regiji, predstavlja ozbiljan destabilizirajući faktor”.

Uoči Putinova posjeta u Beograd je u srijedu navečer već doputovao ruski šef diplomacije Sergej Lavrov, kojeg je u zračnoj luci Nikola Tesla dočekao njegov srbijanski kolega Ivica Dačić.

S Putinom u četvrtak stižu i ministri trgovine i rada Denis Manturov i Maksim Topilin, ministar za digitalni razvoj, veze i masovne komunikacije Konstantin Noskov te glavni direktor “Rosatoma” Aleksej Lihačov, objavio je ruski portal “Sputnjik” i najavio da će posjet ruskog predsjednika Beogradu pratiti “iz minute u minutu”, a izravni prijenos većine predviđenih sureta izravno će prenositi i Radio-televizija Srbije.

U svečanom dijelu posjeta, kako je najavljeno, ruski predsjednik predat će srbijanskom šefu države odličje Aleksandra Nevskog za doprinos suradnji dviju država, nakon čega bi se Putin i Vučić trebali obratiti medijima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Erdogan: Daytonski sporazum obavezno treba revidirati jer nije donio rješenje za budućnost BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Reuters

Hrvatska i Turska predane su što prije približiti se trgovinskoj razmjeni od milijarde dolara, rekli su u srijedu u Ankari predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdogan, koji je najavio da u idući posjet Zagrebu stiže s velikim gospodarskim izaslanstvom.

Nakon gotovo dvosatnog sastanka kojim je predsjednica zaokružila jednodnevni državni posjet Turskoj, godinu dana od njihova sastanka u Ankari u siječnju 2018. i niza susreta na međunarodnim skupovima, na konferenciji za novinare istaknuli su bliskost u stajališta – prema Erdoganovim riječima, “u regionalnim i međunarodnim pitanjima većinom dijelimo slične osjetljivosti”.

Gospodarstvo u središtu bilateralnih odnosa

“Intenzivirat ćemo napore da povećamo obostrane investicije”, rekao je Erdogan. Nakon 531 milijun dolara trgovinske razmjene u 2017., Erdogan očekuje da će podaci za cjelokupnu 2018. dosegnuti 600 milijuna dolara.

“U idućih godinu dana nadamo se približiti cilju od milijarde dolara, ako ga već ne ispunimo”, rekao je, a predsjednica Grabar-Kitarović nadodala: “Želimo se što prije približiti ciljanoj razmjeni”.

Predsjednica je podsjetila da je Hrvatsko-turski gospodarski forum u travnju 2016. izazvao golem interes u poslovnim zajednicama obiju zemalja. Također je kazala da je sa svojim domaćinom razgovarala o suradnji u energetici i prometnom povezivanju.

Treba oživjeti Mješovitu komisiju za transport, rekao je Erdogan te najavio kako će u idući posjet Zagrebu stići s velikim izaslanstvom poslovnih ljudi.

Predsjednica je na sastanku naglasila da su brojne hrvatske tvrtke stekla za svoje proizvode certifikat halal te ih mogu izvoziti u muslimanske zemlje poput Turske.

Za Zagreb Turska je kandidatkinja za članstvo i ključan partner EU

Izrazila je zadovoljstvo nastavkom tradicije održavanja hrvatsko-turske suradnje na najvišoj razini, “osobito s obzirom na globalnu važnost Turske”.

Hrvatska je oduvijek bila snažna zagovornica turskog članstva u Eurospkoj uniji, podsjetio je Erdogan na konferenciji za novinare. Očekuje da će u prvoj polovici 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om Zagreb te aktivnosti ojačati.

“Hrvatska vjeruje da je u vitalnom interesu održati Tursku na putu u EU”, rekla je Grabar-Kitarović.

Pristupne pregovore s EU-om Turska je otvorila kada i Hrvatska, ali oni sporo napreduju i u zastoju su. Predsjednica je kazala da je Turska uključena u zajednički 18-mjesečni program “trija” EU-a koji čine Rumunjska kao trenutačna predsjedateljica, te Finska i Hrvatska kao iduće.

“Turska je kandidatkinja i ostaje ključan partner Europske unije” i to se izrijekom spominje u programu, rekla je.

Istaknula je bitnu ulogu Turske u suočavanju s izbjegličkom krizom. Turska je i ključan partner u suzbijanju ilegalne migracije i u borbi protiv terorizma, rekla je Grabar-Kitarović.

Netom prije konferencije za novinare dvije su zemlje potpisale ugovore s područja suradnje u kulturi i umjetnosti te projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Ugovor o projektu Islamskog kulturnog centra u Sisku potpisao je dr. Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj.

“Islam je nezamjenjiv dio duhovnog i kulturnog mozaika hrvatskog društva”, rekla je predsjednica na konferenciji za novinare.

Dayton treba mijenjati

Hrvatska i Turska saveznice su kao članice NATO-a, ali dijele interes za regiju jugoistočne Europe (JIE) o čemu je također bilo govora na sastanku.

Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu za sve zemlje europskog jugoistoka, a također i euroatlantsku (NATO) za one koje to još nisu ostvarile, rekla je predsjednica. “Čvrsto vjerujem da je jedino euroatlantska perspektiva država JIE jamstvo stabilnosti, sigurnosti i blagostanja cjelokupnog područja JIE”, rekla je.

Posebna pozornost pridaje se stanju u Bosni i Hercegovini zahvaljujući tradicionalno dobrim vezama Turske s tom državom koja u Hrvatskoj ima – kako redovito tvrdi službeni Zagreb, a predsjednica je to i ovom prigodom ponovila – najsnažnijeg zagovaratelja europskih integracija.

Hrvatska, BiH i Turska održale su do sada sedam trilateranih sastanka od 2010., od kojih su zadnji bili na rubu Opće skupštine UN-a 2016. i 2017.

Na konferenciji su oboje ponovili predanost revitalizaciji trilateralnih sastanaka koji bi trebali ponajviše pomoći reformskom procesu u BiH.

Stoga su se i pitanja hrvatskih novinara ticala upravo pogleda predsjednika Erdogana na BiH. “Trilateralni mehanizam je veoma važan, makar smo ga zapostavili”, rekao je Erdogan koji očekuje da će se ponovno aktivirati nakon osnutka vlade BiH u čemu se kasni iako su izbori bili u listopadu 2018.

Na novinarsko inzistiranje da iznese svoje stajalište o izboru hrvatskog člana u predsjedništvo BiH bošnjačkim glasovima, Erdogan je odgovorio da su izbori volja glasača i ne može odgovoriti koliko je Bošnjaka glasalo za Ivu Komšića kojega BH Hrvati ne prihvaćaju kao svog legitimnog predstavnika.

“Naš je cilj na osnovu ovakvog rezultata postići kompromis”, rekao je.

Ocijenio je da Daytonski sporazum koji je u svoje vrijeme bio dobar jer je donio mir, treba mijenjati.

“S ovakvim Daytonom ne može se napredovati”, rekao je Erdogan koji želi da BiH bude jaka i zajednička zemlja svih njezinih naroda.

Predsjednica Grabar-Kitarović u svojoj je izjavi potvrdila da se slaže s novinarskom konstatacijom o “puzajućim promjenama” Daytonskog sporazuma.

Hrvatska će ustrajati na dijalogu, rekla je i inzistirala na provedbi odluke Ustavnog suda o izbornom zakonu u BiH.

“Nastavit ćemo pružati potporu BiH ali i zagovarati ne samo formalnu jednakost njezinih naroda”, rekla je.

Naglasila je da se pritom “mora osigurati demokratsko pravo svakog od triju naroda BiH da izaberu svoje legitimne predstavnike”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari