Pratite nas

Iz Svijeta

SAD ponovo uveo sankcije Iranu, u prvom krugu na udaru financijski sektor

Objavljeno

na

Foto: EPA

Sjedinjene Države ponovo su u utorak ujutro uvele sankcije Iranu kako bi pojačale pritisak na Teheran nakon što su se jednostrano povukle iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu.

Meta je prvog paketa sankcija iranski financijski sektor, uključujući vladine kupnje dolara, trgovinu zlatom i prodaju državnih obveznica.

Očekuje se da će sljedeći paket biti uveden za tri mjeseca.

SAD definira svoj potez kao “maksimalni ekonomski pritisak na iranski režim”. Washington pritom tvrdi da mu cilj nije promjena režima već promjena njegovog ponašanja.

Washington se sve više fokusira na ulogu Teherana u bliskoistočnoj regiji iako ona nije bila dio multilateralnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu. Dokaza da ga je Teheran prekršio nema, napominje agencija dpa.

Sankcije će obuhvatiti i automobilski sektor i izvoz tepiha i hrane, te iranski uvoz grafita, aluminija, čelika, ugljena i pojedinih vrsta softvera.

Iranu će biti zabranjena i kupnja određenih tipova zrakoplova.

Iranski ministar vanjskih poslova posebno je naglasio ograničenja u zrakoplovnom sektoru, ustvrdivši da američke sankcije “ugrožavaju obične Irance”.

U studenom će SAD ponovo uvesti sankcije iranskom energetskom sektoru. U međuvremenu Washington nastoji pridobiti zemlje širom svijeta da u cijelosti obustave uvoz iranske nafte. Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će osigurati “potpuno poštivanje” sankcija.

Trump ima poteškoća s formiranjem globalne koalicije

Kaznene mjere koje je tadašnji američki predsjednik Barack Obama uveo Iranu prije sklapanja sporazuma 2015. godine uživale su široku međunarodnu podršku kako bi se Teheranu onemogućilo da se domogne nuklearnog oružja.

Sadašnji američki predsjednik pak ima teškoća s formiranjem globalne koalicije koja bi poduprla njegove najnovije pokušaje pritiska na Iran budući da mnogi američki partneri, uključujući europske saveznike, i dalje podupiru međunarodni sporazum iz 2015. godine, takozvani JCPOA, i smatraju da Iran nije prekršio njegove odredbe.

“JCPOA, grozan jednostrani sporazum, nije postigao osnovni cilj da se Iranu blokiraju svi putevi do nuklearne bombe”, kazao je Trump u ponedjeljak prilikom potpisivanja uredbe o službenom opetovanom uvođenju sankcija.

Sporazum je “dobacio financijski pojas za spašavanje smrtonosnoj diktaturi koja je tako nastavila širiti krvoproliće, nasilje i kaos”, naglasio je američki predsjednik.

Iranski rial snažno je oslabio ove godine, dijelom i zbog strahovanja od očekivanih sankcija. Mjere usmjerene na naftni sektor bit će još bolnije za Iran, u kontekstu učestalih naznaka nemira zbog stanja u gospodarstvu.

Zahvaljujući dominantnoj ulozi u globalnom financijskom sustavu SAD podvrgava pritisku zemlje i kompanije, tjerajući ih da prihvate njegove jednostrane poteze, uz Kinu i Rusiju kao ključne izuzetke.

Neimenovani dužnosnik američkog kabineta kazao je da iranska vlada koristi financijske resurse oslobođene međunarodnim sporazumom o nuklearnom programu kako bi “širila ljudsku patnju”. Sjedinjene Države sada žele u potpunosti riješiti iransku prijetnju na Bliskom istoku, dodao je.

“Ništa od svega ovoga nije se moralo dogoditi”, kazao je dužnosnik, aludirajući na sankcije.

Američki predsjednik spreman je u svakom trenutku sastati se s iranskim čelništvom kako bi razgovarali. Iran je hladno reagirao na tu ponudu, ističući da se SAD pokazao nedostojnim povlačenjem iz nuklearnog sporazuma.

Iranski predsjednik Hasan Ruhani izjavio je za državnu televiziju da je spreman razgovarati sa SAD-om, ali samo ako je Washington spreman Teheranu kompenzirati invervencije koje im je priredio od 1953. godine i “ispričati nam se”.

Iran će poštovati sporazum iz 2015. godine, kazao je Ruhani. “Unatoč sankcijama dokazat ćemo da poštujemo našu riječ i međunarodne sporazume”, poručio je.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnist John Bolton izjavio je pak za Fox News da su Iranci “glatko odbili” ranije američke ponude razgovora.

“Ako se ajatolasi žele izvući iz čeličnog zagrljaja, moraju doći i sjesti” za pregovarački stol, kazao je Bolton.

Također je upozorio Teheran da ne pokušava zatvoriti strateški važan Hormoški tjesnac jer bi “to bila njihova najgora greška dosad”.

U izjavi za CNN Bolton je također kazao da će europska nastojanja da se sporazum održi na životu udariti o zid jer kompanije strahuju od protumjera i ne žele biti isključene iz američkog tržišta.

Bruxelles će danas početi primjenjivati zakone koji će kompanijama sa sjedištem u Europskoj uniji omogućiti da amortiziraju rizike povezane s poslovanje, s Iranom i kršenjem sekundarnih američkih sankcija.

U zajedničkom priopćenju EU-a navodi se da ključne zemlje-članice izražavaju “duboko žaljenje” zbog američke odluke o sankcijama. “Očuvanje nuklearnog sporazuma s Iranom pitanje je poštivanja međunarodnih sporazuma i pitanje međunarodne sigurnosti”, ističe se.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Venezuela: Maduro naredio devalvaciju valute za 96 posto

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro u petak je najavio da će vezati tečaj državnog novca za naftnu kriptovalutu svoje socijalističke vlade, time ga devalviravši za 96 posto. Za ovaj potez ekonomisti kažu da će dodatno osnažiti hiperinflaciju u toj zemlji.

U sklopu jedne od najvećih ekonomskih reformi u pet godina Madurove vladavine taj je bivši vozač autobusa i čelnik sindikata rekao i da će u narednim tjednima podići minimalnu plaću za preko 3 tisuće posto, povećati korporativni porez i cijene snažno subvencioniranog benzina.

No ekonomisti su skeptični hoće li to uspjeti vladi Venezuele kojoj nedostaje sredstava, nosi se s američkim sankcijama i ne vraća novac svojim kreditorima.

Stručnjaci upozoravaju kako će već mizerne plaće stanovnika te države pasti još niže, a da će tvrtke teško preživjeti povećanje poreza i minimalne plaće.

“Uslijed ove agresivne devalvacije i monetarne ekspanzije zbog plaća i bonusa očekujemo mnogo agresivniju razinu hiperinflacije. Pogotovo u kontekstu u kojem se ne vjeruje u zaustavljanje pretjeranog tiskanja novca. Najgore od svih svijetova”, smatra lokalni ekonomist Asdrubal Oliveros iz savjetničke tvrke Ecoanalitica.

Međunarodni monetarni fond predviđa da će inflacija u Venezueli ove godine dostići milijun posto.

Nakon desetljeća visokih cijena nafte koje su potaknule potrošnju u toj članici OPEC-a mnogi siromašni građani danas su primorani kopati po smeću u potrazi za hranom jer su im se plaće svele na nekoliko dolara mjesečno.

Stotine tisuća stanovnika Venezuele emigrirale su u ostale zemlje Južne Amerike u jednoj od najgorih migracijskih kriza.

Peru će tražiti putovnice Venezuelaca koji bježe zbog krize

Upravo zbog dolaska velikog broja ljudi koji pred krizom bježe iz Venezuele Peru će, nakon Ekvadora, od 25. kolovoza zahtijevati putovnice od onih koji žele ući na njegov teritorij, rekao je u petak peruanski ministar unutarnjih poslova Mauro Medina.

Nešto više od pola milijuna Venezuelaca koji bježe iz domovine zbog gospodarske i političke krize, sklonilo se u Ekvador od početka godine, priopćilo je UN-ovo Visoko povjereništvo za izbjeglice (HCR). Tek 20 posto Venezuelaca koji dolaze u Ekvador, ondje i ostaje, a ostali nastavljaju put prema Peruu i Čileu, navodi HCR.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemačka vojska šalje 8000 vojnika na NATO-ve vježbe u Norveškoj

Objavljeno

na

Objavio

Oružane snage Njemačke planiraju poslati 8000 vojnika, 100 tenkova i više od 2000 vozila za vojne vježbe koje bi mogle postati najveća takva aktivnost NATO-a od razdoblja Hladnog rata.

Njemački doprinos vježbama ‘Trident Juncture’, zakazanim za razdoblje između 25. listopada do 7. studenog u Norveškoj, bit će među najvećima.

Operacija će uključivati 40.000 vojnika iz 30 zemalja članica i partnera NATO-a. Cilj vježbe ‘Trident Juncture’ je “osiguravanje spremnosti i pripravnosti NATO-ovih snaga, predstavljanje kolektivnih sposobnosti i prikaz NATO-ove snage”, prema Oružanim snagama Norveške.

Očekuje se kako će troškovi vježbe iznositi 90 milijuna eura, procjenjuje njemačko ministarstvo obrane. Nakon početka krize u Ukrajini 2014. NATO ulaže više sredstava u vojne vježbe.

Takve vježbe također služe kao upozorenje Rusiji, koju istočne članice NATO-a Poljska, Estonija, Litva i Latvija smatraju prijetnjom. Norveška je jedna od pet članica NATO-a koje graniče s Rusijom.

Moskva je od 2014. također pojačala svoje vojne vježbe u blizini teritorija NATO-a.
Vojna vježba ‘Zapad’, održana u Bjelorusiji koja graniči s Litvom, Latvijom i Poljskom, izazvala je napetosti prošle godine.

U vježbi je prema ruskim izvorima sudjelovalo 12.700 vojnika. Zapadni su izvori govorili o 60 do 80 tisuća vojnika.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari