Pratite nas

Iz Svijeta

SAD ponovo uveo sankcije Iranu, u prvom krugu na udaru financijski sektor

Objavljeno

na

Foto: EPA

Sjedinjene Države ponovo su u utorak ujutro uvele sankcije Iranu kako bi pojačale pritisak na Teheran nakon što su se jednostrano povukle iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu.

Meta je prvog paketa sankcija iranski financijski sektor, uključujući vladine kupnje dolara, trgovinu zlatom i prodaju državnih obveznica.

Očekuje se da će sljedeći paket biti uveden za tri mjeseca.

SAD definira svoj potez kao “maksimalni ekonomski pritisak na iranski režim”. Washington pritom tvrdi da mu cilj nije promjena režima već promjena njegovog ponašanja.

Washington se sve više fokusira na ulogu Teherana u bliskoistočnoj regiji iako ona nije bila dio multilateralnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu. Dokaza da ga je Teheran prekršio nema, napominje agencija dpa.

Sankcije će obuhvatiti i automobilski sektor i izvoz tepiha i hrane, te iranski uvoz grafita, aluminija, čelika, ugljena i pojedinih vrsta softvera.

Iranu će biti zabranjena i kupnja određenih tipova zrakoplova.

Iranski ministar vanjskih poslova posebno je naglasio ograničenja u zrakoplovnom sektoru, ustvrdivši da američke sankcije “ugrožavaju obične Irance”.

U studenom će SAD ponovo uvesti sankcije iranskom energetskom sektoru. U međuvremenu Washington nastoji pridobiti zemlje širom svijeta da u cijelosti obustave uvoz iranske nafte. Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će osigurati “potpuno poštivanje” sankcija.

Trump ima poteškoća s formiranjem globalne koalicije

Kaznene mjere koje je tadašnji američki predsjednik Barack Obama uveo Iranu prije sklapanja sporazuma 2015. godine uživale su široku međunarodnu podršku kako bi se Teheranu onemogućilo da se domogne nuklearnog oružja.

Sadašnji američki predsjednik pak ima teškoća s formiranjem globalne koalicije koja bi poduprla njegove najnovije pokušaje pritiska na Iran budući da mnogi američki partneri, uključujući europske saveznike, i dalje podupiru međunarodni sporazum iz 2015. godine, takozvani JCPOA, i smatraju da Iran nije prekršio njegove odredbe.

“JCPOA, grozan jednostrani sporazum, nije postigao osnovni cilj da se Iranu blokiraju svi putevi do nuklearne bombe”, kazao je Trump u ponedjeljak prilikom potpisivanja uredbe o službenom opetovanom uvođenju sankcija.

Sporazum je “dobacio financijski pojas za spašavanje smrtonosnoj diktaturi koja je tako nastavila širiti krvoproliće, nasilje i kaos”, naglasio je američki predsjednik.

Iranski rial snažno je oslabio ove godine, dijelom i zbog strahovanja od očekivanih sankcija. Mjere usmjerene na naftni sektor bit će još bolnije za Iran, u kontekstu učestalih naznaka nemira zbog stanja u gospodarstvu.

Zahvaljujući dominantnoj ulozi u globalnom financijskom sustavu SAD podvrgava pritisku zemlje i kompanije, tjerajući ih da prihvate njegove jednostrane poteze, uz Kinu i Rusiju kao ključne izuzetke.

Neimenovani dužnosnik američkog kabineta kazao je da iranska vlada koristi financijske resurse oslobođene međunarodnim sporazumom o nuklearnom programu kako bi “širila ljudsku patnju”. Sjedinjene Države sada žele u potpunosti riješiti iransku prijetnju na Bliskom istoku, dodao je.

“Ništa od svega ovoga nije se moralo dogoditi”, kazao je dužnosnik, aludirajući na sankcije.

Američki predsjednik spreman je u svakom trenutku sastati se s iranskim čelništvom kako bi razgovarali. Iran je hladno reagirao na tu ponudu, ističući da se SAD pokazao nedostojnim povlačenjem iz nuklearnog sporazuma.

Iranski predsjednik Hasan Ruhani izjavio je za državnu televiziju da je spreman razgovarati sa SAD-om, ali samo ako je Washington spreman Teheranu kompenzirati invervencije koje im je priredio od 1953. godine i “ispričati nam se”.

Iran će poštovati sporazum iz 2015. godine, kazao je Ruhani. “Unatoč sankcijama dokazat ćemo da poštujemo našu riječ i međunarodne sporazume”, poručio je.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnist John Bolton izjavio je pak za Fox News da su Iranci “glatko odbili” ranije američke ponude razgovora.

“Ako se ajatolasi žele izvući iz čeličnog zagrljaja, moraju doći i sjesti” za pregovarački stol, kazao je Bolton.

Također je upozorio Teheran da ne pokušava zatvoriti strateški važan Hormoški tjesnac jer bi “to bila njihova najgora greška dosad”.

U izjavi za CNN Bolton je također kazao da će europska nastojanja da se sporazum održi na životu udariti o zid jer kompanije strahuju od protumjera i ne žele biti isključene iz američkog tržišta.

Bruxelles će danas početi primjenjivati zakone koji će kompanijama sa sjedištem u Europskoj uniji omogućiti da amortiziraju rizike povezane s poslovanje, s Iranom i kršenjem sekundarnih američkih sankcija.

U zajedničkom priopćenju EU-a navodi se da ključne zemlje-članice izražavaju “duboko žaljenje” zbog američke odluke o sankcijama. “Očuvanje nuklearnog sporazuma s Iranom pitanje je poštivanja međunarodnih sporazuma i pitanje međunarodne sigurnosti”, ističe se.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Pristaše Orbanovog plana u sedam točaka pozdravili su njegovu demografsku politiku nazvavši je ‘vizionarskom’

Objavljeno

na

Objavio

Suočenom s padom broja stanovnika u Mađarskoj, premijeru Viktoru Orbanu useljavanje je i dalje zadnja stvar na umu. Umjesto toga, smislio je plan koji bi Mađarice trebao potaknuti da rađaju.

Orban je nedavno obznanio “akcijski plan za zaštitu obitelji” u sedam točaka koji predviđa poticaje mladim parovima da imaju djecu.

Međutim, mišljenja su podijeljena oko toga hoće taj plan imati željeni učinak, dok dio kritičara u njegovu planu vidi zabrinjavajuće povijesne odjeke.

Orbanov akcijski plan tako uključuje doživotno porezno izuzeće za žene s četvero ili više djece.

Žene mlađe od 40 godina pri sklapanju prvog braka mogu dobiti zajam od 10 milijuna forinta (nešto manje od 240 tisuća kuna). Trećina zajma bit će oproštena kada ona rodi drugo dijete, a cijeli će biti otpisan ako rodi treće.

“To je odgovor mađarskog naroda, a ne imigracija”, rekao je Orban (55), otac petero djece, u svom govoru o stanju nacije, pozdravljen velikim pljeskom i oduševljenjem.

“S 10 milijuna forinti moj partner i ja konačno možemo razmišljati o kupnji stana…”, izjavila je Nora Koszeghy, 24-godišnja učiteljica iz Budimpešte i majka malene djevojčice.

“Planiramo brata ili sestricu za Juli. Možda sada može imati dva ili čak tri, tko zna”, kazala je za agenciju AFP.

“Vizionarski” plan

Pristaše Orbanovog plana u sedam točaka, uključujući mađarskog veleposlanika u Vatikanu, pozdravili su njegovu demografsku politiku nazvavši je “vizionarskom”.

Provladini stručnjaci kažu da jedino takva izravna akcija može potaknuti rast stanovništva koje je u padu od 1981. godine i moglo bi se smanjiti sa sadašnjih 9,7 milijuna na šest milijuna do 2070., prema nedavnom izvješću Mađarskog statističkog ureda (KSH).

Orbanova nacionalno-konzervativna vlada, na vlasti od 2010., kaže da nijedna članica EU-a ne izdvaja više za obiteljsku potporu i tvrdi da je njezin pristup već dao rezultata.

Potaknute poreznim olakšicama i subvencioniranim sustavom stanovanja za mlade vjenčane parove, stope sklapanja brakova su u porastu od 2010. godine. Pobačaji i razvodi u padu su.

Mađarska stopa fertiliteta, koja je bila najniža u EU s oko 1,25 djece po ženi 2010. godine, porasla je gotovo do prosjeka Europske unije koji iznosi 1,6, pokazuju podaci Eurostata.

Orbanova vlada želi stopu od 2,1 djeteta po ženi do 2030. kako bi se zaustavio pad stanovništva.

No dio statističara i dalje je skeptičan da će vladine mjere dugoročno preokrenuti tvrdoglavo nisku stopu nataliteta.

“Porast fertiliteta ostvaren je i zbog okončanja ekonomske krize”, rekao je stručnjak KSH-a koji je želio ostati anoniman.

“Veći problemi su velika emigracija – preko pola milijuna od 2010. – i, ključno, pad broja žena fertilne dobi”, istaknuo je.

Pošto se muškarci u tih sedam točaka ne spominju, žene strahuju da će vladine mjere dodatno pojačati pritisak duboko konzervativnog društva da imaju djecu.

Zajam od 10 milijuna forinti morat će biti otplaćen s kamatama ako ne bude djece, rekao je jedan dužnosnik govoreći što je napisano “sitnim slovima” u ugovoru o zajmu.

Kreatori ‘memova’ na mađarskim društvenim mrežama za kritiku Orbanova plana iskoristili su hit televizijsku seriju “Sluškinjina priča”, adaptaciju distopijskog romana Margaret Atwood o Americi kojom vlada mizogina teokracija.

“Ne želim rađati za Viktora Orbana”, rekla je 35-godišnja novinarka Sarolta Szekely za AFP.

“Dijete nije samo pitanje novca”, kazala je Szekely koja trenutačno nema partnera, ali bi jednoga dana željela imati djecu.

“Dobro obrazovanje i zdravstvena skrb te dovoljna zarada za podizanje djeteta puno su važniji od zadržavanja jednokratnog iznosa ako ispunim kvotu. To nije zaštita obitelji, to je proizvodni program.”

Sociolozi su zabrinuti zbog toga što siromašni, među kojima pripadnici osiromašene manjine Roma koji čine oko 7 do 10 posto stanovništva, nemaju stabilan posao ili novac potreban za apliciranje za zajam.

Od tih mjera većinom imaju koristi oni sa srednjim ili višim prihodima, kaže Dorottya Szikra, sociologinja na Mađarskoj akademiji znanosti.

“Više obitelji profitiralo bi od povećanja dječjeg doplatka, koji je nepromijenjen deset godina, ili s više socijalnih stanova”, rekla je ona za AFP.

Međutim, vlada je odmah žestoko stala u obranu svog plana.

Kada je švedska ministrica za socijalna pitanja Annika Strandhall izjavila da je taj akciji plan “opasan” i da “smrdi na 1930-e godine”, šef mađarske diplomacije Peter Szijjarto brzo je odgovorio.

“Mađarska radije troši svoj novac na obitelji nego na migrante”, odbrusio je.

I dok će rezultati novog plana za ‘baby boom’ biti vidljivi tek nakon dužeg vremena, ankete pokazuju barem kratkoročni skok za Orbana.

To je dobrodošla vijest za njegovu stranku Fidesz kojoj je nedavno pala potpore zbog novog “robovlasničkog” zakona o radu koji je izazvao val uličnih prosvjeda.

(Hina)

 

Orban: Ponovno se javljaju snage koje žele otvorena društva i svijet bez nacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Predsjednik Ukrajine potpisao amandmane o ulasku u EU i NATO

Objavljeno

na

Objavio

Danas 19.02.2019. Predsjednik Ukrajine g. Petro Porošenko potpisao je amandmane na Ustav o namjeri Ukrajine da se pridruži EU i NATO savezu.

Verhovna Rada (Parlament) danas je izvanredno zasjedala povodom sjećanja na petu obljetnicu početka ruske oružane agresije na Ukrajinu i sjećanja na stotine nevinih Ukrajinaca ubijenih od zloglasne milicije „Berkut“ u Kiyevu.

Trg nezavisnosti ili Majdan prije pet godina na današnji dan bio je Trg krvi i borbe za slobodnu demokratsku i europsku Ukrajinu.

Zakon će stupiti na snagu danom objave u Narodnom tisku. (NN)!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari