Pratite nas

Iz Svijeta

SAD prijeti Kini: Uvest ćemo vam carine na 1300 proizvoda

Objavljeno

na

Trumpova administracija u utorak je podigla ulog u rastućem trgovinskom obračunu s Kinom, najavljujući carine od 25 posto na oko 1300 kineskih proizvoda s područja industrijske tehnologije, prometa i medicine, kako bi pokušala prisiliti Peking na promjene u praksi poštivanja intelektualnog vlasništva.

Ured američkog trgovačkog predstavništva predstavio je popis proizvoda koji obuhvaća oko 50 milijardi dolara uvoza procijenjenih za 2018. Popis sadrži proizvode od kemikalija do televizora, motornih vozila i elektroničkih komponenti.

Kina najavljuje protumjere

Objavljivanjem popisa kineskih proizvoda počinje rok za javnu raspravu i konzultacije koji će trajati oko dva mjeseca, nakon čega Ured treba donijeti konačnu odluku o carinama.

Ured američkog trgovačkog predstavništva priopćio je da su najavljene carine “odgovor na kinesku politiku koja prisiljava američke tvrtke na prenošenje svoje tehnologije i intelektualnog vlasništva kineskim poduzećima”.

Kina, međutim, odbacuje optužbe da njezini zakoni prisiljavaju Amerikance na transfer tehnologije, a na najavu novih carina prijeti “poduzimanjem odgovarajućih mjera jednake veličine i snage prema američkim proizvodima”.

Kinesko Ministarstvo trgovine objavilo je da će “uskoro poduzeti mjere jednakog intenziteta i razmjera protiv dobara SAD-a”. “Uvjereni smo da smo sposobni odgovoriti na sve protekcionističke mjere SAD-a”, priopćilo je ministarstvo putem službene novinske agencije Xinhua.

Strah da će trgovinski rat uništiti globalni rast

Ministarstvo nije otkrilo kakve protumjere priprema, ali ekonomisti očekuju da će Kinezi izabrati uvoz američke soje, zrakoplova i strojeva kao glavne ciljeve trgovinske osvete.

Najava novih američkih carina uslijedila je nakon što je Kina nametnula carine na uvoz američkog voća, oraha, svinjetine i vina vrijednog tri milijarde dolara u znak protesta protiv carina na kineski čelik i aluminij, koje je prošlog mjeseca uveo američki predsjednik Donald Trump.

Takvo nadmetanje dvaju najvećih svjetskih gospodarstava potaknulo je tržišne strahove da bi SAD i Kina mogli potonuti u trgovinski rat koji bi uništio globalni rast. Na novom američkom popisu nisu mnogi proizvodi potrošačke elektronike, kao što su mobiteli i prijenosna računala, a također nisu uključeni odjeća i obuća, što je izazvalo olakšanje kod trgovaca koji su se bojali porasta troškova za američke potrošače.

Robert Lighthizer iz Ureda američkog trgovačkog predstavništva izjavio je kako je popis izrađen uz pomoć računalnog algoritma koji je dizajniran za odabir proizvoda koji će najviše pogoditi kineske izvoznike, ali i ograničiti štetu američkim potrošačima.

Kina ima trgovinski višak od 375 milijardi dolara

U SAD se iz Kine najviše uvozi komunikacijska oprema, lani je uvoz iznosio 78 milijardi dolara, a slijedi računalna oprema koje je prošle godine uvezeno u vrijednosti od 58,6 milijardi dolara.

Kina je 2017. godine sa SAD-om ostvarila trgovinski višak od 375 milijardi dolara, što je brojka koju Trump želi smanjiti za 100 milijardi dolara.

Američke poslovne udruge oprezno su reagirale, rekavši da se slažu s Trumpovim nastojanjima da zaustavi krađu američkog intelektualnog vlasništva, ali postavljaju pitanje jesu li carine pravi pristup. “Carine su jedan od predloženih odgovora, ali vjerojatno će stvoriti nove izazove u obliku značajnih dodatnih troškova za proizvođače i američke potrošače”, izjavio je predsjednik Nacionalne udruge proizvođača Jay Simmons.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednica na konferenciji Sueddeutsche Zeitunga predstavila viziju razvoja Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je u srijedu na Gospodarskoj konferenciji dnevnika Sueddeutshe Zeitung u Berlinu svoju viziju gospodarskog razvoja Hrvatske posebice ukazavši na potrebu poboljšanja investicijske klime, ‘rebrendiranja’ Hrvatske te potrebu porezne reforme i smanjenja troškova rada.

„Želimo poboljšati investicijsku klimu kako bi Hrvatska postala konkurentna unutar Europske unije. Mislim da bi Hrvatska mogla biti jedna od najnaprednijih zemalja na svijetu“, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović na završetku trodnevne gospodarske konferencije.

Ona je spomenula i uspjeh Hrvatske na svjetskom nogometnom prevenstvu u Rusiji istaknuvši da bi taj uspjeh mogao biti i od koristi za Hrvatsku.

„Isto tako kao što je Irska nakon Svjetskog prvenstva u Italiji izbacila slogan ‚Keltski tigar’ tako je moja želja da Hrvatska postane ‘Jadranski tigar’“, rekla je hrvatska predsjednica u Berlinu.

Spomenula je i kako je to utjecalo na njezin imidž u svijetu. „Možete godinama raditi kao političarka ali onda odjednom zbog jednog prvenstva postaneš poznat“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je istaknula želju za „rebrendiranjem“ Hrvatske kako bi ona mogla biti prepoznata kao zemlja u koju se isplati ulagati.

Kao jedan od glavnih ciljeva Grabar Kitarović je navela poreznu reformu i smanjenje troškova rada, što utječe i na najveći problem Hrvatske trenutno, a to je odljev mozgova.

„Naš problem je jer gubimo ljude koje odlaze tamo gdje su uvjeti bolji“, rekla je predsjednica RH zaključivši da bi reforme trebale ići u smjeru povećanja plaća, jer bi to zadržalo radnu snagu u Hrvatskoj.

„Neki su mi rekli da bi ostali u Hrvatskoj da im je plaća samo 1000 kuna viša“, kazala je je Grabar Kitarović.

Tijekom svog govora, Grabar-Kitarović se dotakla i Inicijative triju mora koja bi, kako je rekla, pomogla smanjenju razlike u blagostanju između istočnog i zapadnog dijela Europske unije.

„Ta inicijativa je krivo shvaćena kao inicijativa razdora, a ona zapravo ide u smjeru kohezije unutar Europske unije“, rekla je hrvatska predsjednica.

Nakon govora Kolinda Grabar-Kitarović je odgovarala na pitanja publike Gospodarske konferencije.

Gospodarska konferencija dnevnika Sueddeutsche Zeitung održana je po dvanaesti put, a otvorena je u ponedjeljak govorom predsjednika Europske komisije Jean-Clauda Junckera o budućnosti Europske unije.

Konferencija je ove godine okupila niz državnika i visokih predstavnika gospodarstva. U sklopu kongresa sudjeluju i predsjednici vlada Islanda, Estonije i Srbije.

Hrvatska predsjednica bila je poslije otvaranja i gost na svečanoj večeri tijekom koje je razgovarala i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu s Angelom Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Češka odbacila Marakeški sporazum o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Češka se u srijedu pridružila skupini zemalja članica Europske unije koje odbacuju UN-ov Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, takozvani Marakeški sporazum

Proces izrade Globalnog kompakta počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile sve 193 zemlje članice UN-a s izuzetkom Sjedinjenih Država koje su se povukle, a trebao bi biti potvrđen u Maroku u prosincu zbog čega se naziva i Marakeškim sporazumom.

Češka vlada rano u srijedu izglasala je da neće pristupiti Globalnom kompaktu, što je i najavljivala.

‘Češka je odavna zagovarala načelo razdvajanja legalne od ilegalne migracije’, rekao je zamjenik premijera Richard Brabec na konferenciji za novinare.

Prijedlozi koje iznosi Češka i druge europske zemlje teže upravo tome, ali ‘završni tekst (Globalnog kompakta) ne odražava takve prijedloge’, rekao je Brabec.

Time se Češka pridružila vladama desnice u Mađarskoj i Austriji koje su odlučile da neće potvrditi Marakeški sporazum, a istupanje su najavile i Poljska te Bugarska koja bi u srijedu trebala glasati.

Globalni kompakt za migracije prvi je sporazum pripremljen suradnjom više vlada uz podršku Ujedinjenih naroda. Sporazum “nije pravno obvezujući” i temelji se na vrijednostima kao što su državni suverenitet, nediskriminacija i ljudska prava te na suradnji u poboljšanju uvjeta i koristi migracija.

Sastoji se od 23 cilja za bolje upravljanje migracijama na lokalnim, nacionalnim i globalnim razinama. Prema kompaktu, prvenstveno je potrebno minimalizirati utjecaj faktora koji potiču ljude na migracije. Uz to, očekuje se integrirano i koordinirano upravljanje granicama, etično i sigurno pružanje pomoći svim migrantima, kao i poticaj zajednicama na inkluziju pridošlica.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

 

 

 

Bugarska odustaje od Marakeškog sporazuma

 

 

 

Nino Raspudić: Marakeški sporazum je vrlo problematičan dokument, Hrvatska ga ne bi trebala potpisati!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari