Pratite nas

Iz Svijeta

SAD prkosi svijetu preseljenjem veleposlanstva u Jeruzalem

Objavljeno

na

Foto: EPA

Sjedinjene Države otvorit će u ponedjeljak svoje veleposlanstvo u Jeruzalemu, unatoč protivljenju međunarodne zajednice i Palestinaca koji najavljuju nove prosvjede.

Preseljenje veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem američki predsjednik Donald Trump obećao je 6. prosinca prošle godine, a povezano je s njegovim priznanjem Jeruzalema za glavni grad Izraela.

Tim raskidom s dugogodišnjom američkom diplomatskom praksom i međunarodnim konsenzusom oduševio je Izraelce i razbjesnio Palestince.

Otvaranje veleposlanstva poklopilo se sa 70. godišnjicom, po gregorijanskom kalendaru, osnivanja Države Izrael. Dan poslije, Palestinci obilježavaju “Nakbu” (“Katastrofu”, na arapskom), egzodus stotina tisuća svojih sunarodnjaka koji su 1948. protjerani ili su pobjegli iz svojih domova,.

Preseljenje američkog veleposlanstva događa se u jako osjetljivom trenutku. Palestinci već tjednima prosvjeduju u Pojasu Gaze protiv izraelske blokade te enklave i u ime “prava na povratak” na svoj teritorij iz 1948. U sukobima s izraelskim vojnicima od 30. ožujka pritom je poginulo više od 50 Palestinaca.

Osim toga, Trumpova odluka o povlačenju iz međunarodnog sporazuma s Iranom o njegovu nuklearnom programu produbila je veliku neizvjesnost u regiji. Napetosti su iznenada eskalirale u noći sa srijede na četvrtak između Irana i Izraela u Siriji.

Trump je izrazio želju da bude nazočan na otvaranju veleposlanstva, koje će se privremeno nalaziti u zgradi američkog konzulata u četvrti Arnoni, dok se ne sagradi nova zgrada na još nepoznatoj lokaciji.

No ipak neće doći, a umjesto njega u Jeruzalem će doputovati njegova kći Ivanka sa suprugom Jaredom Kushnerom, savjetnikom Bijele kuće, zamjenik američkog državnog tajnika John Sullivan i ministar financija Steven Mnuchin. Nazočno će biti još gotovo 800 uzvanika.

Jedan trg u blizini veleposlanstva bit će preimenovan u Trumpov trg, rekao je u utorak gradonačelnik Nir Barkat.

“U početku, u privremenom veleposlanstvu u Arnoni nalazit će se uredi veleposlanika i manji broj osoblja”, rekao je jedan američki dužnosnik. “Veleposlanik će u početnim fazama preseljenja veleposlanstva raditi i u Tel Avivu i u Jeruzalemu jer je riječ o procesu koji će potrajati nekoliko godina”, dodao je.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozdravio je preseljenje američkog veleposlanstva u Jeruzalem i pozvao i druge zemlje da to učine, što međutim nije naišlo na odobravanje.

Palestinci prijete da su spremni probiti izraelsku sigurnosnu ogradu

S druge strane, visoki palestinski dužnosnik Nabil Šat optužio je u srijedu Trumpa da podržava “izraelsko čišćenje palestinskog naroda u Jeruzalemu”.

Palestinski dužnosnik Saeb Erekat pozvao je “organizacije civilnog društva i vjerske vlasti da bojkotiraju inauguraciju”.

“Oni koji budu sudjelovati na toj inauguraciji poslat će zabrinjavajuću poruku da ohrabruju flagrantna kršenja međunarodnog prava i neotuđivih prava palestinskog naroda”, rekao je.

U kontekstu godišnjice osnivanja Izraela i Nakbe, za 14. i 15. svibnja najavljeni su palestinski prosvjedi.

U Pojasu Gaze, manje od 100 kilometara od Jeruzalema, Palestinci prijete da su spremni probiti izraelsku sigurnosnu ogradu, riskirajući smrt.

Izraelska vojska tvrdi da puca pravim mecima samo u krajnjoj nuždi kako bi zaštitila svoje vojnike i civile koji žive u tom području. Meta kritika zbog prekomjerne uporabe sile, ona optužuje Hamas koji upravlja tim područjem da instrumentalizira prosvjednike.

Preseljenje američkog veleposlanstva ponovno stavlja u prvi plan pitanje statusa Jeruzalema, jedno od središnjih pitanja izraelsko-palestinskog sukoba.

I Palestinci i Izrael smatraju taj grad svojim glavnim gradom.

Tijekom rata 1967., Izrael je osvojio istočni Jeruzalem, palestinski dio grada, i potom ga anektirao. Godine 1980., Izrael je proglasio cijeli Jeruzalem svojim “vječnim i nedjeljivim” glavnim gradom.

Međunarodna zajednica tu je odluku ocijenila ilegalnom i istočni Jeruzalem smatra okupiranim. Smatra također da se strana veleposlanstva ne bi smjela nalaziti u Jeruzalemu.

Izrael smatra Trumpovu odluku priznanjem povijesne realnosti. Za palestinsko vodstvo, ona je vrhunac proizraelske politike Trumpove administracije.

Odnosi između palestinskog vodstva i Trumpove administracije jako su se zbog toga pogoršali, a palestinski predsjednik Mahmud Abas čak je američkog veleposlanika u Izraelu Davida Friedmana nazvao “kučkinim sinom”.

Nagađa se da bi nakon preseljenja veleposlanstva Trumpova administracija mogla iznijeti plan za konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba.

Američko veleposlanstvo u Jeruzalemu – ni prvo niti posljednje

Nekoliko zemalja imalo je u prošlosti svoja veleposlanstva u Jeruzalemu, ponajprije iz Afrike i Južne Amerike, i neke bi se mogle vratiti.

Nakon rata u listopadu 1973., Obala Bjelokosti, Zair (DR Kongo) i Kenija prekinuli su diplomatske odnose s Izraelom i zatvorili veleposlanstva u Jeruzalemu. Kada su obnovili odnose, diplomatska predstavništva otvorili su u Tel Avivu.

Na zahtjev UN-a, Bolivija, Čile, Kolumbija, Kostarika, Dominikanska Republika, Ekvador, Gvatemala, Haiti, Panama, Salvador, Urugvaj, Venezuela i Nizozemska povukli su diplomatske misije iz Jeruzalema nakon što ga je Izrael 1980. proglasio svojim “vječnim i nedjeljivim” glavnim gradom. Kostarika i Salvador vratili su se 1984., da bi 2006. ponovno otišli.

Slijedom Trumpove odluke, neke zemlje kazale su da bi i one to mogle učiniti.

Gvatemalski predsjednik Jimmy Morales rekao je da će njegova zemlja otvoriti veleposlanstvo u Jeruzalemu 16. svibnja, a po izraelskom ministarstvu vanjskih poslova to bi do kraja svibnja trebao učiniti i Paragvaj.

Isti potez mogla bi povući i Rumunjska čija je vlada usvojila prijedlog u tom smjeru, no protivi mu se predsjednik države dok se ne postigne mirovni sporazum između Izraela i Palestinaca i zbog toga traži ostavku premijerke Viorice Dancile. Ona je tijekom posjeta Jeruzalemu u travnju kazala da za sada nema potporu svih stranaka za preseljenje veleposlanstva kako je željela.

Rumunjska bi time postala prva članica EU-a koja bi to učinila. EU u skladu s rezolucijama UN-a smatra da konačni status Jeruzalema trebaju dogovoriti Izrael i Palestinci.

Češki predsjednik Miloš Zeman podržava preseljenje češkog veleposlanstva u Jeruzalem, ali češka vlada za sada je najavila samo ponovno otvaranje počasnog konzulata i češkog kulturnog centra u tom gradu.

S druge strane, japanski premijer Shinzo Abe nedavno je palestinskom predsjedniku Mahudu Abasu kazao da će japansko veleposlanstvo ostati u Tel Avivu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

CIA: Saudijski prijestolonasljednik je naručio Khashoggijevo ubojstvo

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

CIA je zaključila da je saudijski prijestolonasljednik naručio ubojstvo novinara Jamala Khashoggija u Istanbulu prošlog mjeseca, piše u petak Washington Post, pozivajući se na anonimne izvore upoznate s istragom.

Ta je informacija, objavljena u Washington Postu s kojim je redovito surađivao novinar, kritičar Rijada, u suprotnosti s nedavnim tvrdnjama saudijske monarhije da Mohammed bin Salman, poznat kao MbS, nema nikakve veze s ubojstvom.

Američka obavještajna agencija na upit agencija France Presse nije htjela ništa komentirati.

Da bi došla do tih informacija, dodaje Washington Post, CIA je istražila nekoliko obavještajnih izvora, napose telefonski razgovor brata moćnog prijestolonasljednika, koji je i saudijski veleposlanik u Sjedinjenim Državama i Jamala Khashoggija.

Dnevni list piše da je Halid bin Salman preporučio Khashoggiju da ode u saudijski konzulat u Istanbulu, uvjeravajući ga da mu se ništa neće dogoditi.

List dodaje da ga je nazvao na zahtjev svog brata, navodeći da nije jasno je Halid bin Salman znao da će Khashoggija ubiti.

Halid bin Salman je odmah putem Twittera reagirao na te optužbe, odlučno odbijajući navode Washington Posta.

“To je teška optužba koja se ne smije skrivati iza anonimnih izvora”, upozorio je, poprativši svoju objavu priopćenjem koje je, kaže, poslao listu.

“Princ Halid ni u jednom trenutku nije ni o čemu razgovarao s Jamalom u vezi s njegovim putovanjem u Tursku”, napisao je.

New York Times pak piše da su američki čelnici upozorili da američka i turska obavještajna agencija nemaju čvrst dokaz koji bi moćnog prijestolonasljednika povezivao s ubojstvom novinara.

No, piše newyorški list pozivajući se na dužnosnike, CIA ocjenjuje da je utjecaj MbS-a toliki da se ubojstvo ne bi dogodilo bez njegova odobrenja.

Jamal Khashoggi je ubijen 2. listopada u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

Saudijska Arabija je više puta mijenjala službenu inačicu o tome što se dogodilo Khashoggiju nakon ulaska u konzulat.

Washington, dugogodišnji saveznik Rijada, u četvrtak je uveo sankcije 17 saudijskih čelnika zbog “odgovornosti i pomaganja” u ubojstvu.

(Hina)

Erdogan: Naredba za ubojstvo Khashoggija došla je ‘s vrha saudijske vlasti’

 

 

Trump: Netko je stvarno zabrljao. Saudijci su inscenirali najgore zataškavanje ikad

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Merkel u Chemnitzu branila migrantsku politiku

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel stigla je u petak u dugo najavljivani posjet Chemnitzu, gradu u kojem su u kolovozu izbili veliki neredi i napadi na migranti nakon što su za ubojstvo lokalnog stanovnika privedena dvojica azilanata, gdje je pritisnuta pitanjima, morala braniti svoju politiku prihvata golemog broja migranata 2015.

Taj grad u Saskoj bio je poprište protuimigrantskih manifestacija i “lova” na strance nakon što su Daniela H., lokalnog stanovnika kubanskog podrijetla, izbola dvojica muškaraca. Za njegovo ubojstvo se sumnjiče azilanti iz Sirije i Iraka.

Merkel je u Chemnitzu sudjelovala u raspravi s oko 130 čitatelja lokalnog lista Freie Press i odgovarala na pitanja o stanju u zemlji, tvrdeći da je vlada svjesna problema i da želi čuti što ljude brine.

I sama podrijetlom iz nekadašnje Istočne Njemačke, kancelarka je na tvrdnje prisutnih da se osjećaju kao “građani drugog reda” kazala da budu ponosni na svoju pripadnost, da razumije njihovu zabrinutost zbog gospodarske situacije, ali da “nasilje nije odgovor”.

Pritisnuta pitanjima o odluci da 2015. otvori vrata za više od milijun bliskoistočnih migranata, među kojima i sirijskih i iračkih, kazala je da “greška” nije bila pomoći migrantima, već to da se na vrijeme nije obraćala pažnja na zemlje i regije od kuda migranti dolaze.

Također je branila Međunarodni pakt UN-a o migracijama koji bi se trebao usvojiti krajem godine. Obećala je da taj sporazum neće dovesti u pitanje “suverenost” država o tom pitanju.

“Svatko ima pravo donositi svoje vlastite zakone, bez obzira na budući pakt”, poručila je Merkel.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari