Pratite nas

Iz Svijeta

SAD prkosi svijetu preseljenjem veleposlanstva u Jeruzalem

Objavljeno

na

Foto: EPA

Sjedinjene Države otvorit će u ponedjeljak svoje veleposlanstvo u Jeruzalemu, unatoč protivljenju međunarodne zajednice i Palestinaca koji najavljuju nove prosvjede.

Preseljenje veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem američki predsjednik Donald Trump obećao je 6. prosinca prošle godine, a povezano je s njegovim priznanjem Jeruzalema za glavni grad Izraela.

Tim raskidom s dugogodišnjom američkom diplomatskom praksom i međunarodnim konsenzusom oduševio je Izraelce i razbjesnio Palestince.

Otvaranje veleposlanstva poklopilo se sa 70. godišnjicom, po gregorijanskom kalendaru, osnivanja Države Izrael. Dan poslije, Palestinci obilježavaju “Nakbu” (“Katastrofu”, na arapskom), egzodus stotina tisuća svojih sunarodnjaka koji su 1948. protjerani ili su pobjegli iz svojih domova,.

Preseljenje američkog veleposlanstva događa se u jako osjetljivom trenutku. Palestinci već tjednima prosvjeduju u Pojasu Gaze protiv izraelske blokade te enklave i u ime “prava na povratak” na svoj teritorij iz 1948. U sukobima s izraelskim vojnicima od 30. ožujka pritom je poginulo više od 50 Palestinaca.

Osim toga, Trumpova odluka o povlačenju iz međunarodnog sporazuma s Iranom o njegovu nuklearnom programu produbila je veliku neizvjesnost u regiji. Napetosti su iznenada eskalirale u noći sa srijede na četvrtak između Irana i Izraela u Siriji.

Trump je izrazio želju da bude nazočan na otvaranju veleposlanstva, koje će se privremeno nalaziti u zgradi američkog konzulata u četvrti Arnoni, dok se ne sagradi nova zgrada na još nepoznatoj lokaciji.

No ipak neće doći, a umjesto njega u Jeruzalem će doputovati njegova kći Ivanka sa suprugom Jaredom Kushnerom, savjetnikom Bijele kuće, zamjenik američkog državnog tajnika John Sullivan i ministar financija Steven Mnuchin. Nazočno će biti još gotovo 800 uzvanika.

Jedan trg u blizini veleposlanstva bit će preimenovan u Trumpov trg, rekao je u utorak gradonačelnik Nir Barkat.

“U početku, u privremenom veleposlanstvu u Arnoni nalazit će se uredi veleposlanika i manji broj osoblja”, rekao je jedan američki dužnosnik. “Veleposlanik će u početnim fazama preseljenja veleposlanstva raditi i u Tel Avivu i u Jeruzalemu jer je riječ o procesu koji će potrajati nekoliko godina”, dodao je.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozdravio je preseljenje američkog veleposlanstva u Jeruzalem i pozvao i druge zemlje da to učine, što međutim nije naišlo na odobravanje.

Palestinci prijete da su spremni probiti izraelsku sigurnosnu ogradu

S druge strane, visoki palestinski dužnosnik Nabil Šat optužio je u srijedu Trumpa da podržava “izraelsko čišćenje palestinskog naroda u Jeruzalemu”.

Palestinski dužnosnik Saeb Erekat pozvao je “organizacije civilnog društva i vjerske vlasti da bojkotiraju inauguraciju”.

“Oni koji budu sudjelovati na toj inauguraciji poslat će zabrinjavajuću poruku da ohrabruju flagrantna kršenja međunarodnog prava i neotuđivih prava palestinskog naroda”, rekao je.

U kontekstu godišnjice osnivanja Izraela i Nakbe, za 14. i 15. svibnja najavljeni su palestinski prosvjedi.

U Pojasu Gaze, manje od 100 kilometara od Jeruzalema, Palestinci prijete da su spremni probiti izraelsku sigurnosnu ogradu, riskirajući smrt.

Izraelska vojska tvrdi da puca pravim mecima samo u krajnjoj nuždi kako bi zaštitila svoje vojnike i civile koji žive u tom području. Meta kritika zbog prekomjerne uporabe sile, ona optužuje Hamas koji upravlja tim područjem da instrumentalizira prosvjednike.

Preseljenje američkog veleposlanstva ponovno stavlja u prvi plan pitanje statusa Jeruzalema, jedno od središnjih pitanja izraelsko-palestinskog sukoba.

I Palestinci i Izrael smatraju taj grad svojim glavnim gradom.

Tijekom rata 1967., Izrael je osvojio istočni Jeruzalem, palestinski dio grada, i potom ga anektirao. Godine 1980., Izrael je proglasio cijeli Jeruzalem svojim “vječnim i nedjeljivim” glavnim gradom.

Međunarodna zajednica tu je odluku ocijenila ilegalnom i istočni Jeruzalem smatra okupiranim. Smatra također da se strana veleposlanstva ne bi smjela nalaziti u Jeruzalemu.

Izrael smatra Trumpovu odluku priznanjem povijesne realnosti. Za palestinsko vodstvo, ona je vrhunac proizraelske politike Trumpove administracije.

Odnosi između palestinskog vodstva i Trumpove administracije jako su se zbog toga pogoršali, a palestinski predsjednik Mahmud Abas čak je američkog veleposlanika u Izraelu Davida Friedmana nazvao “kučkinim sinom”.

Nagađa se da bi nakon preseljenja veleposlanstva Trumpova administracija mogla iznijeti plan za konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba.

Američko veleposlanstvo u Jeruzalemu – ni prvo niti posljednje

Nekoliko zemalja imalo je u prošlosti svoja veleposlanstva u Jeruzalemu, ponajprije iz Afrike i Južne Amerike, i neke bi se mogle vratiti.

Nakon rata u listopadu 1973., Obala Bjelokosti, Zair (DR Kongo) i Kenija prekinuli su diplomatske odnose s Izraelom i zatvorili veleposlanstva u Jeruzalemu. Kada su obnovili odnose, diplomatska predstavništva otvorili su u Tel Avivu.

Na zahtjev UN-a, Bolivija, Čile, Kolumbija, Kostarika, Dominikanska Republika, Ekvador, Gvatemala, Haiti, Panama, Salvador, Urugvaj, Venezuela i Nizozemska povukli su diplomatske misije iz Jeruzalema nakon što ga je Izrael 1980. proglasio svojim “vječnim i nedjeljivim” glavnim gradom. Kostarika i Salvador vratili su se 1984., da bi 2006. ponovno otišli.

Slijedom Trumpove odluke, neke zemlje kazale su da bi i one to mogle učiniti.

Gvatemalski predsjednik Jimmy Morales rekao je da će njegova zemlja otvoriti veleposlanstvo u Jeruzalemu 16. svibnja, a po izraelskom ministarstvu vanjskih poslova to bi do kraja svibnja trebao učiniti i Paragvaj.

Isti potez mogla bi povući i Rumunjska čija je vlada usvojila prijedlog u tom smjeru, no protivi mu se predsjednik države dok se ne postigne mirovni sporazum između Izraela i Palestinaca i zbog toga traži ostavku premijerke Viorice Dancile. Ona je tijekom posjeta Jeruzalemu u travnju kazala da za sada nema potporu svih stranaka za preseljenje veleposlanstva kako je željela.

Rumunjska bi time postala prva članica EU-a koja bi to učinila. EU u skladu s rezolucijama UN-a smatra da konačni status Jeruzalema trebaju dogovoriti Izrael i Palestinci.

Češki predsjednik Miloš Zeman podržava preseljenje češkog veleposlanstva u Jeruzalem, ali češka vlada za sada je najavila samo ponovno otvaranje počasnog konzulata i češkog kulturnog centra u tom gradu.

S druge strane, japanski premijer Shinzo Abe nedavno je palestinskom predsjedniku Mahudu Abasu kazao da će japansko veleposlanstvo ostati u Tel Avivu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

AfD druga najjača stranka u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put je u anketama pretekla vladajuću Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) i trenutno je druga najjača politička stranka u toj zemlji, prema ispitivanju javnog servisa ARD objavljenom u petak koje istodobno pokazuje pad popularnosti demokršćana kancelarke Angele Merkel.

„Da se sljedeće nedjelje održavaju savezni izbori demokršćanska Unija CDU/CSU osvojila bi 28 posto glasova što je najslabiji rezultat otkako se od 19967. provodi to ispitivanje. SPD bi osvojio 17 posto, a AfD 18 posto glasova što je dosad najbolja vrijednost za ovu stranku“, stoji u ispitivanju Deutschlandtrend što ga za potrebe javnog servisa ARD provodi institut Emnid.

Od posljednjeg ispitivanja prije dva tjedna AfD je ojačao za dva posto, a stranke vladajuće koalicije Unija CDU/CSU i SPD izgubile su po jedan posto glasova.

Na četvrtom mjestu s 15 posto je stranka Zeleni, a slijedi je Ljevica s 10 te liberali iz FDP-a s 9 posto glasova.

Daljnji pad popularnosti stranaka vladajuće koalicije povezuje se s uzastopnim nesuglasicama unutar stranaka vlade.

Posljednji slučaj odnosi se na svađu zbog ravnatelja Ureda za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georga Maassena koji je bio prisiljen napustiti svoje mjesto zbog spornih izjava u kojima je relativizirao neonacističke izgrede u Chemnitzu, ali je na inzistiranje ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) premješten na utjecajniju dužnost državnog tajnika unutar ministarstva unutarnjih poslova.

Ispitivanje je pokazalo i nezadovoljstvo radom samog ministra Seehofera jer 59 posto ispitanika smatra da je on loše kadrovsko rješenje za ministra unutarnjih poslova.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Crna Gora isplatila 1,43 milijuna eura bivšim zatočenicima logora Morinj u Boki kotorskoj

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora podmirila je sve svoje obveze prema bivšim zatočenicima koji su bili zatvoreni i mučeni u logoru Morinj u Boki kotorskoj ranih devedesetih godina, isplativši im gotovo milijun i pol eura na temelju pravomoćnih presuda, piše u petak tisak.

Pravni zastupnik morinjskih logoraša Zdravko Begović kazao je za dnevnik „Dan” da je nalog suda potpuno izvršen i da je njegovim klijentima isplaćen “svaki cent”, odnosno točno 1,43 milijuna eura.

Begović je, međutim, dodao da to nije kraj kada se radi o zahtjevima po tužbama vezanim uz logor Morinj u kojem su 1991. i 1992. bili zatočeni državljani Hrvatske nakon srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje 1991.

Zastupnik je rekao da su njegovi klijenti, njih 220, nakon što su primili naknadu za zlostavljanje i mučenje, podnijeli su nove tužbe protiv Crne Gore zbog umanjenja poslovne sposobnosti i životnih aktivnosti.

Visina zahtjeva po tim novim tužbama pojedinačno iznosi od deset do 15 tisuća eura.

“Osnovnim sudovima smo podnosili tužbene zahtjeve za naknadu nematerijalne štete. U pitanju su ratni zarobljenici iz logora u Morinju koji su državljani Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

“Većina sudskih postupaka je pravomoćno okončana, kao i postupak izvršenja”, kazao je Begović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari