Pratite nas

Iz Svijeta

SAD prkosi svijetu preseljenjem veleposlanstva u Jeruzalem

Objavljeno

na

Foto: EPA

Sjedinjene Države otvorit će u ponedjeljak svoje veleposlanstvo u Jeruzalemu, unatoč protivljenju međunarodne zajednice i Palestinaca koji najavljuju nove prosvjede.

Preseljenje veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem američki predsjednik Donald Trump obećao je 6. prosinca prošle godine, a povezano je s njegovim priznanjem Jeruzalema za glavni grad Izraela.

Tim raskidom s dugogodišnjom američkom diplomatskom praksom i međunarodnim konsenzusom oduševio je Izraelce i razbjesnio Palestince.

Otvaranje veleposlanstva poklopilo se sa 70. godišnjicom, po gregorijanskom kalendaru, osnivanja Države Izrael. Dan poslije, Palestinci obilježavaju “Nakbu” (“Katastrofu”, na arapskom), egzodus stotina tisuća svojih sunarodnjaka koji su 1948. protjerani ili su pobjegli iz svojih domova,.

Preseljenje američkog veleposlanstva događa se u jako osjetljivom trenutku. Palestinci već tjednima prosvjeduju u Pojasu Gaze protiv izraelske blokade te enklave i u ime “prava na povratak” na svoj teritorij iz 1948. U sukobima s izraelskim vojnicima od 30. ožujka pritom je poginulo više od 50 Palestinaca.

Osim toga, Trumpova odluka o povlačenju iz međunarodnog sporazuma s Iranom o njegovu nuklearnom programu produbila je veliku neizvjesnost u regiji. Napetosti su iznenada eskalirale u noći sa srijede na četvrtak između Irana i Izraela u Siriji.

Trump je izrazio želju da bude nazočan na otvaranju veleposlanstva, koje će se privremeno nalaziti u zgradi američkog konzulata u četvrti Arnoni, dok se ne sagradi nova zgrada na još nepoznatoj lokaciji.

No ipak neće doći, a umjesto njega u Jeruzalem će doputovati njegova kći Ivanka sa suprugom Jaredom Kushnerom, savjetnikom Bijele kuće, zamjenik američkog državnog tajnika John Sullivan i ministar financija Steven Mnuchin. Nazočno će biti još gotovo 800 uzvanika.

Jedan trg u blizini veleposlanstva bit će preimenovan u Trumpov trg, rekao je u utorak gradonačelnik Nir Barkat.

“U početku, u privremenom veleposlanstvu u Arnoni nalazit će se uredi veleposlanika i manji broj osoblja”, rekao je jedan američki dužnosnik. “Veleposlanik će u početnim fazama preseljenja veleposlanstva raditi i u Tel Avivu i u Jeruzalemu jer je riječ o procesu koji će potrajati nekoliko godina”, dodao je.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozdravio je preseljenje američkog veleposlanstva u Jeruzalem i pozvao i druge zemlje da to učine, što međutim nije naišlo na odobravanje.

Palestinci prijete da su spremni probiti izraelsku sigurnosnu ogradu

S druge strane, visoki palestinski dužnosnik Nabil Šat optužio je u srijedu Trumpa da podržava “izraelsko čišćenje palestinskog naroda u Jeruzalemu”.

Palestinski dužnosnik Saeb Erekat pozvao je “organizacije civilnog društva i vjerske vlasti da bojkotiraju inauguraciju”.

“Oni koji budu sudjelovati na toj inauguraciji poslat će zabrinjavajuću poruku da ohrabruju flagrantna kršenja međunarodnog prava i neotuđivih prava palestinskog naroda”, rekao je.

U kontekstu godišnjice osnivanja Izraela i Nakbe, za 14. i 15. svibnja najavljeni su palestinski prosvjedi.

U Pojasu Gaze, manje od 100 kilometara od Jeruzalema, Palestinci prijete da su spremni probiti izraelsku sigurnosnu ogradu, riskirajući smrt.

Izraelska vojska tvrdi da puca pravim mecima samo u krajnjoj nuždi kako bi zaštitila svoje vojnike i civile koji žive u tom području. Meta kritika zbog prekomjerne uporabe sile, ona optužuje Hamas koji upravlja tim područjem da instrumentalizira prosvjednike.

Preseljenje američkog veleposlanstva ponovno stavlja u prvi plan pitanje statusa Jeruzalema, jedno od središnjih pitanja izraelsko-palestinskog sukoba.

I Palestinci i Izrael smatraju taj grad svojim glavnim gradom.

Tijekom rata 1967., Izrael je osvojio istočni Jeruzalem, palestinski dio grada, i potom ga anektirao. Godine 1980., Izrael je proglasio cijeli Jeruzalem svojim “vječnim i nedjeljivim” glavnim gradom.

Međunarodna zajednica tu je odluku ocijenila ilegalnom i istočni Jeruzalem smatra okupiranim. Smatra također da se strana veleposlanstva ne bi smjela nalaziti u Jeruzalemu.

Izrael smatra Trumpovu odluku priznanjem povijesne realnosti. Za palestinsko vodstvo, ona je vrhunac proizraelske politike Trumpove administracije.

Odnosi između palestinskog vodstva i Trumpove administracije jako su se zbog toga pogoršali, a palestinski predsjednik Mahmud Abas čak je američkog veleposlanika u Izraelu Davida Friedmana nazvao “kučkinim sinom”.

Nagađa se da bi nakon preseljenja veleposlanstva Trumpova administracija mogla iznijeti plan za konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba.

Američko veleposlanstvo u Jeruzalemu – ni prvo niti posljednje

Nekoliko zemalja imalo je u prošlosti svoja veleposlanstva u Jeruzalemu, ponajprije iz Afrike i Južne Amerike, i neke bi se mogle vratiti.

Nakon rata u listopadu 1973., Obala Bjelokosti, Zair (DR Kongo) i Kenija prekinuli su diplomatske odnose s Izraelom i zatvorili veleposlanstva u Jeruzalemu. Kada su obnovili odnose, diplomatska predstavništva otvorili su u Tel Avivu.

Na zahtjev UN-a, Bolivija, Čile, Kolumbija, Kostarika, Dominikanska Republika, Ekvador, Gvatemala, Haiti, Panama, Salvador, Urugvaj, Venezuela i Nizozemska povukli su diplomatske misije iz Jeruzalema nakon što ga je Izrael 1980. proglasio svojim “vječnim i nedjeljivim” glavnim gradom. Kostarika i Salvador vratili su se 1984., da bi 2006. ponovno otišli.

Slijedom Trumpove odluke, neke zemlje kazale su da bi i one to mogle učiniti.

Gvatemalski predsjednik Jimmy Morales rekao je da će njegova zemlja otvoriti veleposlanstvo u Jeruzalemu 16. svibnja, a po izraelskom ministarstvu vanjskih poslova to bi do kraja svibnja trebao učiniti i Paragvaj.

Isti potez mogla bi povući i Rumunjska čija je vlada usvojila prijedlog u tom smjeru, no protivi mu se predsjednik države dok se ne postigne mirovni sporazum između Izraela i Palestinaca i zbog toga traži ostavku premijerke Viorice Dancile. Ona je tijekom posjeta Jeruzalemu u travnju kazala da za sada nema potporu svih stranaka za preseljenje veleposlanstva kako je željela.

Rumunjska bi time postala prva članica EU-a koja bi to učinila. EU u skladu s rezolucijama UN-a smatra da konačni status Jeruzalema trebaju dogovoriti Izrael i Palestinci.

Češki predsjednik Miloš Zeman podržava preseljenje češkog veleposlanstva u Jeruzalem, ali češka vlada za sada je najavila samo ponovno otvaranje počasnog konzulata i češkog kulturnog centra u tom gradu.

S druge strane, japanski premijer Shinzo Abe nedavno je palestinskom predsjedniku Mahudu Abasu kazao da će japansko veleposlanstvo ostati u Tel Avivu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Prosvjedi na granici Venezuele i Kolumbije; Vojska na granici napustila položaje

Objavljeno

na

Objavio

Kaos u Venezueli: Vojska na granici napustila položaje, traju sukobi stanovništva i snaga sigurnosti

Venzuelski vojnici napustili su svoje položaje na granici s Kolumbijom uoči napora koje predvodi oporba za prebacivanje humanitarne pomoći u zemlju, priopćila je kolumbijska agencija za migraciju, a prenosi BBC.

Oko 600 tona hrane, lijekova, higijenskih proizvoda i druge humanitarne pomoći većinom iz SAD-a nalazi se u Cucuti, pograničnom gradu u Kolumbiji.

Pomoć je donirana na zahtjev venezuelskog oporbenog čelnika Juana Guaidoa, kojega su deseci zemalja priznali za privremenog predsjednika, dok je Maduro pod pritiskom da podnese ostavku. No, Maduro smatra da je humanitarna operacija izgovor za američku vojnu intervenciju i njegovo svrgavanje s vlasti.

Guaido je pozvao vojsku da dopusti kamionima ulazak u zemlju apelirajući na vojnike da se “stave na stranu naroda”, navodi BBC. On je potvrdio da su “razni pripadnici” nacionalne garde napustili svoje položaje na međunarodnom mostu Simon Bolivar.

Istodobno su u Ureni, venezuelskom pograničnom gradu, ljudi su bacali kamenje na vojnike koji osiguravaju granice, a oni su im uzvratili suzavcem, pokazale su snimke lokalnih televizija.

Mnogi ljudi u toj pograničnoj regiji često prelaze granicu jer rade u Kolumbiji ili idu u kupovinu. Međutim, granica je sada zatvorena zbog napetosti oko humanitarne pomoći čiju dostavu u Venezuelu Maduro ne dopušta.

U međuvremenu je novinarska udruga SNTP izvijestila u subotu da je 50 venezuelskih novinara zapelo na kolumbijskoj strani nakon što su bili na humanitarnom koncertu za Venezuelu u obližnjem gradu Cucuti. Nisu se mogli vratiti nakon koncerta u petak zbog zatvaranja granice, objavio je SNTP, zatraživši poštivanje prava novinara na slobodu kretanja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Orban: Naša kampanja razotkriva briselske birokrate

Objavljeno

na

Objavio

Konzervativni mađarski premijer Viktor Orban branio je u petak svoju kontroverznu kampanju protiv predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera koja ga prikazuje kao zagovornika ilegalnih migracija.

Na službenoj Facebook stranici mađarske vlade prikazan je poster Junckera i američkog milijardera mađarskog porijekla Georgea Sorosa, uz popratni tekst “Vi također imate pravo znati što vam Bruxelles priprema”.

“Oni žele uvesti obvezne migrantske kvote. Žele umanjiti suvereno pravo država članica (EU-a) na zaštitu svojih granica. Oni bi omogućili imigraciju pomoću migrantskih viza”, piše na plakatu.

Komisija je oštro odbacila te optužbe, tvrdeći da Budimpešta širi “lažne vijesti”.

Orban, koji se nada da će zajedno s ostalim protuimigrantskim strankama dobro proći na europskih izborima u svibnju, ne popušta ni u petak.

“Ta kampanja razotkriva briselske birokrate”, rekao je u tjednom intervjuu državnom radiju. “Trenutna većina u Bruxellesu želi pojačati imigraciju koja će dovesti do toga da Europa više ne pripada Europljanima”, dodao je.

Juncker je u utorak rekao da bi Orbanovu stranku Fidesz trebalo izbaciti iz Europske pučke stranke (EPP), usporedivši Orbana s Marinom Le Pen, čelnicom francuske krajnje desnice.

Sve su glasniji pozivi da se njegova “nacionalistička” stranka, koja vodi oštru protuimigrantsku kampanju, isključi iz te skupine koja okuplja stranke kršćanskih demokrata i desnog centra.

Fidesz je snažan u svojoj domovini i osvojit će velik broj zastupnika na euroizborima te bi njegovo izbacivanje iz EPP-a oslabilo tu skupinu koja je najjača u Europskom parlamentu.

Mađarska je bila prva zemlja u Europi koja je 2015. zauzela tvrdo stajalište prema imigraciji. Te je godine u EU stiglo više od milijun ljudi, a polovica je na putu prema zapadnoj Europi prošla preko Mađarske.

(Hina)

Orban: Ponovno se javljaju snage koje žele otvorena društva i svijet bez nacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari