Pratite nas

Iz Svijeta

SAD se povukle iz UN-ovog Vijeća za ljudska prava

Objavljeno

na

Foto: EPA

Sjedinjene Američke Države povlače se iz Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda, izvijestila je američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley, ističući da je riječ o “licemjernom tijelu koje služi samo sebi”.

Haley je kazala da se Washington odlučio na povlaćenje iz Vijeća jer druge države “nisu imale hrabrosti” da se priključe američkoj borbi kako bi se to tijelo reformiralo. No, dodala je da taj korak ne znači i američko povlačenje iz “angažiranja u vezi s ljudskim pravima”.

Do najavljene odluke o povlačenju SAD-a iz tog UN-ovog tijela došlo je samo dan nakon što je šef UN-ovog Vijeća za ljudska prava Zeid Raad al Husein osudio Trumpovu administraciju zbog razdvajanja migrantske djece od roditelja na granici SAD-a, javljaju agencije.

Europska unija priopćila je da odluka Trumpove administracije “riskira potkopati ulogu SAD-a kao pobornika i promicatelja demokracije na svjetskoj sceni”. Glasnogovornica EU Maja Kocijančič priopćila je da Unija ostaje “čvrsto i pouzdano posvećena” tom tijelu sa sjedištem u Ženevi, u čijem je sastavu 47 zemalja.

I britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson izjavio je da je odluka SAD o povlačenju iz UN-ovog Vijeća za ljudska prava “za žaljenje” i istovremeno poručio da podrška Britanije Vijeću ostaje nepromijenjena. Kazao je da i Britanija želi reformu Vijeća za ljudska prava, ali da su posvećeni “jačanju Vijeća iznutra”, prenosi Reuters.

S druge strane kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanyahua pozdravio je “hrabru” odluku Trumpove administracije i istaknuo da je Vijeće “pristrana, neprijateljska i antiizraelski organizacija koja je iznevjerila svoju misiju zaštite ljudskih prava”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Turska bijesna zbog mogućih sankcija: Prijeti odmazdom SAD-u

Objavljeno

na

Objavio

Turska je objavila u srijedu da će se osvetiti u slučaju američkih sankcija zbog nabave ruskog proturaketnog sustava S-400 i dodala da je Velika Britanija pristala ubrzati zajednički program borbenih zrakoplova TF-X za potrebe turske obrane.

Američki zastupnici glasat će kasnije u srijedu i vjerojatno izglasati zakon o obrani kojim se poziva na sankcije Turskoj zbog nabave ruskog proturaketnog sustava S-400.

Washington kaže da je S-400 prijetnja borbenim zrakoplovima F-35 i smatra da nije kompatibilan s obranom NATO-a. SAD je uzvratio Turskoj suspendiranjem iz programa borbenih zrakoplova F-35 i zaprijetio joj sankcijama.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je u intervjuu za turski A Haber da će bilo kakve američke sankcije naštetiti odnosima SAD-a i Turske i ponovno je zaprijetio odmazdom.

“Američki zastupnici moraju shvatiti da neće nigdje stići nametanjem sankcija. Ako nam SAD pristupi pozitivno i mi ćemo reagirati pozitivno. No, ako krenu negativnim koracima prema nama, mi ćemo uzvratiti”, rekao je Cavusoglu.

Odnosi SAD-a i Turske posljednjih godina su narušeni zbog više pitanja. Tursku ljuti američka podrška sirijskoj kurdskoj miliciji (YPG) što je Cavusoglu u srijedu nazvao “financiranjem terorizma”.

Cavusoglu je dodao da su turski predsjednik Tayyip Erdogan i britanski premijer Boris Johnson dogovorili ubrzanje rada na zajedničkom programu borbenih zrakoplova TF-X za potrebe turske obrane. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Ukrajina i Rusija postigle sporazum o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika do kraja 2019.

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij postigli su u utorak sporazum o potpunoj primjeni prekida vatre u istočnoj Ukrajini te o razmjeni svih preostalih zarobljenika do kraja 2019. godine, ostavivši osjetljivo pitanje statusa regije za buduće razgovore

Razgovori Putina i Zelenskija, kojima je to bio prvi susret, trajali su devet sati, a održani su u Parizu uz posredovanje francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel.

Sukob u istočnoj Ukrajini izbio je 2014. godine i u njemu je poginulo više od 13 tisuća ljudi, a oko milijun ih je izbjeglo. Nakon sukoba velik dio Ukrajine ostao je pod kontrolom separatista koje podupire Moskva.

Prvi susret dvojice čelnika otkako je Zelenskij izabran početkom ove godine uz obećanje da će riješiti sukob, bio je prilično hladan, bez rukovanja i uz izbjegavanje pogleda.

No, razgovori su rezultirali, kako je navedeno u zajedničkom priopćenju, dogovorom o razmjeni zarobljenika i obnovom postojećeg sporazuma o prekidu vatre u istočnoj Ukrajini koji nikad nije u potpunosti primijenjen.

Dvije su se strane, osim toga, dogovorile da će tijekom sljedeća četiri mjeseca nastojati omogućiti lokalne izbore u Donbassu, što je do sada bio veliki kamen spoticanja. Nisu, međutim, iznesene pojedinosti o tome na koji će se način provesti glasovanje, a francuski predsjednik Macron priznao je da još postoje nesuglasice kada je riječ o toj temi.

“Postigli smo dogovor o povlačenju, razmjeni zarobljenika, prekidu vatre i političkoj evoluciji”, rekao je Macron na konferenciji za novinare na kojoj su on i Merkel sjedili između Zelenskija i Putina. “Zamolili smo naše ministre da predstojećih mjeseci to razrade… kako bi se za četiri mjeseca mogli održati lokalni izbor”, rekao je Macron.

Osim toga, Zelenskij je rekao da su oni Putin razradili nacrt sporazuma koji će omogućiti ponovni tranzit ruskoga plina kroz ukrajinski teritorij.

Nije, međutim, postignut konačni sporazum u političkim pitanjima koja stoje na putu rješavanju sukoba. Među njima su status Donbassa unutar Ukrajine, koja bi trebala kontrolirati granicu između te regije i Rusije te način provedbe lokalnih izbora u toj regiji.

Novi summit Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske (takozvani “normandijski format”) bit će organiziran za četiri mjeseca, najavio je Macron nakon sastanka održanoga u ponedjeljak, prvoga nakon 2016. godine.

“Činjenica da smo zajedno sama po sebi je veliki rezultat”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, nazvavši sukob u Ukrajini “otvorenom ranom u srcu europskoga kontinenta”.

“Još je preostalo puno posla, ali imam dojam da postoji dobra volja da se razriješe teška pitanja”, istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel. “Jako sam zadovoljna ovim sastankom”, dodala je.

Ukrajinski je predsjednik na zajedničkoj konferenciji za novinare rekao da je, po njegovu mišljenju, ostvareno premalo. “Više bih volio da smo riješili veći broj problema”, zaključio je Zelenskij.

Putin je, međutim, pokazao veći optimizam, pozdravivši “važan korak” prema smirivanju napetosti i “nedvojbeno” zatopljavanju odnosa. “Rusija želi učiniti sve što može kako bi ovaj sukob završio”, ustvrdio je. (Hina)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari