Pratite nas

Vijesti

SAD i Ukrajina pokrenuli zajedničke pomorske vojne vježbe u Crnom moru, idućeg tjedna počinju kopnene vojne vježbe “Rapid Trident” na zapadu Ukrajine

Objavljeno

na

Danas je počeo “Morski Povjetarac”, kako se nazivaju zajedničke pomorske vojne vježbe Ukrajine i SAD-a. Vježbe dvaju mornarica održavaju se na sjeverozapadu Crnog mora, a trajati će do sutra.

“Danas je na sjeverozapadu Crnog mora počela zajednička mornarička vojna vježba SAD-a i Ukrajine pod nazivom ‘Morski Povjetarac 2014‘. Vježbe će trajati do 10. rujna, a cilj je uspostaviti sigurnosne mjere na prostorima koji su opasni za brodove”, rekao je glasnogovornik ukrajinske vojske, Andrej Lišenko.

Iz ukrajinskog ministarstva obrane ističu kako je cilj vježbi “uspostaviti i osigurati pomorsku sigurnosnu zonu u kriznom području”. Vježbe su također dio programa obrambene suradnje između Kijeva i Washingtona koja je odobrena predsjedničkim dekretom 25. ožujka.

U vježbama sudjeluje 12 ratnih i pomoćnih brodova, uključujući i 7 ukrajinskih. Vojni zrakoplovi i helikopteri također će sudjelovati u vježbama. SAD i Ukrajina su glavni akteri u ovim vježbama, no u istima će tijekom dana također sudjelovati i predstavnici Španjolske, Kanade, Rumunjske, Gruzije i Turske.U vježbama također sudjeluje američki raketni razarač USS Ross, kanadska fregata HMCS Toronto, španjolska fregata ESPS Almirante Juan De Borbon te rumunjska fregata ROS Regele Ferdinand.

U izjavi američke mornarice ističe se: “Biti ćemo fokusirani na interoperabilnost i promoviranje regionalne stabilnosti i pomorske sigurnosti, kao i na jačanje međunarodnog vojnog partnerstva i stvaranje povjerenja između saveznika i partnera”.

Vježbe dolaze nekoliko dana nakon što je prihvaćen mirovni sporazum na prostoru istočne Ukrajine. Unatoč pojedinim incidentima, stanje na istoku Ukrajine još uvijek je mirno.

Rapid Trident
Idućeg tjedna u Ukrajini se pak održavaju kopnene vježbe, prve međunarodne vježbe otkako je izbila Ukrajinska kriza. Vježbe pod nazivom “Rapid Trident” (Brzi Trozubac), održavati će se na zapadu Ukrajine, a u njima će sudjelovati oko 1,300 vojnika iz ukupno 15 država. Vježbe će trajati od 15-og do 26-og rujna, a u njima će sudjelovati vojnici iz ovih 15 zemalja: SAD, Ukrajina, Azerbajdžan, Bugarska, Kanada, Gruzija, Njemačka, Britanija, Latvija, Litva, Moldavija, Norveška, Poljska, Rumunjska i Španjolska.

Vježbe “Rapid Trident” održavati će se na prostoru ukrajinskog poligona Javoriv, u pokrajini Lavov, na zapadu zemlje. Rusija već sada ističe kako je vrlo zabrinuta oko ovih vježbi. No, činjenica je kako će se one održavati najzapadnije moguće – Javoriv se nalazi u neposrednoj blizini poljske granice. Od Javoriva do Donjecka ima preko 1,000 kilometara, usporedbe radi, do Zagreba ima otprilike duplo manje. Drugim riječima, ove vojne vježbe nisu nešto što bi trebalo utjecati na još uvijek napetu situaciju na istoku Ukrajine.

Karta: vojni poligon Javoriv gdje će se od 15. do 26. rujna održavati vojne vježbe “Rapid Trident”

Advance.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Europski ministri i zastupnici o izborima u BiH i položaju Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Danas i u četvrtak rasprave u Vijeću EU i EU Parlamentu koje je inicirala Hrvatska, s temom izbori u BiH i marginalizacija Hrvata

BiH će se danas naći na dnevnom redu sjednice ministara vanjskih poslova članica Europske unije okupljenih u Vijeće za vanjske poslove EU-a, najavljeno je, piše Večernji list BiH. Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je prije nekoliko dana da će se na sjednici Vijeća Europske unije za vanjske poslove detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” Hrvata u BiH i stavljanja u “podređeni položaj”.

Zabrinutost zbog Hrvata

Plenković je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda, koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu nakon održanih općih izbora u BiH. Podnoseći izvješće u Saboru RH, Plenković je kazao kako su Bošnjaci preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlano Predsjedništvo čime se, kako je istaknuo, hrvatski narod u BiH marginalizira i stavlja u podređeni položaj. “Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave je da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će uime RH govoriti potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, veoma detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice Europske unije i Europska unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti”, kazao je Plenković. Kako stoji u službenoj najavi Parlamenta Velike Britanije, “ministri će diskutirati o situaciji u BiH nakon izbora održanih 7. listopada. Velika Britanija će s partnerima raditi na balansiranom i konstruktivnom pristupu prema BiH fokusirajući se na žurnu potrebu formiranje vlasti i rad na socijalno-ekonomskim reformama, ali i drugim reformama koji će biti u korist građana BiH”. Razgovarat će se i o misiji EUFOR-a “Althea”, odnosno o zaključcima koji su usvojeni na sastanku 15. listopada 2018. Podsjeća se da je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU u veljači 2016., a da je mišljenje Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU trenutačno u fazi pripreme. Zanimljivo je da će se situacijom nakon izbora u BiH baviti i Odbor za vanjske poslove Europskoga parlamenta i to na sjednici 22. studenoga, najavaljeno je u medijima.

Velika uloga Hrvatske

Inače, hrvatski dužnosnici kako iz BiH tako i iz Hrvatske na sve načine pokušavaju skrenuti europsku, ali i svjetsku pozornost na situaciju u BiH, s posebnim naglaskom na sve ono što se događa Hrvatima. Nametnut izbor, preglasavanja, neizmjena Izbornog zakona, majorizacija… neki su od problema s kojima se suočava hrvatski narod u BiH. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković nakon sastanka s državnim tajnikom Svete Stolice za odnose s državama Paulom Gallagherom u Vatikanu izjavio je kako su razgovarali i o BiH. “Iskazao sam zabrinutost za položaj Hrvata u BiH te naglasio kako je Hrvatska zainteresirana za proširenje EU-a i spremna pomoći svim našim susjedima koji imaju ambiciju postati članicom EU-a”, kazao je Jandroković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Kandidat za predsjednika CDU-a traži odgađanje potpisivanja Marakeškog sporazuma

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Jedan od kandidata za funkciju predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Jens Spahn, traži odgodu potpisivanja Migrantskog sporazuma Ujedinjenih naroda, tzv. Marakeškog sporazuma, kako bi stranka na svom kongresu početkom prosinca imala vremena prvo raspraviti i glasati o ovom spornom dokumentu.

„Sva pitanja u vezi ovog sporazuma koja muče građane moraju biti otvoreno diskutirana“, rekao je Spahn u razgovoru za dnevnik Bild am Sonntag te zaključio da, ako sva pitanja ne budu razjašnjena, potpisivanje treba odgoditi do daljnjega.

On je kritizirao dosadašnji odnos savezne vlade, u kojoj on obnaša funkciju ministra zdravstva, prema temi Globalnog sporazuma o regulaciji migracija.

„Zbog toga jer se nismo otvorili za raspravu o ovoj temi stječe se dojam kod građana da nešto želimo sakriti i to šteti samom sporazumu“, rekao je Spahn. On je zatražio da se na stranačkom kongresu glasuje o tomu treba li prihvatiti sporazum o migracijama ili ne.

Spahn je dodao kako je to bilo vidljivo i tijekom rasprave o Transatlantskom trgovinskom sporazumu TTIP koji je zbog pregovora koji su se odvijali u tajnosti naišao na nepovjerenje kod građana.

Jens Spahn predvodi konzervativno krilo CDU-a i jadan je od otvorenih kritičara izbjegličke politike Angele Merkel.
CDU u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt je na svojoj sjednici u subotu založio za to da njemačka vlada odbije potpisati sporazum o migracijama.

(Hina)

 

Ivan Hrstić: Kako je Marakeški kompakt neobvezujući kad u njemu 46 puta piše ‘obvezujemo se’?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari